Predstavljeni rezultati istraživanja CroCOSI

Rezultati pokazuju da u Hrvatskoj 36,1% djece dobi od 8,0 do 8,9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Uz vrlo visoku prevalenciju prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece, zabilježene su i izražene spolne razlike, odnosno prekomjerna tjelesna masa i debljina češće su zabilježene u dječaka, u njih 38,5%, u odnosu na 33,7% djevojčica. Trendovi kretanja prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece ukazuju da učestalost ovog velikog javnozdravstvenog problema i dalje raste.

"Ovi rezultati, u usporedbi s rezultatima prva dva kruga CroCOSI istraživanja 2015./2016. i 2018./2019. u kojima je zabilježena prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine u djece iste dobi od 34,9% te 35,0% pokazuju nam da, baš kao ni druge europske zemlje, nismo na dobrom putu da ostvarimo cilj zaustavljanja porasta debljine u djece. Činjenica da svako treće dijete ima problem prekomjerne tjelesne mase ili debljine predstavlja velik javnozdravstveni izazov. Ta djeca imaju povećan rizik da u odrasloj dobi također imaju isti problem, što posljedično znači veći rizik oboljenja od drugih kroničnih nezaraznih bolesti čime raste i očekivani teret za zdravstveni sustav", naglašava prof.dr.sc. Sanja Musić Milanović.

Uspoređujući rezultate po regijama, najmanji udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u Gradu Zagrebu, njih 28,6%, dok je najveći udio bio u Panonskoj regiji, 38,9%, pri čemu valja napomenuti da u toj regiji čak 20,0% djece, odnosno svako peto dijete ima debljinu. Učestalost prekomjerne tjelesne mase i debljine razlikuje se i s obzirom na socioekonomski status na način da je među obiteljima nižeg socioekonomskog statusa zabilježena viša učestalost ovog problema. Istraživanje je također pokazalo kako prekomjernu tjelesnu masu i debljinu u djece roditelji ne prepoznaju u mjeri u kojoj je ona stvarno prisutna kod djece.

Uz podatke o uhranjenosti djece, CroCOSI istraživanjem prikupljeno je mnoštvo informacija o stilovima života djece, njihovim prehrambenim navikama te navikama tjelesne aktivnosti i sjedilačkih ponašanja. Rezultati tako pokazuju da 81,1% osmogodišnjaka svakodnevno doručkuje, ali da tek 3,1% djece konzumira preporučenih pet porcija voća i povrća dnevno. Zaslađene sokove kao najčešće izvore skrivenih kalorija u djece, četiri i više puta tjedno pije svako četvrto dijete, njih 26,4%. Iako je pandemija COVID-19 dovela do promjena u dnevnoj rutini djece, roditelji navode da se konzumacija različite hrane i pića u djece tijekom pandemije nije drastično promijenila te je samo oko 10% roditelja izvijestilo o povećanoj konzumaciji voća i povrća, te slatkih i slanih grickalica.

Aktivna igra, u kojoj djeca sudjeluju u tjelesnoj aktivnosti umjerenog do visokog intenziteta, za djecu i mlade preporučena je svakodnevno u trajanju od najmanje jednog sata. Prema rezultatima ovog istraživanja, u aktivnoj igri umjerenog do visokog intenziteta, jedan sat ili dulje prosječno provede velika većina djece, njih 93,5%. Međutim, COVID-19 pandemija imala je velik utjecaj na tjelesnu aktivnost djece pa se tako za vrijeme pandemije kod otprilike svakog trećeg osmogodišnjaka smanjilo vrijeme provedeno u aktivnoj igri. Suprotno tome, 37,3% djece u svoje slobodno vrijeme provodi dva ili više sata pred ekranima, a u vrijeme pandemije COVID-19 uočen je porast slobodnog vremena provedenog pred ekranima u svakog trećeg djeteta.