Rizik debljine u djetinjstvu

Svrha okruglog stola je bila senzibilizirati javnost i roditelje na problem debljine u dječjoj dobi, a organizatori su Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za promicanje zdravlja, Savez društava "Naša djeca" Hrvatske te LittleDot, projekt potpore ranom roditeljstvu koji roditeljima omogućuje pristup suvremenim i stručno utemeljenim medicinskim savjetima putem mobilne aplikacije i web sadržaja.

Okupljeni stručnjaci su istaknuli kako postoji korelacija između majčine neuravnotežene prehrane, uvećanog indeksa tjelesne težine te stresa i debljine njezine djece.

Stog prevenciju debljine u djece treba započeti u razdoblju života prije rođenja, odnosno za vrijeme planiranja trudnoće, te nastaviti u ranom djetinjstvu koje je kritično za razvoj trajne debljine.

Rezultati istraživanja provedenog nad više od 146000 djece u dobi od dvije do osam godina u Hrvatskoj ukazuju da se učestalost pretilosti značajnije povećava u dobi između pete i osme godine života, što se zatim nastavlja u školsku dob.

Razlozi pretilosti su šaroliki, a pitanje su i životnog stila i standarda.

Pokazalo se i kako županije s nižim BDP-om mogu očekivati da će imati više debele djece.

S tim rezultatima podudaraju se i rezultati hrvatskog istraživanja Europske inicijative praćenja debljine u djece (CroCOSI) koji potvrđuju fenomen da su najvitkiji sjevernjaci, a najdeblji mediteranci.

Od 38 zemalja u istraživanju, prva mjesta po debljini zauzele su mediteranske zemlje - Španjolska, Grčka, Italija, Malta, te Hrvatska na petom mjestu s 35% djece koja imaju preveliku tjelesnu masu.

2003. godine je zabilježeno 21% djece s prekomjernom tjelesnom masom.

Dječaci su u prosjeku deblji od djevojčica u svim regijama.

Debljina je jedini zajednički uzročnik danas vodećih kroničnih nezaraznih bolesti (kardiovaskularne bolesti, tumori, šećerna bolest, kronična opstruktivna bolest pluća te mentalne bolesti) od kojih obolijeva i umire oko 90% ljudi u Hrvatskoj.