Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Depresija

Anksiozni poremećaji
Objavljeno 07.10.2008.

Brošura "Živjeti s depresijom"

Urednik: prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju, KBC Rebro, Zagreb



Suvremeni način života sa sobom nosi puno jurnjave, brige i stresa, a premalo vremena za razbibrigu i opuštanje. Prevagom jurnjave, brige i stresa u našem organizmu dolazi do neravnoteže, koja se najčešće prvo očituje kao blaži psihički poremećaj, a kasnije (ovisno o duljini i intenzitetu disbalansa) kao teži psihički, ali i somatski poremećaj. Oni mogu ozbiljno narušiti život osobe, a često ostaju nedovoljno prepoznati i liječeni.
Anksiozni poremećaji

Anksiozni poremećaji

Anksioznost možemo opisati kao osjećaj straha koji se javlja u trenucima opasnosti, nelagodne i nepoželjne situacije, a nestaje ubrzo po prestanku podražaja.

Anksioznost možemo opisati kao osjećaj straha koji se javlja u trenucima opasnosti, nelagodne i nepoželjne situacije, a nestaje ubrzo po prestanku podražaja. Taj osjećaj je normalan i poželjan jer povećava budnost i spremnost na reakciju i obranu. Međutim, kad je taj osjećaj straha, strepnje, ustrašenog iščekivanja i pretjerane brige prisutan u svim životnim situacijama i kad traje dulje od 6 mjeseci, govorimo o anksioznosti kao psihičkom poremećaju koji se može - i treba liječiti.

Generalizirani anksiozni poremećaj (GAP)

Generalizirani anskiozni poremećaj karakteriziran je neodređenim strahom koji potpuno obuzima osobu i onemogućuje joj normalno svakodnevno funkcioniranje.

Generalizirani anksiozni poremećaj karakteriziran je tzv. slobodno-lebdećim strahom. Očituje se doživljavanjem neodređenog straha kojem se ne zna podrijetlo i razlog i koji u potpunosti obuzima osobu tako da se osjeća kao da lebdi u njemu. Taj strah je iracionalan i neproporcionalan sa stvarnim životnim prilikama i situacijama u kojima se osoba nalazi te onemogućuje normalno svakodnevno funkcioniranje. Stalno je prisutno strašljivo iščekivanje nekog strašnog događaja. To iščekivanje posljedično izaziva opći sveprožimajući strah koji osobu paralizira i budi u njoj osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti te stvara karakterističan obrazac opreznog i sumnjičavog ponašanja.

Generalizirani anksiozni poremećaj ima svoje psihičke i tjelesne manifestacije. Psihički simptomi GAP-a su:

  • osjećaj ustrašenosti
  • osjećaj nestvarnosti
  • osjećaj ugroženosti
  • poremećaj usmjeravanja pažnje
  • smetnje koncentracije
  • prisilne misli
  • poremećaji spavanja

Tjelesni simptomi GAP-a su:

  • "knedla u grlu i nervoza u želucu"
  • drhtanje, grčenje i osjećaj treperenja i napetosti u mišićima
  • bol u leđima
  • glavobolja
  • kratki dah, otežano disanje, stezanje u prsima
  • znojenje, bljedilo, hladne ruke, suha usta
  • ubrzano lupanje srca
  • česti proljevi i mokrenje

Osobe koje pate od GAP-a nisu zbog stalnog straha, brige i strepnje u mogućnosti obavljati svakodnevne poslove. Pretjerano se brinu oko situacije na poslu, obiteljskih, novčanih i ostalih problema. Ta briga razvija se do tolikih razmjera da i sama pomisao na predstojeći dan i obveze izaziva u osobi anksiozne osjećaje sa svim psihičkim i tjelesnim simptomima koji na kraju mogu rezultirati i povremenim napadajima panike.

S vremenom se osoba počinje povlačiti u sebe, izbjegava socijalne kontakte, što na kraju često rezultira razvojem socijalne fobije.

Panični poremećaj

Panični napadaji se javljaju nenadano, a tjelesni simptomi su često toliko intenzivni da pogođene osobe osjećaju kao da su na rubu smrti.

Panični poremećaj karakteriziran je učestalim napadajima panike, intenzivnog straha i prestravljenosti. Tijekom napadaja osoba osjeća kao da gubi kontrolu nad sobom, kao da živi u potpunoj nestvarnosti i razvija strah od vječne patnje i nesreće. Panični napadaji se javljaju nenadano i osoba ih ne može predvidjeti. U prosjeku traju oko deset minuta, ali mogu i dulje. Između napadaja osobe i dalje žive u strahu od sljedećeg napadaja i pretjeranoj brizi oko svakodnevnih stvari.

Tjelesni simptomi, snažno lupanje srca, preznojavanje, bol u prsima, gušenje, vrtoglavica i naleti crvenila su izuzetno jako izraženi. Oni su toliko intenzivni da pogođene osobe misle da razvijaju srčani infarkt što ih dodatno straši i pogoršava njihovo psihičko stanje. Osjećaju se kao da gube razum i da su na rubu smrti. Vrlo često te osobe krivo povezuju mjesto i situacije u kojima im počinje napadaj sa stvarnim uzrokom. Zato izbjegavaju te prostore ili prostorije. S vremenom se sve više zatvaraju u kuću i ne izlaze van te razvijaju agorafobiju, strah od otvorenog prostora.

Panični poremećaj je jedan od najmanje dijagnosticiranih stanja. Iako osoba koja doživljava takav jedan napadaj traži pomoć liječnika jer je u strahu za svoj život, liječnici najčešće ne prepoznaju o čemu se radi iz razloga što izraženi tjelesni simptomi zaista mogu biti uzrokovani nekim ozbiljnim tjelesnim poremećajem.

Fobični anksiozni poremećaji

Agorafobija je strah od otvorenih prostora i javnih mjesta s velikim brojem ljudi, dok socijalna fobija predstavlja strah od situacija u kojima je osoba izložena kontaktu s drugim osobama.

Agorafobija. Agorafobija je strah od otvorenih prostora i javnih mjesta na kojima je prisutno mnogo ljudi. Ta mjesta u osobama bude osjećaje ugroženosti jer iz njih ne mogu brzo pobjeći u sigurnost svog doma. Osoba osjeća izraziti strah kada se nalazi izvan svoje kuće. Osjeća se nezaštićeno, bespomoćno, ugroženo i u opasnosti. Strah i stres izazivaju nastanak tjelesnih simptoma.

Lupanje srca, naleti vrućine, preznojavanje i crvenilo dodatno uznemiruju osobu jer bude u njoj osjećaj gubitka kontrole, što dodatno pogoršava psihičko stanje osobe. S vremenom se bolest razvije do toga da osoba osjeća paralizirajući strah pri samoj pomisli na izlazak iz kuće te inzistira da uvijek bude u društvu članova obitelji ili partnera.

Socijalna fobija. Socijalna fobija je strah od ljudi i situacija u kojima se osoba mora susretati s većim brojem ljudi. To može biti strah od javnih nastupa, govora pred mnoštvom ljudi, jedenja i pijenja pred drugima, strah da će drugi pomisliti da je osoba glupa, neznalica, manje vrijedna, strah od suprotnog spola, rukovanja, pisanja pred drugima, strah od ispita, strah od gubitka kontrole nad svojim tjelesnim funkcijama i slično.

Osobe su anksiozne i pretjerano razmišljaju o svojem ponašanju prilikom komuniciranja s drugima. Osjećaju intenzivan i stalan strah od drugih. Boje se da ih oni gledaju i osuđuju. Skloni su se bojati danima prije nekog potencijalno 'opasnog' događaja, za vrijeme čega proživljavaju brojne tjelesne simptome kao što su crvenilo, preznojavanje, lupanje srca, teško disanje i osjećaj gušenja. Nakon tog događaja još danima analiziraju svaku minutu i sve svoje postupke i rečenice.

Taj pretjerani strah od socijalnih kontakata osobu psihički i fizički onemogućava u obavljanju obveza na poslu, u školi, u odlascima na društvena događanja i druženju s prijateljima. Osoba se povlači u sigurnost svog doma i pomalo postaje žrtva svojih strahova.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.