nema mjerenja
Borovi
niska
Čempresi
niska
Maslina
niska
Hrast
umjerena
Trave
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Borovi
niska
Orah
niska
Trave
niska
Koprive
niska
nema mjerenja
Borovi
visoka
Čempresi
umjerena
Hrast
umjerena
Trave
umjerena
Trputac
niska
Crkvina
visoka
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
visoka
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
nema mjerenja
Borovi
niska
Čempresi
niska
Hrast
umjerena
Grab
niska
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
niska
Breza
niska
Platana
niska
Borovi
umjerena
Hrast
umjerena
Orah
niska
Trave
umjerena
Borovi
niska
Čempresi
umjerena
Hrast
niska
Trave
umjerena
Crkvina
visoka
Čempresi
niska
Breza
niska
Hrast
umjerena
Borovi
niska
Trave
umjerena
Koprive
umjerena
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Tanko i debelo crijevo

Prevencija raka debelog crijeva

Objavljeno 14.03.2017.
Prof. dr. sc. Neven Ljubičić, dr. med., specijalist internist-gastroenterolog
Rak debelog crijeva je veliki javno-zdravstveni problem kako u Republici Hrvatskoj, tako i diljem svijeta. Rano otkrivanje pretkanceroznih promjena sluznice debelog crijeva te rano otkrivanje raka debelog crijeva značajno poboljšava prognozu ove bolesti.
Prevencija raka debelog crijeva

Epidemiologija i uzroci raka debelog crijeva

Svake godine u svijetu od raka debelog crijeva umire 608 tisuća ljudi, što predstavlja 8 posto svih smrtnih ishoda vezanih uz zloćudne tumore.

Sukladno podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o učestalosti raka u Republici Hrvatskoj u 2013. godini, jasno je da je i u muškaraca i u žena rak debelog crijeva na drugom mjestu po učestalosti – iza raka dojke u žena, a iza raka pluća u muškaraca. O kolikom javno-zdravstvenom problemu se radi možda najbolje govori podatak da svake godine u svijetu od raka debelog crijeva umire 608 tisuća ljudi, što predstavlja 8 posto svih smrtnih ishoda vezanih uz zloćudne tumore.

Uzrok nastanku raka debelog crijeva nije poznat. Ono što danas znamo je da nedvojbeno postoji složeno međudjelovanje niza kancerogenih čimbenika okoliša i nasljednih čimbenika. Premda je većina slučajeva raka debelog crijeva sporadična i javlja se u osoba koje nemaju obiteljsku predispoziciju, u 10 do 30 posto slučajeva postoji nedvojbena povijest postojanja raka debelog crijeva u bližoj obitelji, što jasno govori u prilog postojanju nasljednih čimbenika. Sporadični oblici raka debelog crijeva u najvećem postotku nastaju iz adenoma, u početku dobroćudnih izraslina debelog crijeva koje se mogu preobraziti u zloćudni tumor, tj. rak debelog crijeva.

Pojavnost (incidencija) raka u Hrvatskoj, bez raka kože i karcinoma in situ (HZJZ, 2016.g.)

     

Muškarci

 

Žene

2%

mozak

2%

7%

usta, ždrijelo i grkljan

1%

19%

traheja, bronhi i pluća

8%

3%

gušterača

3%

4%

želudac

3%

5%

bubrezi

3%

17%

debelo crijevo

12%

7%

mokraćni mjehur

2%

3%

koža (melanom)

3%

5%

leukemije i limfomi

6%

15%

prostata

/

/

dojka

26%

/

jajnik, jajovod i adneksa

4%

/

maternica

9%

15%

ostalo

16%

Prevencija raka debelog crijeva

Sekundarna prevencija raka debelog crijeva najčešće je dio nacionalnih programa pojedinih zemalja, pa tako i Republike Hrvatske.

Postoje tri strategije u prevenciji raka debelog crijeva. Primarna prevencija je usmjerena na smanjenje rizika nastanka raka debelog crijeva i uglavnom se temelji na promjeni načina života, ponajprije promjeni prehrambenih navika. U primarnu prevenciju ulaze i takozvane kemoprevencijske mjere koje se definiraju kao korištenje prirodnih, sintetičkih ili bioloških kemijskih agensa koji za cilj imaju spriječiti nastanak adenoma i/ili raka debelog crijeva, a danas su ponajprije usredotočene na primjenu različitih protuupalnih lijekova s nadasve kontradiktornim rezultatima u smislu učinkovitosti.

Najvažnija strategija u prevenciji raka debelog crijeva predstavlja rano otkrivanje promjena sluznice debelog crijeva (sekundarna prevencija), s osnovnom nakanom da se po ranom otkrivanju promjene sluznice debelog crijeva poput adenoma i nazubljenih izraslina debelog crijeva u cijelosti uklone, te na taj način spriječi potencijalni nastanak raka debelog crijeva i smrtnost od raka debelog crijeva. U sekundarnu prevenciju ulazi i rano otkrivanje raka debelog crijeva gdje je bolest u ranom stadiju, a prognoza bolesti odlična.

Sekundarna prevencija raka debelog crijeva najčešće je dio nacionalnih programa pojedinih zemalja pa tako i Republike Hrvatske, a za cilj ima uspostaviti programirani sustav sekundarne prevencije u smislu probira među sveukupnom populacijom s prethodno točno definiranim kriterijima i metodama.

Treći oblik strategije, tercijarna prevencija, naslanja se na sekundarnu prevenciju se te ponajprije zasniva na postupcima koji slijede nakon što su adenom ili nazubljene izrasline debelog crijeva, odnosno rak debelog crijeva, otkriveni i u cijelosti uklonjeni.

Osnovne metode u sekundarnoj prevenciji raka debelog crijeva

Osnovne metode koje koristimo u sekundarnoj prevenciji raka debelog crijeva mogu se podijeliti u dvije velike skupine: testovi kojima se otkrivaju tragovi krvi u stolici koji se ne mogu opaziti okom (prikriveno ili okultno krvarenje) i na drugoj strani pregledi kojima se izravno analiziraju morfološke promjene sluznice debelog crijeva, a koji ponajprije uključuju endoskopski pregled debelog crijeva (tzv. kolonoskopiju).

Za razliku od država Europske unije i Australije gdje se programi sekundarne prevencije dominantno zasnivaju na korištenju testova kojima se otkriva prikriveno krvarenje, u kombinaciji s kolonoskopijom, u Sjedinjenim Američkim Državama dominantna metoda sekundarne prevencije je gotovo isključivo kolonoskopija. 

Kolonoskopija kao metoda sekundarne prevencije

Kolonoskopija je od neizmjerne važnosti u ranom otkrivanju promjena sluznice debelog crijeva koje imaju potencijal zloćudne pretvorbe.

Izravno otkrivanje morfoloških promjena sluznice koje imaju potencijal zloćudne pretvorbe ili samog raka debelog crijeva dok nema znakova proširenosti, a time i istodobno uklanjanje spomenutih promjena, nedvojbeno je najatraktivniji i visoko učinkoviti pristup sekundarnoj prevenciji raka debelog crijeva. Brojna istraživanja su pokazala da kolonoskopija kao metoda sekundarne prevencije smanjuje učestalost raka debelog crijeva. Ključni preduvjet jest osiguranje osnovnih parametara kvalitete pregleda, što uključuje kvalitetnu pripremu bolesnika, predanost i iskustvo osoblja te minimalne tehničke preduvjete.

Osnovni problem kod uporabe kolonoskopije kao jedine i osnovne metode u sekundarnoj prevenciji raka debelog crijeva je ponajprije izostanak odgovarajućih resursa i mogućnost da se u zadanoj jedinici vremena na ograničenom broju mjesta može napraviti zadani broj kvalitetnih postupaka. Kolonoskopija je jednako vrijedna kao i druge metode u ranom otkrivanju raka debelog crijeva, ali puno učinkovitija u ranom otkrivanju promjena sluznice debelog crijeva, napose adenoma kao promjena koje imaju potencijal zloćudne pretvorbe.

Testovi na okultno krvarenje u stolici

Testovi kojima se otkrivaju tragovi krvi u stolici koji se ne mogu opaziti okom (tzv. okultno krvarenje) u načelu se mogu podijeliti u dvije skupine: testovi koji se zasnivaju dominantno na pseudoperoksidaznoj aktivnosti HEM-a (u alkoholnoj otopini otpušta se kisik koji reagira s komponentom guaiac gume producirajući nestabilnu plavu ili plavo-zelenu boju) te testovi koji se zasnivaju na primjeni specifičnih protutijela na globin humanog hemoglobina čime se u stolici detektiraju intaktni humani hemoglobin ili njegovi rani degradacijski produkti (fekalni imunokemijski test).

Uporabom "guaiac" testova stolice na okultno krvarenje, ako se provodi svake (odnosno svake druge) godine, moguće je smanjiti smrtnost od raka debelog crijeva i do 20-30 posto. Veliki problem "guaiac" testova je što je prethodno testiranju stolice nužna odgovarajuća restrikcija u prehrani, a uz to je potrebno napraviti najmanje dvije analize.

Za razliku od klasičnih "guaiac" testova, fekalni imunokemijski test omogućuje kvantitativno mjerenje krvi u stolici čime se smanjuje subjektivnost interpretacije testa, a povećava učinkovitost. Osim toga, za fekalni imunokemijski test dovoljan je samo jedan uzorak stolice, i to bez potrebne nekih posebnih restrikcija u prehrani.

 

KLASIČNI "GUAIAC" TESTOVI

FEKALNI IMUNOKEMIJSKI TEST

OSJETLJIVOST TESTA

 

 

- rak debelog crijeva

20-40%

60%

- adenom

10%

20%

 

 

 

SPECIFIČNOST TESTA

95%

95%

Kome je namijenjena sekundarna prevencija raka debelog crijeva?

Ako se radi o osobi koja ima bliskog srodnika s rakom i/ili adenomom debelog crijeva u dobi iznad šezdesete godine života, sekundarna prevencija raka debelog crijeva poželjna je već s 40 godina života.

Sporadični oblik je najčešći oblik raka debelog crijeva. U općoj populaciji, ako nema posebnih nasljednih rizika i/ili pojedinih bolesti koje su usko povezane s pojavom raka debelog crijeva, sekundarna prevencija raka debelog crijeva uputna je u osoba starijih od 50 godina. Ako se radi o osobi koja ima bliskog srodnika koji je imao rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva u dobi iznad šezdesete godine života, sekundarna prevencija raka debelog crijeva poželjna je već s 40 godina života.

Na drugoj strani, ako se radi o osobi koja ima bliskog srodnika koji je imao rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva u dobi ispod šezdesete godine života, sekundarna prevencija raka debelog crijeva poželjna je deset godina ranije od dobi u kojoj je bliskom srodniku otkriven rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva. Identično pravilo vrijedi i ako osoba u obitelji ima dva i više bliskih srodnika (bez obzira na dob) koji su imali rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva.

Osobe s obiteljskim podacima o dva ili više srodnika u drugom ili trećem koljenu koji su imali rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva zahtijevaju u pravilu sekundarnu prevenciju raka debelog crijeva s 50 godina života. Korisna alternativa je sekundarna prevencija raka debelog crijeva deset godina ranije od dobi u kojoj je najmlađem srodniku u drugom ili trećem koljenu otkriven rak debelog crijeva i/ili adenom debelog crijeva.

U osoba s obiteljskom predispozicijom za nasljednu adenomatoznu polipozu sekundarna prevencija raka debelog crijeva treba započeti s 40 godina života uz obavezno genetsko savjetovalište.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(10)
4.2 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije