Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Najveći broj prijava je pristigao iz Grada Zagreba, Karlovačke, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije.
S obzirom na veličinu stanovništva, najveće stope oboljelih zabilježene su na području Karlovačke, Dubrovačko-neretvanske i Sisačko-moslavačke županije.
Među pristiglim prijavama kliničke gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi, a najniža u osoba u dobi od 65 godina i više.
Ove sezone bilježi se veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija u usporedbi s prethodnim sezonama, pa je tako do sada dojavljeno 112 smrtnih ishoda.
U sezoni 2017./2018. je bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih.
Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe.
To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom.
Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse).
Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen.
Rezultati Nacionalnog referentnog centra za influenzu tijekom 13. tjedna ukazuju na srednji intenzitet cirkulacije virusa sa 46% pozitivnih uzoraka.
Među pozitivnim uzorcima dominira virus gripe A (99%), dok virus gripe B čini samo 1% pozitivnih uzoraka (svi Yamagata).
Među subtipiziranim uzorcima potvrđene gripe A prevladava AH1pdm09 (60%).
Prema podacima ECDC-a i WHO-a, u većini država na širem europskom području gripa je niskog intenziteta.