Prva Banka humanog mlijeka u Hrvatskoj

U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2000 djece, a njih oko 400 treba intenzivnu zdravstvenu skrb kako bi preživjelo.

Dokazane su dobrobiti majčinog mlijeka za prehranu dojenčadi zbog jedinstvenih nutritivnih i imunosnih svojstava pa će se mlijekom iz te banke najosjetljivijoj skupini djece pružiti najbolja skrb i utjecati na njihovo bolje preživljavanje i vrstu i težinu komplikacija.

Procjenjuje se da za prehranu najugroženije novorođenčadi (porođajne mase manje od 1500 grama) na razini cijele Hrvatske treba prikupiti oko 100000 litara mlijeka, pa je cilj s vremenom zadovoljiti potrebe na razini cijele zemlje.

Prije uporabe donirano mlijeko će proći sve potrebne sigurnosne provjere zdravstvene ispravnosti, kao i darivateljice koje će biti testirane na prenosive bolesti i uzročnike drugih bolesti.

Zasad će se prihvaćati mlijeko majki čija djeca nisu starija od godine dana, a sve potencijalne darivateljice mogu se i same javiti u Banku humanog mlijeka.

Banka humanog mlijeka djeluje u sklopu Hrvatske banke tkiva i stanica, te je u njoj osnovan i Centar za dojenje.

Ukupna vrijednost projekta je osam milijuna kuna, od čega je Ministarstvo zdravstva osiguralo pet milijuna za uređenje prostora, dok je za opremanje Banke 3,4 milijuna investirao UNICEF.

U tom iznosu je i 1,2 miijuna kuna oporučne donacije preminule liječnice Hede Dubac Šohaj.

U Europi danas djeluje 239 banaka humanog mliijeka, a u našem okruženju najviše, 37, ih ima u Italiji, osam ih je u Mađarskoj te tri u Srbiji.

U Sloveniji se trenutno radi na otvaranju takve banke.

Prvi laktarij, svojevrsna preteča današnjih banaka humanog mlijeka, osnovao je austrijski liječnik hrvatskog podrijetla, Ernst Mayerhofer prije 110 godina u Beču.

On je ujedno osnivač prve Klinike za dječje bolesti u Hrvatskoj i nekadašnji dekan zagrebačkog Medicinskog fakulteta.