Ostalo

Sezona je krpelja

Objavljeno 16.03.2019.

Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Krpelji su sitne životinjice iz skupine člankonožaca, a važni su jer se hrane krvlju životinja i čovjeka te mogu prenositi zarazne bolesti, uključujući i one koje su zajedničke ljudima i životinjama.
Sezona je krpelja
 

U Hrvatskoj je najrasprostranjeniji šumski krpelj (Ixodes ricinus).

Aktivnost krpelja ovisi o nekoliko čimbenika - ponajviše o temperaturi i vlažnosti stoga imaju tzv. sezonsku aktivnost - najaktivniji su i najbrojniji u proljeće i rano ljeto (svibanj, lipanj) te u ranu jesen (u puno manjem broju).

U zimskom periodu (prosinac - ožujak) krpelji se susreću ako je riječ o blagoj zimi bez hladnoće i snijega.

Nalazimo ih skrivene na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do visine jednog metra), šikari, u prizemnom sloju rubnih šuma, uz staze za šetanje, u vrtovima, izletištima itd.

Skriveni na vlatima trave, granama i listovima grmlja i drveća, krpelji čekaju prolazak pogodnog domaćina - toplokrvne životinje ili čovjeka.

Građom svojih nogu prilagođeni su prihvaćanju za krzno životinja ili na dlačice odjeće ljudi.

Nakon što se prihvati na domaćina, krpelj hoda više sati po tijelu u potrazi za mjestom gdje će se učvrstiti svojim rilom.

Probadanje kože traje desetak minuta i ne osjeća se zbog tvari u slini koje, među ostalim, imaju djelovanje poput anestetika.

U Hrvatskoj se ubodom krpelja mogu prenijeti Lyme borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME), a iznimno tularemija, Q groznica, erlihioza, babezioza i neke rikecioze.

Bolesti se javljaju na određenim područjima zemlje pa govorimo o "prirodnim žarištima" - područjima gdje ima zaraženih krpelja.

Krpelje zaražene virusom krpeljnog meningoencefalitisa najčešće nalazimo u sjevernom i sjeverozapadnom području Hrvatske između Save i Drave, a krpelji zaraženi bakterijom koja uzrokuje Lyme boreliozu mogu se naći na čitavom području grada Zagreba.

Prilikom odlaska u prirodu radi šetnje, rekreacije ili obavljanja poslova na otvorenom treba uvijek pomisliti na mogućnost uboda krpelja.

Potrebno je:
-izbjegavati područja nastanjena krpeljima; u takvim područjima hodati obilježenim stazama (izbjegavati provlačenje i puzanje kroz grmlje, ostavljanje odjeće na grmlju/travi i ležanje na tlu)
-koristiti odgovarajuću obuću i odjeću tijekom boravka u prirodi - nositi hlače dugih nogavica i majice/košulje dugih rukava, zatvorenu obuću
-preporučuje se nogavice hlača uvući u čarape, a majice/košulje u hlače kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću
-bolja je svijetla odjeća na kojoj se lakše može uočiti krpelj
-primijeniti repelente (sredstva za odbijanje krpelja) - nanijeti ih na gole i izloženije dijelove tijela
-repelenti se mogu nanijeti i na odjeću (potrebno provjeriti u uputama za upotrebu o načinu primjene kao i potrebi ponovnog nanošenja)
-pregledati se tijekom boravka u prirodi svakih dva do tri sata te obavezno nakon povratka iz prirode, osobito nakon boravka u području zaraženih krpelja
-tijekom pregledavanja tijela posebice pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena i pupak

U slučaju uboda krpelja potrebno je odmah izvaditi krpelja pomoću pincete za čupanje dlačica. Krpelja treba pincetom obuhvatiti uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja.

Ako je potrebno, radi preciznog hvatanja, može se koristiti povećalo jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze.

U tom slučaju valja potražiti pomoć liječnika.

Niti u kojem slučaju krpelje se na koži ne smije "gušiti" premazivanjem alkoholom, uljem ili masti, paliti šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.

Krpelje nemojte dirati golim rukama, a nakon što je krpelj odstranjen, mjesto uboda preporučljivo je premazati antiseptikom.

Čak i u područjima koja se smatraju prirodnim žarištima bolesti koje prenose krpelji, samo mali broj krpelja je stvarno zaražen.

Radi toga je statistička šansa zaraze pri ubodu samo jednog krpelja vrlo mala.

Opasnost se bitno povećava višestrukim i čestim izlaganjem ubodima krpelja stoga se cijepljenje protiv krpeljnog meningoencefalitisa (KME) preporučuje osobama koje zbog prirode posla borave u prirodi na područjima gdje postoje prirodna žarišta krpelja (šumari, šumski radnici, vojnici) kao i osobama koje povremeno borave u gore navedenim područjima (izletnici, kamperi, planinari, lovci, turisti).

Cijepljenje se provodi u Službi za epidemiologiju Zavoda, a detaljne informacije dostupne su pozivom na broj telefona 014 96125.

Sve vijesti vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(0)
0.0 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Test erektilne funkcije

Ispunite upitnik procjene erektilne funkcije. Test erektilne funkcije Kvaliteta spolnog života jedan je od najvažnijih segmenata kvalitete života muškarca.

IPSS UPITNIK

Ispunite upitnik procjene tegoba mokrenja. IPSS UPITNIK Poremećeno mokrenje često vezuje uz sebe i poremećaje kontinencije te seksualnih funkcija.