nema mjerenja
Čempresi
niska
Maslina
niska
Hrast
umjerena
Trave
niska
Crkvina
niska
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
niska
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Platana
niska
Borovi
niska
Orah
niska
Trave
niska
Koprive
niska
nema mjerenja
Borovi
umjerena
Čempresi
umjerena
Hrast
niska
Trave
visoka
Trputac
umjerena
Crkvina
visoka
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
visoka
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
nema mjerenja
Borovi
niska
Čempresi
niska
Hrast
umjerena
Grab
niska
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
niska
Breza
niska
Borovi
niska
Čempresi
umjerena
Hrast
umjerena
Orah
niska
Trave
umjerena
Borovi
niska
Čempresi
umjerena
Hrast crnika
umjerena
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Čempresi
niska
Breza
niska
Hrast
umjerena
Borovi
niska
Trave
niska
Koprive
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

Mišićna distrofija

Grupe: Alergijski i imunološki poremećaji, Bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva
Mišićne distrofije su grupa nasljednih, progresivnih poremećaja mišića koji rezultiraju mišićnom slabošću, a međusobno se razlikuju po određenom rasporedu zahvaćenosti mišića. Variraju prema kliničkoj slici i patološkim pojavama, te prema načinu nasljeđivanja.

Facioskapulohumeralna (Landouzy-Dejerine) mišićna distrofija obično se javlja između 7. i 20. godine života, a karakterizirana je slabošću facijalnih mišića (mišića lica)i ramenog obruča. Simptomi koji se rano pojavljuju su poteškoće sa zatvaranjem očiju, podizanjem ruku i zviždanjem. Životni vijek ovih bolesnika je normalan. U mišićnoj distrofiji zdjeličnog pojasa javlja se slabost u mišićima zdjelice, te u mišićima gornjih dijelova nogu.

Najčešći i najznačajniji oblik je Duchenneova distrofija. To je nasljedni poremećaj vezan uz kromosom X, a karakteristična je progresija mišićne slabosti u gornjim dijelovima udova, što rezultira propadanjem mišićnih vlakana koji onda budu zamijenjeni vezivnim tkivom. Poremećaj se javlja kod 1 od 3000 muške novorođenčadi.

Klinička slika

Simptomi Duchenneove distrofije tipično se javljaju u dobi od 3. do 7. godine. Započinje geganje u hodu, hod na prstima, lordoza (pogrbljenost) a zbog toga su česti padovi i teškoće pri ustajanju i penjanju stepenicama. S vremenom se razvije fleksijska kontraktura (prema unutra savijeni i zakočeni zglobovi) udova i skolioza (iskrivljenje kralježnice), te pseudohipertrofija mišića listova (prividno povećanje mišića) jer se zbog propadanja mišića u listovima nagomilalo masno tkivo i vezivo. Većina bolesnika stoga već u dobi od 10 ili 12 godina završava u invalidskim kolicima, a umiru zbog komplikacija s disanjem u dobi od 20 godina. Uz to može biti i zahvaćen srčani mišić; 90% ih ima patološki promijenjen EKG (elektrokardiogram).

Dijagnostička obrada

Temelji na kojima se postavlja dijagnoza su karakteristična klinička slika i nalazi, dob nastupanja bolesti, te obiteljska anamneza (podaci o bolestima u obitelji). Ovi nalazi potkrepljuju se i nalazom elektromiografije, mišićne biopsije (uzimanje uzorka mišićnog tkiva), te imunološkim analizama. Preporuča se stoga uvijek obraćanje velikim medicinskim centrima.

Liječenje/prognoza

Specifičnog liječenja nema, no svakodnevno davanje prednizona (kortikosteroid) omogućuje značajno poboljšanje kroz duže razdoblje. Međutim prednizon dovodi i do određenih nuspojava, pa se daje samo bolesnicima s izraženim funkcionalnim smetnjama. U sporoprogresivnim oblicima treba razmotriti i mogućnost kirurške korekcije deformacija. Treba provoditi umjerenu tjelovježbu što je dulje moguće, a pasivno vježbanje može produljiti vijek pokretljivosti i u teških bolesnika. Bolesnik treba i voditi računa o svojoj tjelesnoj težini.

(10)
3.4 od 5