nema mjerenja
Čempresi
niska
Trave
niska
Crkvina
niska
Loboda
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
niska
nema mjerenja
Borovi
niska
Trave
niska
Ambrozija
niska
Pelin
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
Trave
niska
Koprive
niska
Ambrozija
umjerena
Čempresi
umjerena
Trave
niska
Crkvina
niska
Ambrozija
niska
Borovi
niska
Trave
niska
Koprive
niska
Ambrozija
umjerena
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

Limfomi

Grupe: Bolesti krvnog sustava, Zloćudne (maligne) bolesti
Heterogena skupina neoplazmi (zloćudnih tumora) porijeklom iz retikuloendotelnog i limfatičnog sustava. Glavni oblici su Hodgkinova bolest i non-Hodgkinov limfom.

Hodgkinova bolest

Hodgkinova bolest je lokalizirana ili proširena zloćudna proliferacija tumorskih stanica koje potiču iz limforetikularnog sustava i prvenstveno zahvaćaju limfne čvorove i koštanu srž. Godišnje se u SAD-u dijagnosticira 6000 do 7000 novih slučajeva. Odnos učestalosti razbolijevanja između muškaraca i žena je 1.4:1. Hodgkinova bolest je rijetka prije 10. godine života, najveća učestalost je između 15. i 34. godine života, te nakon 60. Uzrok je nepoznat, no čini se da bolesnici s Hodgkinovom bolešću imaju genetičku podlogu ili povezanost s utjecajem okoliša (HIV-infekcija, infekcija Epstein-Barrovim virusom itd.)

Klinička slika

U kliničkoj slici obično su prisutni uvećani limfni čvorovi bez simptoma. Većina bolesnika ima povećane vratne limfne čvorove, te limfne čvorove medijastinuma što može uzrokovati kašalj. Ostali simptomi ovise o stupnju napredovanja bolesti, pa su tako mogu pojaviti i povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje, gubitak tjelesne težine, te svrbež. Prvi znaci bolesti često mogu biti opstrukcija gornje šuplje vene ili pritisak na kralježničnu moždinu. Zahvaćeni mogu biti i visceralni organi, osobito u uznapredovaloj bolesti; jetra - kada začepljenje žučnog voda tumorskom masom izaziva žuticu, koštana srž, te traheobronhalna kompresija (pritisak tumorske mase na dušnik i bronhe) koja uzrokuje otežano disanje.

Dijagnostička obrada

Sumnju na limfom postoji uz prisustvo skupa simptoma kao što su povećanje limfnih čvorova, posebno vratnih, te povišena tjelesna temperatura, noćno znojenje i gubitak tjelesne težine. Definitivna dijagnoza potvrđuje se biopsijom (uzimanjem uzorka tkiva) limfnog čvora u kojem se pronalaze takozvane Reed-Sternbergove stanice u specifičnom tkivnom okruženju. Hodgkinova bolest bez zahvaćenosti limfnih čvorova je vrlo rijetka, a u tom se slučaju uzorak tkiva za biopsiju uzima iz koštane srži, jetre itd.

Liječenje/prognoza

Liječenje i prognoza ovise o stadiju i staničnom tipu bolesti. Hodgkinova bolest izlječiva je radioterapijom, kombiniranom kemoterapijom ili kombinacijom i jednog i drugog u 50-80% slučajeva. Općenito se stadiji I i II tretiraju radioterapijom, a stadiji III i IV primaju kemoterapiju, no ovisno o slučaju može se primijeniti i kombinacija radio- i kemoterapije.

Non-Hodgkinov limfom

Non-Hodgkinov limfom je zloćudna proliferacija limfatičnih stanica imunološkog sustava, uključujući limfne čvorove, koštanu srž, slezenu, jetru i probavni sustav. Učestalost je puno veća od Hodgkinove bolesti i raste s dobi. Uzrok je nepoznat, no mnoga ispitivanja ukazuju na virusnu etiologiju.

Klinička slika

U dvije trećine bolesnika pojavljuje se bezbolna periferna limfadenopatija, a povišena tjelesna temperatura, znojenje, te gubitak tjelesne težine rjeđi su nego u Hodgkinovoj bolesti. Povećanje limfnih čvorova medijastinuma i retroperitoneuma izaziva simptome kompresije različitih organa. Najčešća dva problema pri tome, a za razliku od Hodgkinove bolesti, su opstrukcija gornje šuplje vene, što rezultira oticanjem glave i vrata, te pritisak na mokraćnu cijev što može dovesti do zatajenja bubrega. Anemija je u početku prisutna u oko 33% pacijenata da bi se u većine razvila kasnije.

Dijagnostička obrada

Dijagnoza se postavlja samo histološkom analizom uzetog tkiva. Pri tome se utvrđuje i stanično porijeklo, te pojedini podtipovi bolesti, što je bitno za odluku o načinu liječenja i prognozu bolesti. Postoje 4 prognostičke kategorije; limfomi niskog, srednjeg i visokog stupnja maligniteta, te ostali limfomi.

Liječenje/prognoza

Liječenje se provodi radioterapijom ili kemoterapijom ili kombinacijom. Patohistološki nalaz (analiza uzetog uzorka tkiva) i stadij bolesti znatno utječu na prognozu i uspješnost liječenja. Prognoza je promjenjiva obzirom na histološki tip i stadij.

(7)
3.6 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije