Alergije

Kada posumnjati na alergiju?

Objavljeno 12.09.2016.
Simptomi alergijskih bolesti ovise o tvari (alergen) koja pokreće alergijsku reakciju i o organskom sustavu u kojem ova tvar manifestira svoje djelovanje. Kod djelovanja alergena koji se unose u organizam udisanjem najčešće dominiraju simptomi od strane dišnog sustava. Kod alergena koji se unose u organizam gutanjem dominiraju simptomi od strane probavnog sustava ili kože, rjeđe dišnog sustava. Alergeni koji dolaze u kontakt sa organizmom preko kože uzrokuju najčešće kožne tegobe.
Kada posumnjati na alergiju?

Alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava

U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha.

Znakovi alergijske bolesti gornjeg dijela dišnog sustava su: otečenost nosne sluznice uz otežano disanje na nos, pojačana sekrecija iz nosa, svrbež nosa, kihanje, smanjenje ili čak potpuni nestanak osjeta njuha, svrbež i suzenje očiju, svrbež zvukovoda, svrbež nepca, grlobolja. U djece je alergijski rinitis često udružen s ponavljajućim upalama srednjeg uha. Simptomi pridružene bolesti (npr. upala srednjeg uha, kronična upala paranazalnih sinusa ili alergijska astma) mogu dominirati nad simptomima alergijskog rinitisa te otežavati postavljanje dijagnoze.

Sezonska narav - opetovano ponavljanje navedenih tegoba svake godine u isto vrijeme sugerira alergijsku osnovu bolesti gornjeg dijela dišnog sustava. Sezonski alergijski rinitis i konjunktivitis javljaju se u proljeće i/ili jesen. Tegobe izazivaju peludi različitih biljaka ovisno o sezoni cvjetanja, npr. lijeska u veljači, breza u ožujku i travnju, trave od ožujka do svibnja, ambrozija od kolovoza do listopada. Iako je flora Hrvatske raznolika i neujednačena, te je pojava alergija na peludi nekih biljaka regionalno specifična (npr. maslina - Istra i Dalmacija), zbog lakog prijenosa peludi vjetrom na veće udaljenosti, kod nekih je biljaka teško regionalno ograničiti prisustvo pojedinih alergena koji izazivaju alergijske reakcije (npr. ambrozija) što također može otežavati postavljanje dijagnoze.

Simptome cjelogodišnjeg alergijskog rinitisa (rjeđe i/ili konjunktivitisa) je nešto teže prepoznati. Ne javljaju se sezonski nego povremeno tijekom godine, neovisno o sezoni cvjetanja pojedinih biljaka, a ponekad su doista cjelogodišnji uz promjene u intenzitetu tegoba. Simptomi nastaju i variraju ovisno o stupanju u kontakt sa konstantno ili povremeno prisutnim alergenom u datom trenutku (npr. grinje, kućna prašina, epitel mačke ili psa, perje, spore plijesni). Neki bolesnici mogu imati cjelogodišnji alergijski rinitis sa sezonskim pogoršanjima zbog istovremene senzibilizacije na cjelogodišnje i sezonske alergene.

Alergijske bolesti donjih dišnih putova

Najčešći simptomi alergijske bolesti donjih dišnih putova su: suhi, podražajni kašalj (češće noću), osjećaj težine ili pritiska u prsima, osjećaj težeg disanja ili gušenja, zviždanje i/ili hroptanje pri disanju, teže podnošenje napora. Tegobe također mogu imati sezonski karakter ili se javljati tijekom cijele godine ovisno o kontaktu sa alergenom ili grupom alergena koji uzrokuju alergijsku bolest. Često puta pokretači (okidači) simptoma alergijske bolesti, pogotovo donjeg dijela respiratornog sustava, mogu biti i nespecifični - npr. respiratorna infekcija, fizički napor, emocionalni stres, izlaganje hladnom zraku, visok stupanj vlage u zraku - maglovito vrijeme, duhanski dim, boravak u prašnjavom prostoru. Navedeno također može otežavati postavljanje ispravne dijagnoze.

Za razliku od infekcije dišnih putova koju obično prati povišena tjelesna temperatura i koja nestaje nakon kraćeg vremena spontano ili uz antibiotsku terapiju (ovisno o uzročniku bolesti), simptomi alergije traju znatno duže ili se ponavljaju, a smiruju se tek uz primjenu odgovarajućih lijekova.

Kožne alergijske bolesti

Urtikarija ne mora nužno imati alergijsku narav, može se javiti i kod pojedinih infekcija, izlaganja fizikalnim agensima te kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti.

Kožne alergijske bolesti prezentiraju se kao atopijski dermatitis, urtikarija i kontaktni dermatitis.

Atopijski dermatitis (neurodermitis) je najčešća kronična kožna bolest dječje dobi. Javlja se u dvadesetak posto djece, počinje obično u dojenačkoj dobi, neovisno o prehrani (najčešće nije moguće dokazati vezu između određenog alergena i pojave bolesti), često dok je dojenče još uvijek isključivo na prehrani majčinim mlijekom. Kožne promjene prezentiraju se suhoćom, crvenilom i svrbežom specifičnih areala kože kao što su pregibi udova, vrat i obrazi, ali se mogu i u nepravilnom rasporedu pojavljivati bilo gdje na koži. Karakteristično za ove promjene je dugotrajna prisutnost s povremenim pogoršanjima. Rastom djeteta, kožne promjene tijekom godina u pravilu postupno regrediraju.

Urtikarija (koprivnjača) se tijekom života (najčešće u dječjoj dobi) pojavi u 20% ljudi. Manifestira se pojavom urtika - oštro ograničenih, crvenih, uzdignutih areala kože praćenih svrbežom. Promjene nastaju zbog otoka i crvenila površinskih slojeva kože, mogu javiti bilo gdje na koži, pojedinačne ili višestruke, jednokratno ili na mahove sa određenim trajanjem (obično 2-3 dana). Urtikariju najčešće uzrokuju hrana ili lijekovi, rjeđe ubodi ili kontakt sa insektima. Ne mora nužno imati alergijsku narav, može se javiti i kod pojedinih infekcija, izlaganja fizikalnim agensima (hladnoća, sunce), kod nekih sistemskih ili nasljednih bolesti.

Kontaktni alergijski dermatitis nastaje kao posljedica dugotrajnog ili ponavljanog izlaganja određenog područja kože alergenu. Koža na mjestu kontakta je crvena, lagano otečena, uz moguću pojavu mjehurića, pukotina ili erozija kože i jakog vlaženja. Dominira osjećaj pečenja i stezanja zahvaćenog dijela kože, rjeđe svrbež.

Najčešći alergeni kod pojave kontaktnog alergijskog dermatitisa su nikal, krom, kobalt, živini spojevi, formaldehid, detergenti, plastične mase, kozmetička sredstva, lijekovi (kontakt u radu s lijekovima), guma, neki prehrambeni proizvodi (kontakt - celer, peršin, paprika, riba i sl.) te prašina drveta, brašno, dlake životinja... Kao i urtikarija, ne mora imati alergijsku podlogu.

Alergijske reakcije na hranu ili lijekove

Alergijske reakcije na hranu ili lijekove mogu se manifestirati svrbežom, urtikarijom, perioralnim crvenilom i svrbežom, osjećajem peckanja ili oticanja sluznice usne šupljine, bolovima u trbuhu, proljevom, povraćanjem, čak i problemima s disanjem. Tegobe se javljaju nakon kontakta usne sluznice s određenom hranom ili lijekom ili gutanjem navedenog. Simptome slične onima koji se javljaju kod alergije na hranu i lijekove može izazvati čitav niz kemijskih spojeva unesenih u organizam koji mogu pokrenuti različite reakcije koristeći se komponentama obrambenog sustava. Također različiti prirođeni enzimski i metabolički poremećaji mogu biti uzrok neželjenih reakcija na hranu ili lijekove koje mogu oponašati alergijsku bolest.

Simptomi alergijske bolesti

Simptome alergijske bolesti mogu oponašati druge bolesti različitih organskih sustava: kod astme - bolesti srca ili bolesti želuca s gastroezofagealnim refluksom, kod alergije na hranu - bolesti probavnog sustava... Također se u iste osobe mogu javiti i križne alergijske reakcije (npr. osoba alergična na pojedine vrste hrane može reagirati na peludi određenih biljaka ili obrnuto). Zbog svega navedenog postavljanje ispravne dijagnoze često je otežano što prolongira i početak ispravnog liječenja.

Simptomi koji upućuju na alergijsku narav bolesti:

  • dokazano postojanje neke od alergijskih bolesti u drugih članova (posebno uže) obitelji
  • sezonska pojava simptoma uz ponavljanje više uzastopnih godina
  • cjelogodišnja pojava simptoma s povremenim pogoršanjima
  • simptomi traju ili se ponavljaju duže od 2 tjedna
  • kod alergijskog rinitisa javlja se svrbež nosa (i očiju), kod prehlade nema svrbeža
  • kod alergijskog rinitisa nakon kihanja ne postoji olakšanje, a kod infektivnog rinitisa kihanje dovodi do olakšanja
  • pojava simptoma uvijek nakon boravka u određenom prostoru (prašina, plijesni)
  • pojava simptoma uvijek nakon kontakta s određenom tvari (hrana, lijekovi)
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(139)
3.8 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.