Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Povišeni krvni tlak

Što je krvni tlak?

Objavljeno 28.10.2005.
Prim. mr. sc. Mirjana Jembrek Gostović, dr. med., specijalist kardiolog
Krvni tlak je pritisak krvi na stjenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom. Tlak se stvara radom srca kao pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola), tlak se povisuje, a kod ulijevanja krvi u srce (dijastola), tlak se snižava. Stoga se mjere dvije vrijednosti krvnoga tlaka, gornja(sistolički) i donja vrijednost (dijastolički). Krvni tlak je promjenjiv, mijenja se tijekom dana i noći i podložan je mnogim vanjskim i unutarnjim čimbenicima. Te promjene su posljedica aktivacije brojnih mehanizama kojima organizam nastoji održati odgovarajući protok ovisno o promjeni životnih uvjeta.
Što je krvni tlak?

Što je normalan krvni tlak?

Normalna vrijednost krvnoga tlaka jest prosječno 120/80 mmHg.

Normalna vrijednost krvnoga tlaka, koja omogućuje život, a ne oštećuje sustav krvnih žila jest prosječno 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe imaju normalno nešto niže vrijednosti tlaka što je posljedica građe njihovoga tijela, fiziološko je stanje i samo po sebi ne znači bolest. S godinama zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju nešto više. No ne više od 140/90 mmHg što se smatra gornjom vrijednosti normalnoga krvnog tlaka.

Što je povišeni krvni tlak?

Dijagnoza povišenoga krvnog tlaka (hipertenzije) ne postavlja se na temelju samo jednog mjerenja krvnog tlaka. Ako se kod određene osobe izmjeri u više od tri puta tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišeni krvni tlak. Odraz je to pojačanog rada srca i povećanog otpora u stijenci krvnih žila. Posljedica je stalno opterećenje srca kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećanog pritiska na njihove stijenke. Povišeni krvni tlak u skoro svim slučajevima je bolest poremećene ravnoteže brojnih mehanizama (od emocionalnih reakcija, fizičkog napora do autonomnoga živčanog sustava endokrinih žlijezda koje izlučuju hormone noradrenalin, adrenalin i angiotenzin). Kontrolni mehanizmi koji reguliraju normalan tlak zakazuju i zato se tlak povisi preko normale.

Koji je uzrok povišenom krvnom tlaku?

Nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povišen krvni tlak.

Ne postoji jedinstven uzrok koji bi doveo do povišenja tlaka. U osnovi se može raditi o poremećaju ravnoteže na nekoliko načina. Najjednostavniji je povećano zadržavanje soli u organizmu, što dovodi do porasta količine cirkulirajuće krvi. Ona pojačano pritišće stijenke krvnih žila te povisuje tlak. S druge strane, mnogi komplicirani mehanizmi putem raznih hormonskih sustava povećavaju stisak krvnih žila i time povećavaju otpor protjecanju krvi. Rezultat je isti - povišeni krvni tlak.

U osnovi je hipertenzija najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Radi se jednostavno o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju u svojoj funkciji. Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost. Nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom imaju povišen krvni tlak. Čak i podatak kako je neki od roditelja umro od moždanog udara upućuje s velikom sigurnošću na postojanje povišenoga krvnog tlaka u obitelji, jer je moždani udar najčešće izazvan upravo povišenim krvnim tlakom.

Rijetko, u oko 5% slučajeva, radi se o sekundarnoj hipertenziji, kada je uzrok visokom krvnom tlaku bolest nekog vitalnog organa, najčešće bolest bubrega, tumori nadbubrežne žlijezde, ali i korištenje nekih lijekova (oralni kontraceptivi).

Kako se otkriva povišeni krvni tlak?

Povišeni krvni tlak je, nažalost, podmukla bolest, koja godinama ne mora pokazivati nikakve znakove. Tek kada se manifestiraju oštećenja na srcu, mozgu, bubrezima ili očima, zamijetimo i visoke vrijednosti krvnoga tlaka. Povišen tlak godinama ne boli. No ponekad i vrlo rano, bolesnici s povišenim krvnim tlakom osjećaju neke od simptoma hipertenzije:

  • Bol i pritisak u glavi posljedica su neprimjereno pojačanog protoka u arterijama mozga, koji se ne može dovoljno obraniti od visokog tlaka. Budući da je mozak iznimno osjetljiv na promjene u cirkulaciji, jer su njegove potrebe za kisikom velike, a nalazi se zatvoren u lubanjskoj jami bez mogućnosti proširenja, ovaj pritisak na površinu mozga izaziva glavobolju. Sličan je mehanizam i mučnine.

  • Crvenilo lica posljedica je povećanog širenja krvnih žila kože i neposredno pod kožom zbog povećanog dotoka krvi.
  • Krvarenje iz malih kapilara u nosu zna biti jedan od prvih znakova povišenoga krvnog tlaka. Događa se zbog osjetljivosti kapilara koje ne uspijevaju izdržati unutarnji tlak i stoga pucaju. Tako nastaju i krvarenja u bjeloočnici oka.
  • Ponekad bolesnik zamijeti lakše zamaranje, otežano obavljanje svakodnevnih poslova i slabost pri koncentriranju. Loše spavanje i umor također mogu biti znaci hipertenzije, mada nespecifični. Uznemirenost, ubrzani rad srca i/ili nepravilan rad srca znaju posredno upozoriti na povišeni tlak. Nabrojeni znakovi obično mogu biti prisutni u ranoj fazi bolesti. 

Iz navedenog je jasno da se najčešće povišeni krvni tlak otkriva slučajno, mjerenjem tlaka na pregledu (sistematskom, za vozačku dozvolu, pri prijemu u vojsku, zapošljavanju). Činjenica da se povišen krvni tlak često ne osjeća, ne boli i ne daje simptome, ne umanjuje opasnost koju može izazvati ako nije liječen.

Upravo odsutnost tegoba tijekom duljeg vremena čini dodatnu opasnost jer je motivacija za liječenje mala.

Koje su posljedice neliječenoga povišenog krvnog tlaka?

Oštećenja izazvana drugim čimbenicima (pušenje, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povišenoga tlaka.

Neliječeni povišeni krvni tlak dugo može proći bez tegoba. No, to ne znači i da nema posljedica. Posebice stradaju neki organi:

  1. Srce strada zbog toga što stalno mora pokretati krv s mnogo više napora i energije. Zato zadeblja srčani mišić pa se razvija hipertrofija lijeve srčane klijetke. Hipertrofija (zadebljanje) lijeve klijetke je u prvo vrijeme koristan hemodinamski adaptacijski mehanizam. Kasnije dolaze do izražaja negativni hemodinamski i drugi utjecaji hipertrofije. Dolazi do postepenog razvoja hipertenzivne bolesti srca. Hipertrofičan mišić podložan je pojavi poremećaja srčanog ritma (ekstrasistole). Također dolazi do zatajenja rada srca, s nakupljanjem krvi u plućima i nogama. I jedno i drugo stanje dovode do visokog stupnja invaliditeta i onemogućuju normalan život. Zadebljali srčani mišić slabije je prokrvljen, tako da se češće javlja i koronarna bolest (angina pectoris), a bitno češće se dogodi infarkt.
  2. Mozak strada najdramatičnije. Oštećene krvne žile pod povišenim tlakom pucaju i dolazi do moždanog udara. On često za posljedicu ima invalidnost - nemogućnost govora, pokretanja ruku ili nogu (paralizu). Život nakon moždanog udara skoro uvijek gubi na kvaliteti. Moždani je udar zapravo najčešća komplikacija koja se povezuje s povišenim tlakom. Zbog njegove pojave povezane s povišenim krvnim tlakom po prvi puta je i spoznata opasnost neliječene hipertenzije.
  3. Bubrezi stradaju jer imaju veliki protok krvi, budući da je moraju očistiti od štetnih tvari. Količina bjelančevina u mokraći jedna je od dobrih provjera stupnja oštećenja svih organa povišenim tlakom. Bolesnici s hipertenzijom i oštećenim bubrezima često završavaju na dijalizi ili čekaju presađivanje bubrega.
  4. Oči propadaju jer su krvne žile u očnoj pozadini vrlo osjetljive i nježne. Krvarenje dovedi do gubitka vida u dijelovima oka. Gubi se oštrina vida, ali se i smanjuje vidno polje. Budući da su ove nježne žile prve na udaru povišenoga tlaka, a mogu se vidjeti posebnom napravom (fundoskopom), njihov je pregled osnovni u nizu pretraga posljedica povišenoga krvnog tlaka.
  5. Aorta (najveća arterija u tijelu) - Ako su stijenke aorte aterosklerotski promijenjene, pod djelovanjem visokoga tlaka može doći doslovno do rasprsnuća aorte. To stanje završava redovito smrću unatoč pokušajima brze operacije. I bez ovako dramatičnog ishoda, aorta strada u dugotrajnom tlakovnom opterećenju tako da postaje tvrda, neelastična i sklonija proširenju (aneurizmi).
  6. I drugdje u tijelu stradaju krvne žile, što se vidi u smanjenoj funkciji organa kojima dovode krv. Oštećenja izazvana drugim čimbenicima (pušenje, šećerna bolest, visoke masnoće u krvi, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost, stres) ubrzana su zbog povišenoga tlaka. Žile stare puno brže, a komplikacije na organima koje opskrbljuju krvlju javljaju se ranije nego inače.

Koja je povezanost povišenoga krvnog tlaka s drugim rizičnim čimbenicima?

U slučaju da osoba boluje i od povišenog šećera u krvi, onda se negativan utjecaj jednog i drugog stanja umnogostručuju.

Povišeni krvni tlak je, kako je već navedeno, odgovoran za ubrzano propadanje krvnih žila, srčanog mišića i bubrega. Povišeni krvni tlak jedan je od vodećih uzroka za nastanak koronarne bolesti koja je uzrok smrti u preko 50% umrlih. Kombinacijom više čimbenika rizika, rizik nastanka bolesti srca se znatno povećava. Primjerice, kod osoba s povišenim krvnim tlakom dvostruko je veći rizik nastanka srčanog infarkta, u odnosu na osobe s normalnim vrijednostima krvnog tlaka. U slučaju povišenoga krvnog tlaka i povišene razine kolesterola u krvi, rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i do 15 puta u odnosu na osobe s normalnim krvnim tlakom i normalnom razinom kolesterola.

U slučaju da osoba boluje i od povišenog šećera u krvi, onda se negativan utjecaj jednog i drugog stanja umnogostručuju. No, ne treba podcijeniti loš učinak pušenja, nekretanja kao i prekomjerne tjelesne težine. I sjedeći posao, uzrujavanje te prekomjerna konzumacija slane i masne hrane povisuje krvni tlak. Najgore je to što se većina ovih rizičnih čimbenika nalazi često u kombinaciji kod iste osobe.

Neki od ovih faktora su neovisni o našim aktivnostima, kao što su dob, spol, nasljedni čimbenici, ali većina je ipak pod našim utjecajem. Tu se ubrajaju prekomjerna težina, pušenje, povišen kolesterol i šećer u krvi te povišeni krvni tlak, a važan je i način života.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.