HZJZ: Lani rođeno 36.566 djece

U Hrvatskoj je prošle godine rođeno 36.556 djece, dok je umrlo 53.477 osoba.

Registrirano je ukupno 36.104 poroda s ukupno 36.584 živorođene djece, 149 djece je mrtvorođeno a u prvih sedam dana umrlo je 75 novorođenčadi.

Najviše rodilja bilo je u dobnoj skupini 30-34 godina te u skupini 25-29 godina.

Za 37,8% žena to je bio prvi porod, u 39,3% slučajeva drugi, 15,5% žena rodilo je treće dijete a 7,6% četvrto i više.

Lani je bio prijavljen 6141 pobačaj, što predstavlja daljnji pad u odnosu na 2016. kada je bilo ukupno 6904 pobačaja.

U ukupnom broju legalno induciranih pobačaja bilo je 2416 ili 39%, a među tim ženama najviše je bilo onih sa djecom i u dobi između 30 i 39 godina (47%).

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti u 2017. zabilježeno je skoro 40 milijuna posjeta, a građani su najviše tražili pomoć zbog bolesti dišnog sustava, bolesti mišićno-koštanog sustava te bolesti srca i krvnih žila.

Primarna zaštita lani je brojila 2596 timova na 2604 lokacije.

Među liječnicima bilo je 1524 specijalista, najviše onih opće medicine, a njih broj se u odnosu na 2016. smanjio za 0,7%.

Od ukupnog broja žena koje su izabrale ginekologa u primarnoj zaštiti tu uslugu je lani koristilo njih 549.589 ili svega 31,7%.

Tijekom 2017. obavljeno je 35.671 preventivnih pregleda dojki, od čega je 9,5% bilo s patološkim nalazom, što je manje nego 2016. kada je zabilježeno 13,7% takvih nalaza.

Od ukupno uzetih PAPA testova 10,3% je bilo patoloških, što je također bilo manje u odnosu na 2016. kada ih je bilo 11,4%.

Lani nije postignut zakonom propisani minimum od 95% cijepljenih, osim BCG cijepljenja.

Posebice niski postotak bilježi se kod cijepljenja protiv ospica, rubele i mumpsa, ponajprije u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj, te Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj županiji, koje imaju obuhvate niže od 90%.

To je bila šesta godina za redom kako cijepni obuhvati padaju.

Na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica liječeno je 725.340 osoba, a to uključuje i boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Ostvareno je više od 6 milijuna dana liječenja ili 8,35 dana po jednom boravku, a broj dana proveden u bolnici je u padu.

Vodeće bolesti u bolničkom zbrinjavanju bile su bolesti cirkulacijskog sustava, novotvorine te bolesti probavnog sustava.

U dnevnim bolnicama, jednodnevnoj kirurgiji i bolničkim hemodijalizama zabilježen je 548.671 boravak, što je u odnosu na 2016. povećanje za 30.000, a najviše je bolesnika zbrinuto u internoj medicini, hemodijalizi, pedijatriji, općoj kirurgiji i ginekologiji.

Po broju dana bolničkog liječenja na prvom mjestu su bolesti iz skupine mentalnih poremećaja (15,4%), a među njima prednjači shizofrenija.

U zdravstvenim ustanovama je zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama liječeno 7157 osoba, najviše u dobi 30-39 godina.

Među liječenima najviše je ovisnika o opijatima.

Kad je riječ o zdravstvenim djelatnicima, u sustavu zdravstva lani ih je registrirano 69.841, a broj zaposlenih doktora medicine povećan je za 2,6%, tako da je ukupno bilo 14.810 liječnika.

Specijalističko obrazovanje ih ima 64,5%.

Najbrojniju skupinu čine medicinske sestre i medicinski tehničari, kojih je lani u zdravstvu bilo 30.773 ili 44% ukupno zaposlenih.