Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

Astma
Grupe: Alergijski i imunološki poremećaji, Bolesti dišnog sustava
Posjetite virtualni centar:
Astma
Astma je kronična opstruktivna upalna bolest dišnih putova koja uzrokuje probleme pri disanju. Karakteriziraju je neprimjereno jak imunološki odgovor i kronična upala traheobronhalnog stabla. Bolest se javlja u epizodama, tj. akutna pogoršanja bolesti izmjenjuju se periodima u kojima nema simptoma astme. Do napadaja dolazi pri pogoršanju upale, obično jer je u neposrednoj okolini prisutan neki iritirajući čimbenik ili provokativni faktor astme.

Što uzrokuje astmu?

Naslijeđe može igrati odrednu ulogu u nastanku astme, ali postojanje astme u obitelji ne znači da ćete definitivno i vi ili vaše dijete oboljeti od astme.

Nasljeđuje se sklonost prema bolesti, a ne sama bolest!

Astma se često prvi put javlja u djetinjstvu i zahvaća više dječake nego djevojčice. Atopija i/ili alergije u obitelji najveći su rizični faktori za razvoj te bolesti u djece. (Atopija je genetska sklonost imunog sustava da proizvodi antitijela na uobičajene alergene, što dovodi do simptoma alergije). Atopijski dermatitis (ekcem) i alergijski rinitis (peludna groznica) mogu služiti kao ključni pokazatelji rizika razvoja astme u dojenčadi i male djece.

Kako nastaje astma?

Nisu svi oblici astme alergijski niti sve alergije dovode do astme. Astma se može pojaviti na različite načine. Međutim, temeljni mehanizam koji dovodi do simptoma astme je složena imunološka reakcija našega dišnog sustava na raznovrsne alergene iz neposredne okoline, pri čemu se razvija upalna reakcija i oslobađaju kemijski posrednici upale.

Klasifikacija astme

1. Alergijska astma Alergeni i provokativni faktori:

  • grinja Dermatophagoides pteronyssinus (glavni alergen u kućnoj prašini i posteljini)
  • dlaka, perje i epitelni otpaci životinja
  • plijesni
  • pelud drveća, trave i korova

2. Nealergijska astma Alergeni i provokativni faktori:

  • cigaretni dim
  • sredstva za čišćenje u domaćinstvu
  • parfemi i mirisi
  • unutarnji i vanjski onečišćivači zraka

3. Profesionalna astma

Alergeni i provokativni faktori: Faktori koji ubrzavaju razvoj astme uključuju izloženost parama, kemikalijama, smolama, prašini, insekticidima, dimovima i ostalim supstancijama na radnom mjestu.

4. Astma inducirana tjelesnom aktivnošću

Alergeni i provokativni faktori: Vježbe koje uključuju udisanje hladnoga i suhog zraka (trčanje zimi) mogu dovesti do astme inducirane tjelesnom aktivnošću.

5. Astma inducirana aspirinom (ili dodacima hrani)

Alergeni i provokativni faktori: Značajan broj ljudi osjetljiv je na nesteroidne protuupalne lijekove, konzervanse (sulfiti, tartrazin) i ostale dodatke hrani.

Koji su simptomi astme?

Nakon izloženosti alergenima ili faktorima rizika astme simptomi se najčešće javljaju naglo ili se u rjeđim slučajevima razvijaju tijekom nekoliko sati ili dana. Klasični simptomi napadaja astme su: kašljanje, otežano disanje-zaduha (dispneja) i zviždanje u bronhima i plućima uz naglašeno produžen izdisaj. Prije početka napadaja astme, može doći do iritacije nosa i grla. Neki ljudi najprije osjete pritisak u prsima, bol ili podražajan kašalj. Napadaj obično počne hripanjem i ubrzanim disanjem. Kako se ono pogoršava, svi dišni mišići postaju aktivniji. Mišići vrata se stežu, te govor postaje otežan ili nemoguć. Kraj napadaja je često obilježen kašljem s iskašljavanjem guste sluzi. Astma se obično pogoršava noću, a napadaji se javljaju između 2 i 4 sata ujutro.

Kako spriječiti astmu ili daljnje pogoršanje bolesti?

Astma se može spriječiti. U djece u čijih je obitelji zabilježena astma ili atopija, početni razvoj astme vrlo se vjerojatno može spriječiti izbjegavanjem izloženosti pasivnom pušenju i kućnoj prašini, alergenima u hrani, peludi, te alergenima koji potječu od mačaka ili drugih životinja. Novi pristupi terapiji astme pomažu bolesnicima da spriječe većinu napadaja, riješe se problematičnih noćnih i dnevnih simptoma i ostanu fizički aktivni. Da bi se postigla kontrola astme, potrebno je:

  • odabrati odgovarajuće lijekove i individualno ih dozirati
  • usvojiti dugoročni pristup liječenju astme
  • liječiti akutne napadaje astme
  • identificirati i izbjegavati faktore koji pogoršavaju astmu
  • pratiti i prilagođavati terapiju prema težini simptoma bolesti

Dvije vrste lijekova pomažu u liječenju i kontroli astme:

Lijekovi za dugoročnu prevenciju koji sprječavaju pogoršanje simptoma i daljnje napredovanje bolesti, te preveniraju akutne napadaje astme (posebno protuupalna sredstva). Lijekovi za dugoročnu kontrolu uključuju lijekove za inhaliranje i za oralnu primjenu: kortikosteroidi, beta-2-agonisti s produženim djelovanjem, teofilin s postupnim otpuštanjem, kromoni i antileukotrieni.

Lijekovi za brzo ublažavanje simptoma koji svojim brzim djelovanjem otvaraju dišne putove opuštajući mišiće koji se oko njih napinju tijekom napadaja. Za brzo ublažavanje akutnih simptoma i napadaja astme primjenjuju se bronhodilatatori kao što su beta-2-agonisti kratkog djelovanja, antikolinergici, teofilin kratkog djelovanja, te adrenergici za teške astmatske napadaje ili status astmatikus.