Međunarodni dan sreće u utorak

Psiholozi sreću najčešće definiraju kao opći osjećaj osobe da je njen život ispunjen, ugodan i smislen, odnosno dobar.

Ljudska težnja za srećom je univerzalna, pa možemo reći da je potraga za srećom temeljni ljudski cilj.

Jedno od najvećih istraživanja o sreći je započelo 1938. godine na Harvardu. Istraživači prate život iste skupine muškaraca već 80 godina, bilježeći detalje njihovog tjelesnog i emocionalnog zdravlja, zaposlenosti, obitelji i odnosa s prijateljima. Nastavak ove longitudinalne studije planira se i za drugu generaciju, odnosno djecu prvotno uključenih muškaraca. Rezultati ovog dugogodišnjeg istraživanja upućuju na to da se sreća prije svega krije u odnosima s ljudima oko nas.

U Hrvatskoj je 2015. godine pokrenut projekt "CRO-WELL: Hrvatsko istraživanje dobrobiti" koje provodi tim znanstvenika Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar. U sklopu projekta se tijekom razdoblja od četiri godine planira provesti online panel istraživanje u četiri vala. Cilj je projekta ustanoviti jesu li i u kojoj mjeri stanovnici Hrvatske sretni, o kojim to sve uvjetima ovisi i kako se osjećaj sreće mijenja kroz vrijeme.

Podatke o razini sreće među ostalim donosi i Europsko istraživanje o kvaliteti života (EQLS) zadnje provedeno 2016. Prema navedenom istraživanju Hrvati ocjenjuju razinu sreće u prosjeku sa 6,75 (na ljestvici od 1 do 10; 1=vrlo nesretan, 10=vrlo sretan) što je niže od prosjeka Europske Unije s indeksom 7,33. Države s najvišom prosječnom razinom sreće su Finska (8,16), Danska (8,11) i Luksemburg (8,07).