Majka i dijete

Perinatalno zdravlje u Hrvatskoj

Objavljeno 07.12.2018.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo

Euro-Peristat je objavio rezultate trećeg europskog izvješća o perinatalnom zdravlju u Europi, a u istraživanju je prvi put sudjelovala i Hrvatska s podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo prikupljenima iz 32 rodilišta.
Perinatalno zdravlje u Hrvatskoj
 

Ovim su istraživanjem obuhvaćene sve članice Europske unije te Island, Norveška i Švicarska.

Skupina stručnjaka Euro-Peristata je za ocjenu zdravstvenog stanja majki i novorođenčadi i perinatalne zaštite odredila 10 ključnih pokazatelja te preporučila dodatnih 20 pokazatelja koji bi se prikupljali u okviru obvezne zdravstvene statistike svake EU članice.

Najveći broj perinatalnih pokazatelja iz 2015. godine je u Hrvatskoj uglavnom imao vrijednosti približne prosjeku 31 države mreže Euro-Peristat.

Stopa fetalne smrtnosti rođenih s navršenih 24 ili više tjedana trudnoće u Hrvatskoj je 2015. godine iznosila 4,3‰, a prema kriteriju za međunarodne usporedbe prema kojem se uspoređuje stopa za rođene u 28. tjednu trudnoće ili kasnije, fetalna je smrtnost iznosila 3,2‰.

Prosjek fetalne smrtnosti za rođene u dobi od 28 i više tjedana trudnoće tjedana trudnoće u 31 članici mreže Euro-Peristat je iznosio 2,7‰.

Ukupna stopa novorođenačke smrtnosti (0-27 navršenih dana) 2015. godine je u Hrvatskoj iznosila 3,2‰ od čega je rana novorođenačka (0-6 navršenih dana) smrtnost bila 2,3‰, a kasna novorođenačka smrtnost (7-27 navršenih dana) 0,9‰.

Prosjek za 31 državu bio je 2,2‰.

Treba napomenuti da zemlje imaju različito uređeno pravo na prekid trudnoće nakon 22 tjedna zbog nekih medicinskih indikacija kao što su velike kongenitalne malformacije i abnormalnosti, što utječe i na visinu stope novorođenačke i dojenačke smrtnosti

Dojenačka smrtnost je među rođenima 2015. godine (kohorta) iznosila 3,8‰.

Sve države nisu bile u mogućnosti povezivanjem podataka o rođenima i umrlima dostaviti podatke za kohortu, već su dostavile podatke o umrloj dojenčadi u toj kalendarskoj godini, koji se većinom razlikuju od kohortnih.

Temeljem ovakvih podataka Državnog zavoda za statistiku je dojenačka smrtnost u Hrvatskoj za 2015. godinu iznosila 4,1‰.

Prosječna stopa za 31 zemlju mreže Euro Peristat je u tom razdoblju iznosila 3,1‰.

Prijevremeno rađanje, naročito prije 32 navršena tjedna trudnoće, usko je povezano s izrazitom nezrelošću i lošijim perinatalnim ishodima - visokom smrtnošću ili oštećenjima i poremećajima s dugogodišnjim ili trajnim posljedicama.

Za planiranje perinatalne zaštite je važno znati stanje i potrebe s kojima se suočava zdravstveni sustav.

U Hrvatskoj je 2015. godine bilo 6,5% živorođenih prije 37. tjedna trudnoće, od kojih je 0,9% rođeno prije 32 navršena tjedna trudnoće.

Europski prosjek (31 zemlja) je iznosio 7,3%, s najnižim udjelom u skandinavskim zemljama i iznad 8% u nekim mediteranskim zemljama (Cipar, Grčka, Portugal).

U gotovo svim zemljama mreže Euro-Peristat je u porastu udio rodilja starijih od 35 godine života; 2015. godine raspon iznosi 14-37%.

Iako se i u Hrvatskoj bilježi porast, ipak smo s udjelom od 18,9% starijih od 35 godina još uvijek u skupini s nižim udjelom od prosjeka.

Trendovi porasta povećane tjelesne mase (indeks tjelesne mase 25,0-29,9) i pretilosti (indeks tjelesne mase iznad 30,0) se bilježe i kod trudnica i kod drugih populacijskih skupina.

Carski rez kao način dovršetka poroda bi se trebao provoditi samo prema medicinskim indikacijama.

Međutim, u Europi je udio carskih rezova kao načina dovršetka poroda u kontinuiranom porastu koji se često više ne može povezati s isključivo medicinskim indikacijama.

U Hrvatskoj bilježimo porast carskog reza, ali je ispod europskog prosjeka.

U većini europskih zemalja je maternalna smrtnost niska i kreće se od 5 do 10 na 100000 živorođenih.

Međutim, smatra se da zbog nepovezanosti zdravstvenog i vitalno-statističkog sustava broj umrlih žena u trudnoći, porodu ili babinju može biti podcijenjen.

U Hrvatskoj je dobra povezanost između ova dva sustava, a podaci se prate trostruko: kroz prijave smrti te kroz baze poroda i hospitalizacija Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
Svaka smrt žene u trudnoći, porodu ili babinju se registrira kao maternalna smrt, bilo zbog izravnih porodničkih (bolest ili poremećaj povezani izravno s trudnoćom ili porodom) ili neizravnih razloga (smrt zbog maligne ili neke druge kronične bolesti ili nasilna smrt).

Hrvatska pripada zemljama s niskom maternalnom smrtnošću te je za razdoblje od 2011. do 2015. godine stopa iznosila 5,5/100000.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.