Svjetski dan moždanog udara u četvrtak

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije, zbog čega dolazi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga, što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Danas moždani udar predstavlja globalnu epidemiju koja ugrožava živote, zdravlje i kvalitetu života.

Moždani udar može se dogoditi bilo kome, bilo kad, bilo gdje. Svaka četvrta odrasla osoba doživjeti će moždani udar, te je on vodeći uzrok smrti i dizabiliteta diljem svijeta. Međutim, gotovo svi moždani udari mogu se spriječiti mjerama prevencije.

Prema procjenama, moždani udar doživi 14,5 milijuna ljudi godišnje, a 5,5 milijuna ljudi umre od njegovih posljedica.

Na svijetu je čak 80 milijuna ljudi koji su preživjeli moždani udar.

Osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često trpe različite posljedice udara. One mogu biti kratkoročne i dugoročne, što ovisi o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati. Promptnije reagiranje na simptome moždanog udara spašava živote i poboljšava mogućnost oporavka.

Posljedice moždanog udara su brojne, a one često uključuju neki oblik tjelesnog invaliditeta, teškoće u komuniciranju, osjećanju i razmišljanju s tjelesne i kognitivne strane, ali i gubitak posla, prihoda i socijalnih kontakata sa socijalne strane.

Svjetska organizacija za moždani udar (World Stroke Organisation) povodom ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara posebnu pažnju odlučila je posvetiti rizicima i prevenciji. Iako je svaki četvrti pojedinac u riziku od moždanog udara, ne smijemo zaboraviti da je većina moždanih udara ipak preventabilna i to pomoću nekoliko vrlo jednostavnih koraka. Upravo je u tom duhu osmišljen i ovogodišnji slogan koji prati kampanju Svjetskog dana moždanog udara, a glasi #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne).

1 od 4 od nas mogao bi doživjeti moždani udar, ali tjelesna aktivnost pomaže nam smanjiti taj rizik!

Zato je cilj ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana moždanog udara usmjeren ka podizanju razine svjesnosti javnosti o tome koje korake je potrebno poduzeti kako bi se umanjio rizik od moždanog udara, a osobiti naglasak stavljen je na tjelesnu aktivnost i potrebu za što više kretanja.

Gotovo svi moždani udari mogu biti prevenirani (i do 90%). Prvi korak u prevenciji jest identificirati i razumjeti vlastite rizične čimbenike. 10 je ključnih rizičnih, odnosno zaštitnih faktora:

Hipertenzija (visoki krvni tlak) - više od polovine moždanih udara uzrokovano je visokim krvnim tlakom. Jednostavnim pregledom i kontrolom krvnog tlaka možemo znatno smanjiti vlastiti rizik moždanog udara.

Tjelovježba - oko milijun moždanih udara godišnje uzrokovano je tjelesnom neaktivnošću. Samo pridržavanjem preporuka o minimalnoj količini tjelesne aktivnosti (30 minuta umjerene aktivnosti 5 puta tjedno) možemo reducirati vlastiti rizik za 25%.

Prehrana - modifikacijom prehrane, odnosno smanjenjem unosa soli, šećera i masti te povećanjem unosa povrća i voća utječemo na važne faktore poput održavanja "primjerene" tjelesne mase, krvnog tlaka i kolesterola, a samim time znatno preveniramo pojavu moždanog udara.

Tjelesna masa - prekomjerna tjelesna masa uzrok je svakog petog moždanog udara. Osobe s prekomjernom tjelesnom masom imaju 22% viši rizik od moždanog udara, dok je kod pretilih osoba taj rizik viši za čak 64%.

Fibrilacija atrija - nepravilni, uglavnom prebrzi otkucaji srca veliki su rizik za moždani udar, naravno ako se ne liječe. Ljudi s fibrilacijom atrija imaju pet puta veći rizik od moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Također, oni moždani udari uzrokovani fibrilacijom atrija češće imaju smrtni ishod ili za posljedicu imaju teža oštećenja.

Pušenje - više od jedne desetine slučajeva moždanog udara povezano je s pušenjem. Prestanak pušenja smanjiti će vaš rizik od moždanog udara. Kako biste povećali svoje šanse za uspješan prestanak, korisno je potražiti i pomoć stručne osobe.

Alkohol - više od milijun slučajeva moždanog udara godišnje povezano je s prekomjernom konzumacijom alkohola. Smanjenje unosa alkohola na dvije jedinice dnevno za muškarce i jednu jedinicu za žene, smanjiti će i vaš rizik od moždanog udara.

Kolesterol - više od četvrtine slučajeva moždanog udara povezani su s visokom koncentracijom "lošeg" (LDL) kolesterola. U prehrani birajte nezasićene i nehidrogenizirane masnoće umjesto zasićenih masnoća. Koncentraciju kolesterola možemo kontrolirati prehranom i životnim stilom, ali i propisanom terapijom.

Dijabetes - svaka peta osoba koja doživi moždani udar je dijabetičar. Osim toga, dijabetičari imaju fatalnije posljedice moždanog udara u usporedbi s općom populacijom. Smanjenje rizika od dijabetesa te kontrola istoga smanjit će i vaš rizik od moždanog udara.

Depresija i stres - mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Čaj 1 od 6 moždanih udara je povezano s mentalnim zdravljem. Depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije.

Navedeni čimbenici rizika vrijede i za ostale kronične nezarazne bolesti, poput raka, dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Stoga je izrazito važno poduzimati strukturirane i pravovremene preventivne aktivnosti.

Niska svijest javnosti o simptomima, neadekvatan i neravnomjeran pristup specijalističkom liječenju moždanog udara i nedostatak koordiniranog djelovanja po pitanju moždanog udara glavni su problemi s kojima se suočavamo.

Svjesnost o simptomima moždanog udara spašava živote. Na poboljšanje ishoda moždanog udara može se utjecati znatno prije nego pacijent uopće dođe u kontakt sa zdravstvenim stručnjakom. Brza reakcija i pravovremeni pristup skrbi povećava dostupne mogućnosti liječenja, smanjujući rizik od smrti i invaliditeta.

Pristup zdravstvenoj skrbi izazov je kojem se potrebno posvetiti iz više aspekata. Financijske barijere sprječavaju otkrivanje i tretiranje rizičnih faktora, ali i sam pristup specijalističkoj skrbi kod moždanog udara. Pristup univerzalnim zdravstvenim uslugama te lijekovima i metodama prevencije moždanog udara znatno smanjuje pojedinačne i opće troškove moždanog udara.

Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta. Rehabilitacija započinje u bolnici što je prije moguće nakon moždanog udara. To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. Mnogim preživjelima treba kontinuirano liječenje kako bi se riješili tjelesnih i ostalih posljedica moždanog udara te sačuvali svoje mentalno zdravlje i dobrobit.

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti. U 2019. godini od moždanog udara umrlo je 5180 osoba, odnosno 10% svih umrlih. Od toga je 2190 umrlih muškarca (8,6% od svih umrlih muškaraca) i 2989 umrlih žena (11,3% od svih umrlih žena). U dobi do 65 godina od moždanog udara umrlo je 379 osoba, odnosno 4,4% od ukupno umrlih te dobne skupine. Dobno specifične stope mortaliteta rastu s dobi i za sve dobne skupine su više u muškaraca nego u žena, osim kod starijih od 80 godina gdje su stope više kod žena. Godišnje se u Hrvatskoj zbog moždanog udara liječi oko 13000 osoba.

Posljednjih 20 godina prisutan je pozitivan trend smanjenja standardizirane stope smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždanog udara) u Hrvatskoj ( od 251,4/100000 u 2000., na 98,8/100000 u 2019.), što je izraženije za dobnu skupinu do 64 godine.

Prema posljednjim podacima Eurostata za 2017. godinu, Hrvatska je po standardiziranoj stopi smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti na visokom 6. mjestu od ukupno 34 europske zemlje. Zemlja s najvišom stopom je Bugarska (318,6/100000), a s najnižom Švicarska (43,7/100000), dok je standardizirana stopa mortaliteta u Hrvatskoj 158,4/100000 (standardizacija na novo europsko stanovništvo).