Žensko zdravlje

Anemija zbog manjka željeza - sideropenična anemija

Objavljeno 10.11.2022.
Prof. dr. sc. Nadira Duraković, dr. med., specijalist internist, subspecijalist hematolog
Anemija zbog manjka željeza globalno je najčešći tip anemije, a manjak željeza ili sideropenija je jedan od najčešćih prehrambenih deficita, prisutan u do 25% ljudske populacije, što čini manjak željeza i anemiju manjka željeza važnim javnozdravstvenim problemom.
Anemija zbog manjka željeza - sideropenična anemija

Razvoj anemije i zalihe željeza

Žene i djeca imaju viši rizik razvoja anemije i manjak željeza zbog manjih zaliha. Prema nekim pokazateljima 1/3 do čak 1/5 zdravih žena reproduktivne dobi ima smanjene zalihe željeza dok 10% ima anemiju uzrokovanu manjkom željeza. Uobičajeno se u tijelu nalazi 3 do 4 grama željeza a većina je ugrađena u hemoglobin crvenih krvnih stanica, eritrocita. Željezo nalazimo prisutno i u mišićima kao mioglobin a također je sastavni dio mnogih enzima u našem tijelu. Dio željeza je pohranjen u obliku rezervi, otprilike 1 g u muškaraca te nešto manje, oko 500 mg u žena.

Kako nastaje manjak željeza?

Do manjka željeza može doći iz tri razloga:

  • zbog smanjenog unosa hranom
  • smanjene apsorpcije željeza u crijevima i
  • gubitkom krvi odnosno krvarenjem.

Smanjeni unos željeza prehranom čest je samo u dojenčadi i djece. Njihove su potrebe zbog rasta velike, mlijeko predstavlja slab izvor željeza, a u starije djece u nerazvijenim zemljama je osim slabijeg unosa željeza prehranom često važan faktor i postojanje infekcije parazitima te krvarenje iz gastrointestinalnog trakta. Važna je stoga kontrola krvne slike u dojenčadi u dobi od oko 6 mjeseci. Treba naglasiti da su ugrožena skupina svakako trudnice i dojilje, prosječno se u trudnoći 900 mg željeza prenese u fetus i posteljicu, dok se dojenjem gubi i do 30 mg mjesečno.

U razvijenom svijetu je unos željeza hranom u odraslih gotovo uvijek dovoljan te tako znamo da ukoliko se u osobe dijagnosticira manjak željeza ili anemija zbog manjka željeza uzrok je najčešće radi gubitka krvi krvarenjem. Jako je bitno otkriti mjesto krvarenja i ukoliko je moguće otkloniti ga. U žena generativne dobi to je najčešće pojačano krvarenje tijekom menstrualnog ciklusa, dok je u muškaraca odnosno žena u postmenopauzi uzrok sideropenije često krvarenje iz probavnog trakta, te je obrada gastrointestinalnog trakta (gastroskopija i kolonoskopija) potrebna u svih bolesnika s nejasnim uzrokom anemije manjka željeza. Dio bolesnika koji ima normalan unos željeza hranom, razvoja anemiju zbog njegove smanjenje apsorpcije u crijevima. To nije čest slučaj ali svakako može biti uzrok anemije manjka željeza. Željezo iz hrane se apsorbira u početnom dijelu tankog crijeva, duodenumu i razne bolesti koje zahvaćaju sluznicu tog dijela crijeva utječu na smanjenu apsorpciju željeza. Najčešća od njih je celijakija koja nerijetko ostaje neprepoznata sve dok se ne otkrije potragom za uzrokom sideropenične anemije. Također, operacijski zahvati kojima se odstranjuje ili zaobilazi duodenum uzrokuju smanjenu apsorpciju željeza, kao sto je to npr. subtotalna gastrektomija. Sideropeniju je u dijela takvih bolesnika moguće liječiti peroralnim pripravcima nakon otklanjanja uzroka malapsorpcije (kao kod npr celijakije) no u dijela bolesnika je potrebna intravenska nadoknada.  

Razvoj sideropenične anemije

Tri su stupnja razvoja smanjene količine željeza (sideropenije) u organizmu: prva je faza latentne sideropenije. To je period kadatijekom koje tijelo troši svoje zalihe željeza no još uvijek održava razinu serumskog željeza i zadovoljene su potrebe organizma (laboratorijski se to odražava sniženom količinom feritina). U ovoj fazi bolesnici često nemaju nikakvih simptoma. Druga faza je faza manifestne sideropenije kada su smanjene zalihe željeza, smanjena je razina serumskog željeza no još uvijek nije došlo do razvoja anemije. U ovoj fazi bolesnici mogu osjećati umor i imati smanjenu toleranciju napora. U trećoj fazi nastaje sideropenična anemije, dolazi do pada razine hemoglobina, snižen MCV i MCH (eritrocitni indeksi), sniženo je serumsko željezo i povišen UIBC, te dolazi do razvoja kliničke slike anemije odnosno anemijskog sindroma.   

Klinička slika anemije

Klinička slika anemije uključuje slijedeće simptome: slabost, pojačani umor, otežana koncentracija, bljedoća kože i sluznica, zaduha u naporu, vrtoglavica, zujanje u ušima. Često se javljaju glavobolja i iritabilno ponašanje. Ukoliko je anemija teža uključuju se kompenzatorni mehanizmi kardiovaskularnog sustava te zbog pojačanje potrebe oksigenacije stanica tijela srce ubrzano kuca, što bolesnici mogu osjećati kao lupanje srca, osobito u naporu. Ukoliko takvo stanje pojačanog rada srca potraje može dovesti do zatajivanja srca, osobito u onih bolesnika koji već imaju srčanu bolest. Bolesnici koji otprije imaju srčanih problema u smislu bolesti srčanih krvnih žila mogu osjetiti bol u prsištu u naporu koje do sada nisu imali, ili se bol može javljati češće odnosno biti intenzivnija, što je svakako alarmantno i zahtijeva brzu liječničku intervenciju. Specifični znakovi koje vežemo uz sideropeničnu anemiju su pojava promijenjenih noktiju u smislu gubitka prirodnog konveksiteta noktiju (koilonihija), zatim se može javiti potreba za konzumiranjem materijala koji nisu hrana (zemlja, papir, trava, kosa), no to nije specifično isključivo za sideropeniju već može javiti i kod manjka drugih minerala. Također može doći do pojave sindroma nemirnih nogu (restless legs syndrome).

Dijagnoza

Nakon postavljanja kliničke sumnje da se radi o anemiji potrebno je učiniti laboratorijsku obradu. Krvna slika u slučaju anemije pokazat će smanjeni ukupni broj eritrocita, smanjenu količinu hemoglobina; smanjen MCV (srednji volumen eritrocita), dok će ukupan broj retikulocita biti normalan u početnoj fazi anemije a kasnije razvojem teže anemije i smanjen. Kako bismo postavili dijagnozu anemije zbog manjka željeza potrebno je osim snižene razine hemoglobina pokazati da je ukupna razina željeza u tijelu snižena. Najbolji indikator zaliha željeza u tijelu je koncentracija feritina i ukoliko je ona manja od 10 mg/l sa sigurnošću se može tvrditi da je riječ o sideropeničnoj anemiji, dok su vrijednosti između 10 i 20 mg/l indikativne. No ta pretraga nije široko dostupna i nije ustvari nužna za dijagnozu anemije manjka željeza. Apsolutni manjak željeza možemo dokazati i smanjenim nalazom koncentracije željeza u serumu te povišenom vrijednosti ukupnog kapaciteta vezanja željeza (TIBC) i nezasićenog kapaciteta vezanja željeza (UIBC), te smanjenom saturacijom transferina ispod 20% (saturacija transferina = serumsko željezo/TIBC x 100). Ukoliko postoje dvojbe ili se neki od nalaza ne uklapa tada svakako treba učiniti nalaz feritina kako bi se procijenile ukupne zalihe željeza u tijelu. Naime, druga najčešća anemija u razvijenom svijetu je anemija kronične/upalne bolesti kod koje postoji funkcionalni manjak željeza i kod koje je također razina serumskog željeza niska no zalihe željeza (feritin) su normalne, čak ponekad i povišene.

Liječenje anemije

Nakon postavljanja dijagnoze anemije zbog manjka željeza potrebno je započeti liječenje oralnim pripravcima željeza, te istovremeno pokušati otkloniti inicijalni uzrok nastanka anemije. Vrlo rijetko je kod dijagnoze anemija izražena u toj mjeri da je potrebna transfuzija koncentrata eritrocita, i svakako ukoliko nije izričito indicirano transfuzijsko liječenje anemije zbog manjka željeza treba izbjegavati.

Dostupni su peroralni pripravci dvovalentnih i trovalentnih soli željeza, u obliku tablete, kapsule ili otopina, kao i pripravci preparata željeza s odgođenim otpuštanjem u kombinaciji s vitaminom C koji nisu uključeni u listu HZZO-a. Nema jasnih dokaza koje govore u prilog boljoj učinkovitosti određenog pripravka; za uspjeh terapije je najvažnije uzimati terapiju redovito i dovoljno dugo.  

U posljednje vrijeme došlo je do pomaka u pristupu terapiji nedostatka željeza oralnim pripravcima. Temeljem radova koji su pokazali paradoksnu slabiju apsorpciju željeza kada se ono uzima u visokim dozama više puta dnevno, sada se preporuča uzimati jednu tabletu (koje uobičajeno sadrže između 40 i 100 mg željeza, ovisno o formulaciji) svaki drugi dan. Takav režim primjene doprinosi boljoj apsorpciji lijeka uz manje gastrointestinalnih nuspojava koje su nažalost kod ovih lijekova česte.

Preparate željeza preporuča se uzimati prije jela, istodobno s vitaminom C. Preporuča se izbjegavati istodobnu primjenu antacida odnosno inhibitora protonske pumpe (IPP) obzirom da se željezo bolje apsorbira u blago kiselom mediju. Ako bolesnik mora uzimati takve lijekove, onda željezo treba uzeti dva sata prije ili 4 sata nakon antacida/IPPa. Ukoliko lijek izaziva mučninu može se uzeti sa jelom, no onda svakako treba izbjegavati hranu koja sadrži kalcij (mlijeko, jogurt, žitarice, jaja…).

Vrlo skoro nakon započinjanja liječenja pacijenti se osjećaju puno bolje, dok oporavak hematopoeze i porast hemoglobina za vrijednosti od 20 g/l možemo očekivati već nakon tri tjedna peroralne terapije. Obično nakon do 2 mjeseca terapije anemija više nije prisutna no kako je potrebno popuniti zalihe željeza organizma, terapiju je potrebno nastaviti najmanje 4 do 6 mjeseci nakon normalizacije krvne slike.

Ukoliko peroralna primjena željeza nije dovela do željenih rezultata treba preispitati postavljenu dijagnozu. Čest uzrok neuspjeha terapije je i dalje prisutan uzrok anemije, odnosno i dalje prisutno krvarenje, dok je rjeđe slučaj neprimjerene apsorpcije željeza iz probavnog sustava. U obzir moramo uzeti i mogućnost postojanja pridružene upalne, maligne, bubrežne ili jetrene bolesti koja može dovesti do nastanka funkcionalnog manjka željeza koji neće odgovoriti na peroralnu terapiju željezom, a što svakako zahtijeva dodatnu dijagnostičku obradu. U slučajevima kada peroralna terapija nije uspješna, ili kada su nuspojave toliko izražene da onemogućuju primjenu peroralnih pripravaka može se razmotriti primjena intravenskog pripravka željeza. Danas su nam dostupne formulacije intravenskog željeza koje omogućuju da se ukupna potrebna količina željeza nadoknadi u jednoj do dvije infuzije (željezo-karboksimaltoza ili derizomaltoza), što znatno olakšava primjenu ovog vida terapije, no takva se terapija obično primjenjuje u bolničkim uvjetima.

Zaključak

U zaključku, u zbrinjavanju osobe kod koje je nađena anemija manjak željeza važno je

  • pronaći razlog nastanka anemije i otkloniti ga
  • primijeniti adekvatnu terapiju dovoljno dugo kako bi se popunile rezerve željeza u organizmu
  • nakon nadoknade pratiti nalaze kako bi se u slučaju ponovnog razvoja manjka željeza terapijski interveniralo prije nastanka anemije i razvoja simptoma.
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(212)
3.9 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.