Angina pectoris

1. Stabilna angina pectoris

Bolest koronarnih arterija najčešći je uzrok angine pectoris. Naslage na unutrašnjim stjenkama koronarnih arterija sprječavaju dotok dovoljnih količina krvi u srčani mišić. Aktivnosti ili situacije koje zahtijevaju povećani dotok krvi u srce (vježbanje, teži obroci hrane, stres), mogu uzrokovati anginu pectoris. Rjeđi uzroci angine pectoris su spazam (stezanje) koronarne arterije (Prinzmetalova angina), bolesti srčanih zalistaka, zatajenje srca i poremećeni srčani ritam. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Bolest se pojavljuje u populaciji s učestalošću od oko 3 posto.

Simptomi

• bol ili nelagoda u prsima ili blizini prsiju ispod prsne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
• bol nije točno lokalizirana;
• do boli može doći u stanju mirovanja;
• obično kratki bolovi u trajanju od 1 do 15 minuta;
• bolovi obično nestaju nakon odmora i/ili nitroglicerina.

Pretrage

Bol koja ne prestaje nakon 3 tablete nitroglicerina, uzetih u razmaku od 5 minuta, a traje duže od 15 minuta, prije je povezana sa srčanim napadom nego s anginom. Pregled može pokazati promjenu krvnog tlaka. Mogu se javiti prolazni šum na srcu ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a tijekom provjere izdržljivosti (ergometrija) potvrđuju dijagnozu angine. U nekih je bolesnika potrebno učiniti CT slike srca ili angiografiju. Na oštećenja srca tijekom duže epizode boli u prsima ukazuju povećane vrijednosti srčanih enzima (CPK).

Liječenje

Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje komplikacija. Za vrijeme napada angine pectoris preporučuje se mirovanje. Nitroglicerin ispod jezika djeluje na nestanak boli tijekom napada. Preventivnim liječenjem nitroglicerinom, beta- blokatorima, antagonistima kalcija i acetilsalicilnom kiselinom može se spriječiti angina pectoris. U nekih je bolesnika potrebno propisati i lijekove za kontrolu kolesterola, krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. Preporučuju se programi srčane rehabilitacije u svrhu poboljšanja kardiovaskularne sposobnosti. U određenih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarne premosnice (engl. by-pass) ili perkutana transluminalna koronarna angioplastika.

Prognoza

Simptomi angine pectoris se obično poboljšavaju liječenjem. Stopa smrtnosti varira i ovisi o mnogo faktora. Može doći do iznenadne smrti, akutnog infarkta miokarda ili nestabilne angine.

Komplikacije

• nestabilna angina
• akutni infarkt miokarda
• iznenadna smrt uzrokovana smrtonosnim aritmijama

Traženje liječničke pomoći

Pozovite liječnika ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 minuta.

Prevencija

Najbolja je prevencija utjecati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se utjecajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta-blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.

2. Nestabilna angina pectoris

Bol ili nelagodnost u prsima ili području oko prsiju uzrokovana nedostatnim dotokom krvi u srčani mišić; od stabilne angine, akutnog infarkta miokarda i nesrčane boli u grudima razlikuju se oblikom, težinom, učestalošću simptoma i razinom aktivnosti koja ubrzava nelagodu.

Uzroci, učestalost i faktori rizika

Bolest koronarne arterije je najčešći uzrok nestabilne angine. Spazam koronarne arterije uzrokuje anginu u manje od 10% slučajeva. Suženje koronarnih arterija može biti dovoljno teško da uzrokuje stabilnu anginu u slučaju napora ili stresa, ili može biti takvo da uopće ne uzrokuje nikakve simptome. Kod nestabilne angine, bol u grudima može se javiti i u stanju mirovanja ili može doći do povećanja težine, učestalosti ili trajanja boli i pri nižim razinama aktivnosti. Infarkt miokarda može biti u anamnezi. Diabetes mellitus, hipertenzija, miksedem, bolest perifernih krvnih žila, kardiomiopatija i ateroskleroza mogu dovesti do angine pectoris. Bolest je češća u muškaraca. Faktore rizika čine: pušenje, visoke vrijednosti kolesterola u krvi, visoki krvni tlak, šećerna bolest (dijabetes), pojava koronarne bolesti srca u obitelji, nedovoljna tjelesna aktivnost, te povećana tjelesna težina (30% veća od idealne). Povremeno, iznenadni stres može ubrzati angiozni napad. Nestabilna angina javlja se u otprilike 6 od 10 000 ljudi.

Simptomi

• bol ili nelagoda u prsima ili blizini prsiju ispod prsne kosti može se širiti u rame, ruku, vilicu, vrat, leđa ili druga područja, a često se opisuje kao stezanje, pritiskanje, pritisak, pečenje, gušenje, bol;
• bol nije točno lokalizirana;
• do boli može doći u stanju mirovanja
• bol može biti nova.

Ako je prisutna stabilna angina, razvoj nestabilne angine vidi se po promjeni u svojstvima, učestalosti ili težini. Također se može vidjeti po povećanom korištenju nitroglicerina.

Znakovi i pretrage

Liječničkim se pregledom mogu otkriti promjene krvnog tlaka. Mogu se javiti prolazni šum srca ili aritmije (nepravilni otkucaji srca). Promjene EKG-a do kojih dolazi pri bolovima, a u stanju mirovanja, često pomažu pri postavljanju dijagnoze. Često je potrebo učiniti CT slike srca ili koronarnu angiografiju (prikaz krvnih žila pomoću kontrasta).

Liječenje

To je teško zdravstveno stanje koje zahtijeva bolničko liječenje. Ciljevi liječenja su smanjenje simptoma i sprječavanje komplikacija. U slučaju pojave boli u prsima, preporuča se mirovanje. Tijekom angioznog napada daju se acetilsalicilna kiselina, heparin i nitroglicerin (često intravenozno). Ostali lijekovi uključuju beta-blokatore, kalcijske antagoniste i anksiolitike, a primjenjuju se u svrhu kontrole krvnog tlaka i poremećenog srčanog ritma. U nekih je bolesnika potrebno operativno liječenje: ugrađivanje aorto-koronarne premosnice ili širenjem sužene krvne žile perkutanom transluminalnom koronarnom angioplastikom.

Prognoza

Ishod bolesti varira i ovisi o mnogo faktora; jedan od njih je težina oštećenja koronarnih arterija. Može doći do infarkta miokarda, aritmija ili iznenadne smrti.

Komplikacije

• akutni infarkt miokarda
• iznenadna smrt zbog smrtonosnih aritmija

Traženje liječničke pomoći

Pozovite liječnika ako se u grudima razvije nepoznata bol, ako angiozni napad promijeni svojstva, učestalost, težinu ili trajanje ili ako su potrebne veće doze nitroglicerina ili bol ne prestaje u roku od 15 do 20 minuta.

Prevencija

Najbolja je prevencija utjecati na faktore rizika koji se mogu promijeniti. To se odnosi na prestanak pušenja, smanjenje tjelesne težine (ako je ona povećana), te kontrolu krvnog tlaka, šećera i kolesterola. Neka su ispitivanja pokazala da se utjecajem na faktore rizika može spriječiti napredovanje oštećenja koronarnih arterija. Acetilsalicilna kiselina, lijekovi kao što su nitrati (nitroglicerin), beta- blokatori, kalcijski antagonisti ili drugi mogu se primijeniti u svrhu prevencije angine i njezinog ublažavanja.