Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Depresija

Duševni poremećaji i suvremeni način života
Objavljeno 10.10.2008.

Brošura "Živjeti s depresijom"

Urednik: prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju, KBC Rebro, Zagreb



Suvremeni način života prepun brige i stresa može u našem organizmu dovesti do razvoja blažih i težih psihičkih, kao i somatskih poremećaja. Osim raznih oblika anksioznih poremećaja i fobija, često se susrećemo sa sindromom kroničnog umora, opsesivno-kompulzivnim poremećajem te raznim somatoformnim poremećajima.
Duševni poremećaji i suvremeni način života

Sindrom kroničnog umora

Dijagnoza sindroma kroničnog umora teško se postavlja budući da se manifestira nespecifičnim tegobama nalik brojnim bolestima, a liječenje je isključivo simptomatsko.

Sindrom kroničnog umora je poremećaj karakteriziran pojavom umora kojem se ne može odrediti točan tjelesni uzrok. Većina današnjih teorija o nastanku tog sindroma zastupa mišljenje da su u podlozi blaži tjelesni i psihički poremećaji (npr. blaža virusna infekcija, blaži anksiozno-depresivni poremećaj) koji dovode do pojave psihofizičkih simptoma.

Simptomi nastupaju naglo, najčešće u prethodno zdrave osobe. Osoba se žali na osjećaj teškog umora, bolove u mišićima i zglobovima, a uz to ima povišenu tjelesnu temperaturu i povećane limfne čvorove. Bolest može proći vrlo brzo, bez posljedica i potrebe liječenja, međutim može biti dugotrajna i toliko izražena da onesposobljava oboljelog u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Dijagnosticirati sindrom kroničnog umora vrlo je teško budući da se manifestira nespecifičnim tegobama koje nalikuju brojnim bolestima. Iz tog razloga liječenje je isključivo simptomatsko: antipiretici za snižavanje povišene tjelesne temperature i analgetici za bolove u mišićima i zglobovima. Vitaminski dodaci, pravilna prehrana te umjerena tjelovježba pomoći će u podizanju imunološkog statusa cijelog organizma te na taj način smanjiti osjećaj umora i tjelesne simptome. U težim i dugotrajnijim slučajevima potrebna je pomoć psihologa i psihijatra.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj

Opsesivno-kompulzivni poremećaj obilježavaju opsesivne misli, koje mogu dovesti do anksioznosti, te kompulzivne radnje kojima se odvraća pažnja s tih misli.

Osobe oboljele od opsesivno-kompulzivnog poremećaja imaju neželjene misli koje im se neprestano nameću te ritualne radnje, odnosno kompulzije, kojima odvraćaju pažnju s tih misli. Primjerice, osoba može biti opsjednuta mislima o bacilima, stoga počinje konstantno prati ruke kako bi misli dovela pod kontrolu. Osoba također može biti opsjednuta mislima o provali u svoj dom te zbog toga stalno provjerava jesu li vrata zaključana, neprestano zaključavajući i otključavajući bravu nebrojeno puta.

Opsesivne misli u osobi bude osjećaje anksioznosti jer su neželjene i ona ih hoće odagnati pod svaku cijenu. Zato razvija kompulzivne radnje kojima pokušava dokazati neistinitost i neutemeljenost svojih misli. To znači da je osoba u potpunosti svjesna nestvarnosti svojih misli, međutim ne nalazi nikakvo drugo rješenje za njih osim obavljanja ritualnih radnji koje je umiruju.

Kompulzivne radnje osobu rješavaju opsesivnih misli, ali je s druge strane onemogućavaju u obavljanju bilo čega osim njih jer će se u protivnom misli vratiti. Tako oboljele osobe upadaju u začarani krug iz kojeg ih može izvući jedino primjerena psihoterapija, a ponekad i liječenje lijekovima.

Somatoformni poremećaji

Od somatoformnih poremećaja zasigurno je najpoznatija hipohondrija koja u oboljelog izaziva osjećaj da boluje od jedne ili više tjelesnih bolesti.

Somatoformi poremećaji su poremećaji u kojima osoba doživljava i razvija tjelesne simptome bolesti za koje se ne može dokazati organski uzrok, a istovremeno one odbijaju prihvatiti da oni imaju psihogeni uzrok te inzistiraju na daljnjim ispitivanjima i pregledima.

Multipli somatizacijski poremećaj. Histerija, Briguetov sindrom ili multipli somatizacijski poremećaj karakteriziraju brojni, raznorazni ponavljajući tjelesni simptomi koji se najčešće javljaju u osoba prije tridesete godine života, a znaju trajati godinama. Tjelesnih simptoma ima nebrojeno mnogo:

  • povraćanje, bol u trbuhu, mučnina, nadutost, proljev
  • poteškoće mokrenja, bol pri mokrenju
  • bolovi u udovima, križobolja, glavobolja
  • plitko i ubrzano disanje, bol u prsima, lupanje srca
  • poteškoće gutanja, zamućen vid, dvoslike, gubitak glasa
  • seksualna nezainteresiranost, bol pri spolnom odnosu, impotencija
  • bolne menstruacije, neredoviti ciklusi, obilna menstrualna krvarenja

Stalan somatoformni bolni poremećaj. Stalan somatoformni bolni poremećaj karakterizira trajna prisutnost boli koje se ne može objasniti organskim procesima i tjelesnim poremećajima. Bol je neodređene lokalizacije, a oboljeli često uzimaju analgetike koji im ne pomažu. Smatra se da poremećaj nastaje kao pokušaj regresije pojedinca i pronalaženja načina da se izuzme iz obavljanja svakodnevnih obveza za koje osjeća da ih nije više u mogućnosti izvršavati, stoga se traži legitiman izgovor.

Hipohondrijski poremećaj. Hipohondrijski poremećaj karakterizira stalna preokupacija osobe da boluje od kakve somatske bolesti i pri tom stalno navodi nove simptome. Osoba normalne tjelesne pojave tumači kao abnormalne i nemoguće ju je uvjeriti u suprotno. Zato osoba konstantno traži nove preglede i testiranja, iako su ona prethodna pokazala normalan nalaz.

Mogućnosti liječenja duševnih poremećaja izazvanih suvremenim načinom života

Izuzetno je važno prepoznati duševni poremećaj i razlučiti ga od svakodnevnih psihičkih posrtaja, a zatim se odlučiti za liječenje psihoterapijom i/ili lijekovima.

Psihoterapija i liječenje lijekovima osnova su liječenja duševnih poremećaja izazvanih suvremenim načinom života. Psihoterapija može biti individualna, obiteljska ili grupna, ovisno o potrebama i stupnju poremećaja oboljelog. Razgovor sa psihijatrom ključan je u liječenju fobija i paničnih napadaja jer je to jedini način da se osoba pod stručnim vodstvom suoči sa svojim strahovima kako bi ih uspješno prevladala.

Liječenje lijekovima temelji se na davanju anksiolitika i benzodiazepina koji djeluju izravno na neurokemijske procese u središnjem živčanom sustavu. Terapija lijekovima najčešće je dovoljna u liječenju blažih anksioznih poremećaja. U teškim slučajevima ovih duševnih poremećaja potrebna je kombinirana terapija te bolničko liječenje. Problem ovih duševnih poremećaja leži u činjenici da ih je iznimno teško prepoznati i razlučiti od svakodnevnih psihičkih posrtaja koji su normalan dio funkcioniranja u suvremenom svijetu.

Iz tog razloga bi trebalo uložiti više snage i sredstava u senzibilizaciji liječnika i pacijenata za te probleme jer je liječenje psihoterapijom i/ili lijekovima izuzetno učinkovito i omogućava osobi daljnje normalno funkcioniranje.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.