Flurona - ko-infekcija gripom i koronavirusom

Što je gripa?

Gripa je akutna infekcija dišnog sustava uzrokovana virusom gripe, a razlikujemo tri tipa: A, B i C. Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A, rjeđe tipa B, dok tip C rijetko uzrokuje značajnu bolest. Jedna od važnih značajki virusa gripe jest njegova sposobnost stalnog mijenjanja (mutacije). Time nastaju sojevi koji nisu posve osjetljivi na zaštitu koju smo stvorili prethodnim preboljenjem ili cijepljenjem pa je to razlogom velike učestalosti same bolesti i potrebe za redovitim cijepljenjem svake godine. Veće promjene mogu dovesti do stvaranja novih podtipova koje zovemo i pandemijski sojevi, jer kada se pojave u populaciji dovode do pandemija poput npr. "španjolske gripe" (1918. godine) i "svinjske gripe" (1968. i 2009. godine).

Osnovni put prijenosa gripe je kapljični; drugim riječima, virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom, a moguć je i prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.), kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos. Gripu karakterizira nagli početak bolesti, a najčešći početni simptomi uključuju visoku temperaturu (38 ºC i više), glavobolju i opću malaksalost. Kasnije slijede simptomi curenja iz nosa, grlobolja i kašalj, koji u većini slučajeva spontano prolaze unutar sedam dana. Većina bolesnika imat će blaži oblik bolesti čije će se liječenje temeljiti na nadoknadi tekućine, mirovanju i uzimanju lijekova protiv temperature i kašlja. U dijela bolesnika, osobito starijih osoba ali i djece mlađe od 5 godina može doći do razvoja težih oblika bolesti i potrebe za liječničkim pregledom i hospitalizacijom. Najbolja zaštita od gripe je pravovremeno cijepljenje protiv ove bolesti. Cjepivo se proizvodi i prilagođava svake godine sukladno sojevima koji su cirkulirali u populaciji u prethodnoj sezoni.

Što je COVID 19?

SARS-CoV-2 je virus iz obitelji koronavirusa koji se prvi put pojavio krajem 2019. i uzrokuje bolest nazvanu COVID-19. Tijekom posljednjih dviju godina svjedočili smo vrlo brzom širenju virusa u svjetskoj populaciji (pandemija), ali i brzoj pojavi mutiranih varijanti virusa (od prvo detektirane alfa varijante koja je uslijedila nakon originalnog soja do trenutno cirkulirajućeg omikrona). Virus se prenosi kapljicama koje nastaju prilikom kihanja, kašljanja, ali i govora zaražene osobe, a ulazno mjesto virusa su nos, usta i oči. Rjeđe je moguća i zaraza direktnim ili indirektnim kontaktom s površinama (npr. ruke, predmeti) na kojima se nalaze kapljice ili izlučevine iz nosa ili grla zaražene osobe.

Najčešći simptomi akutnog COVID-19 uzrokovanih varijantama virusa koje su do sada cirkulirale u populaciji uključuju kašalj, temperatura, umor, bolove u mišićima, teže disanje pri kretanju (ili čak mirovanju), iskašljavanje sluzi i gubitak teka/okusa/mirisa. Većina bolesnika imat će blaži oblik bolesti i bit će liječena u kućnim uvjetima, a simptomi će se postupno smanjivati i u potpunosti proći unutar nekoliko tjedana. U dijela bolesnika, neovisno o dobi, ali ipak češće u starijih i onih s više pridruženih bolesti, doći će do razvoja težeg oblika bolesti s razvojem upale pluća praćene smanjenom razinom kisika u krvi i potrebe za bolničkim liječenjem. U svakom slučaju, najbolja zaštita od bolesti COVID-19 je pravovremeno cijepljenje. Prema dosadašnjim spoznajama, za očekivati je da će cijepljenje ponavljati u određenim periodima, a samo cjepivo redovito ažurirati, sukladno sojevima koji cirkuliraju u populaciji.

Što je "flurona" i koliko je česta?

Ovaj pomalo dramatično "skovani" naziv opisuje istovremenu zarazu (ko-infekciju) s virusom gripe ("flu" na engleskom) i SARS-CoV-2 virusom (popularno zvanim "korona"). Istovremena zaraza s dva ili više patogena nije novi koncept i sve je češće otkrivamo zadnjih desetljeća u čemu nam pomaže i napredak u tehnologiji (poglavito molekularnoj) za detekciju uzročnika. Stoga ni pojava flurone nije neočekivana i ne predstavlja povod za paniku. Štoviše, prve informacije o istovremenoj pojavi drugih patogena uz SARS-CoV-2 virus datiraju još s početka pandemije, kad su Zhu i suradnici opisali prisustvo jednog (ili nekoliko) od ukupno čak 39 različitih patogena (bakterija i virusa) u čak 242 (94,2%) od 257 osoba s potvrđenim COVID-19. Nedavna meta-analiza 26 studija objavljenih na ovu temu pokazala je da je združena prevalencija (rasprostranjenost) ko-infekcije SARS-CoV-2 i gripe iznosila 0,8%.

Iako se povećanje učestalosti istovremene zaraze virusom gripe i SARS-CoV-2 očekivalo još od početka COVID-19 pandemije, prošle su zimske sezone (vrijeme kada "tradicionalno vlada gripa") rigorozne mjere zaštite i socijalna distanca doprinijele tome da gotovo nigdje u svijetu nije zabilježen značajniji broj zaraze virusom gripe pa samim time ni ko-infekcija sa SARS-CoV-2 virusom. Kako su s pojavom cjepiva protiv SARS-CoV-2 mjere postupno oslabile, za očekivati je sve veći broj zabilježenih slučajeva flurone. Zadnjih je tjedana diljem svijeta detaljnije opisano nekoliko bolesnika s istovremenom zarazom: trudnica u Izraelu (blagi simptomi), a po tom dijete i tinejdžer u SAD-u (obojica s blagim simptomima i liječeni su kod kuće). Nedavno su prijavljeni i slučajevi ko-infekcije u Brazilu i Mađarskoj te prvi zabilježeni slučaj u bolesnice u našoj zemlji.

Hoće li flurona postati učestalija pojava ove godine?

Gotovo sigurno hoće, osobito s pojavom i širenjem izuzetno zarazne varijante SARS-CoV-2 – omikron. Dobro je poznato da se oba virusa dominantno šire kapljično, kašljanjem, kihanjem ili tijekom razgovora s drugom osobom (osobito ako je udaljenost manja od 2 metra i ako se radi o zatvorenom prostoru). Kako mjere osobne zaštite i socijalne distance popuštaju, a s obzirom na sezonalnost virusa gripe, najveći broj osoba zaraženih s oba patogena za očekivati je između Božića i Uskrsa. Generalno, mala djeca (mlađa od 5 godina života) imaju 6 do 8 puta veću mogućnost biti zaraženi s nekoliko različitih virusa istovremeno u odnosu na odrasle, najvećim dijelom zbog toga što su u vrtićima izloženi različitim virusima na koje još uvijek nisu stigli razviti imunitet. Osim toga, u toj populaciji još nije odobreno cjepivo protiv SARS-CoV-2, a i učestalost procijepljenosti protiv gripe je niska. Stoga je realno da će u male djece i učestalost flurone biti veća nego u odraslih.

Koji su simptomi flurone?

COVID-19 i gripa uzrokuju slične simptome: povišena tjelesna temperatura, malaksalost, kašalj, grlobolja, bolovi u mišićima i curenje iz nosa. Prema mišljenju stručnjaka, nije za očekivati da će istovremena infekcija biti karakterizirana nekim specifičnim odnosno jedinstvenim simptomima i postavljanje jasne dijagnoze počivat će na kliničkoj sumnji i testiranju na oba patogena. Ako se radi o bolesti s blagim simptomima, potrebno je samo simptomatsko liječenje (dostatan unos tekućine, odmor, lijekovi za snižavanje temperature i protiv bolova).

U slučaju potrebe za bolničkim liječenjem, lijekovi koji će se primjenjivati u terapiji gripe odnosno COVID-19 ovisit će o težini kliničke slike, pridruženim bolestima (komorbiditetima), nalazima i individualnoj procjeni za svakog pojedinog bolesnika. Moguće je i da će istovremena infekcija dovesti do produljenja trajanja COVID-19 bolesti. U jednoj od ranih studija u Wuhanu, COVID-19 bolesnici koji su istovremeno imali i gripu bili su pozitivni na SARS-CoV-2 prosječno 17 dana u odnosu na 12 dana u onih koji su imali samo COVID-19. No, iako postoji bojazan, nema još dovoljno podataka temeljem kojih bismo mogli reći hoće li istovremena zaraza virusom gripe pogoršati odnosno otežati kliničku sliku COVID-19.

Kako se mogu zaštititi od flurone?

Dobra vijest je da već znamo kako svesti mogućnost zaraze i mogućnost obolijevanja od težih oblika bolesti na minimum. Ono što smo naučili tijekom prošle godine je da je nošenje maski, redovito provođenje higijene ruku i socijalna distanca s izostankom većih okupljanja (osobito u zatvorenom prostoru) dovelo do značajnog pada svih respiratornih infekcija uključujući i gripu. No, kako se svijet počeo otvarati a mjere slabiti, tako je ponovno došlo do porasta incidencije, tj. pojavnosti virusnih infekcija dišnog sustava. Srećom, danas imamo dostupna cjepiva za obje bolesti i ta su nam cjepiva najveći saveznik u borbi sa zarazom virusom gripe i SARS-CoV-2. Iako cjepivo ne garantira da se nećete razboljeti (osobito s obzirom na relativno brze promjene odnosno mutacije obaju virusa), ono znatno smanjuje vjerojatnost obolijevanja od težih oblika bolesti i potrebe za bolničkim liječenjem, smanjujući time ne samo smrtnost nego i kronične posljedice preboljele bolesti. Uz cijepljenje, osobito ako spadate u populaciju s većim rizikom od razbolijevanja od težih oblika bilo gripe bilo COVID-19, od iznimne je važnosti i osobna odgovornost i sustavno provođenje mjera zaštite u vidu nošenja maske, higijene ruku i izbjegavanja društvenih okupljanja.