nema mjerenja
Čempresi
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
nema mjerenja
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Čempresi
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
nema peludi
Korovi
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Čempresi
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Čempresi
niska
Crkvina
niska
Čempresi
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Depresija

Depresija i alkohol

Objavljeno 19.11.2007.

Brošura "Živjeti s depresijom"

Urednik: prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju, KBC Rebro, Zagreb



Depresija i alkoholizam su izrazito povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholičari jer neraspoloženje i tjeskobu pokušavaju "izliječiti" alkoholom. Pritom, mnogo toga u životu alkoholičara djeluje na povećanje depresije i loše raspoloženje, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teško pobjeći.
Depresija i alkohol

Zašto pijemo alkohol?

Depresivni bolesnici često posežu za alkoholom kao rješenjem za svoje probleme, jer poznato je da alkohol podiže raspoloženje. Korištenje alkohola kao "lijeka" za depresiju dugoročno nema rezultata, jer razvojem ovisnosti simptomi depresije se samo više povećavaju.

Uzroci početka pijenja alkohola su različiti. Istraživanja su pokazala da djeca alkoholičara imaju 2 do 3 puta veću šansu da kad odrastu pate od istog problema. To se objašnjava genetskim nasljeđem otpornosti i osjetljivosti na sam alkohol, ali i procesom učenja ponašanja od vlastitih roditelja. Psihološko-socijalna teorija zastupa stajalište da je glavni uzrok početka pijenja alkohola upravo u učenju i oponašanju odraslih koji piju. Djeca alkoholičara su zbog toga posebno ugrožena jer često odrastu sa stavom da je alkohol normalan i neizostavni dio života.

Za razumijevanje problema alkoholizma na prostorima gdje živimo bitno je znati da je alkohol dio kulture i nezaobilazni dio života. Statistički podatak da u Hrvatskoj samo 2 do 8% populacije nikada nije okusilo alkohol najbolje to potvrđuje.

Bitan uzrok početka pijenja je i potreba za bijegom iz stvarnosti, koja zbog nekog razloga nije podnošljiva. Depresivni bolesnici zato često posežu za alkoholom kao rješenjem za svoje probleme, jer poznato je da alkohol podiže raspoloženje. Korištenje alkohola kao "lijeka" za depresiju dugoročno nema rezultata, jer razvojem ovisnosti simptomi depresije se samo više povećavaju.

Alkoholna ovisnost se sastoji od psihičkog dijela (želja za osjećajem i stanjem misli kada se "napijemo") i fizičkog dijela (povećanje broja određenih enzima u jetri koji su navikli na povećanu količinu alkohola). Psihička se ovisnost razvije puno prije, a posebno brzo kod depresivnih bolesnika. Razlog tome je što alkohol svojim djelovanjem na početku omogućuje depresivnim bolesnicima bijeg iz teškog stanja depresije, pa se vrlo lagano naviknuti na takav učinak.

Razvojem ovisnosti simptomi depresije se pogoršavaju, a apstinencijske krize kod depresivnih bolesnika su jače izražene i vrlo opasne zbog povećane mogućnosti samoubojstva. Depresivni bolesnici su bezvoljni i karakterizira ih slaba zainteresiranost za svoje zdravlje, tako da su vrlo često nekritični prema razvoju alkoholne ovisnost. Zbog toga se vrlo teško boriti protiv alkoholizma kod depresivnih bolesnika.

Kako prepoznati depresiju i alkoholizam

Depresivni bolesnici najčešće piju sami i vrlo brzo gube kontrolu nad količinom popijenog alkohola. Svaki put kada počnu piti, piju do teškog pijanstva i počinju razvijati povećanu toleranciju na alkoholna pića. Pijanstva postaju sve češća i to se odražava na stanje u obitelji i na poslu.

Najčešće je teško odrediti što je prvo počelo, depresija ili pretjerano konzumiranje alkohola. Problem leži u činjenici da je jednako moguće da alkoholizam dovede do depresije kao i to da već depresivna osoba pokuša pronaći rješenje svog problema u alkoholu.

Depresivne bolesnike nije tako teško prepoznati. Slabo su raspoloženi, bezvoljni su, umorni, ravnodušni i često pojačano nemirni. Te simptome prate i poremećaji sna, apetita, tromost, otežana koncentracija i tjelesna iscrpljenost. Po riječima samih bolesnika koji pate od depresije najteži i najgori simptom koji se javlja je osjećaj izrazite duševne patnje za koji nema konkretnog razloga, te jaki osjećaj srama i krivnje. Sve ove tegobe jako otežavaju život, a kako su ozbiljne govori i podatak da preko 75% svih depresivnih bolesnika razmišlja o samoubojstvu, a čak 15% ih izvrši taj čin. Zbog konstantne patnje koja je prisutna u depresiji bolesnici često traže bijeg iz tmurnog i tužnog svijeta u kojem se nalaze. Alkohol se u tim trenutcima čini vrlo primamljiv, jednostavan i brz način da se to postigne.

Prvi znaci koji upućuju na uporabu alkohola u svrhu "liječenja" depresije je konzumacija za vrijeme napada lošeg raspoloženja. Često to nisu vikendi ili slavlja kada se uobičajeno poseže za čašicom omiljenog pića. Depresivni bolesnici najčešće piju sami i vrlo brzo gube kontrolu nad količinom popijenog alkohola. Svaki put kada počnu piti, piju do teškog pijanstva i počinju razvijati povećanu toleranciju na alkoholna pića. Pijanstva postaju sve češća i to se odražava na stanje u obitelji i na poslu. Zbog takvog ponašanja osoba gubi kontakt s prijateljima i obitelji, i nerijetko biva nesposobna za izvršavanje svojih obaveza. To dodatno narušava njeno mišljenje o sebi i još više pogoršava depresiju i povećava potrebu za alkoholom.

Utjecaj alkohola na organizam

Najčešće komplikacije alkoholizma vezane su uz oštećenje živčanog sustava. Osim izravnog toksičnog djelovanja na živce alkohol uzrokuje i metabolički disbalans u cijelom tijelu, a uništava i jetru te cijeli probavni trakt.

Najčešće komplikacije alkoholizma vezane su uz oštećenje živčanog sustava. Alkohol djeluje toksično na ovojnice živaca i zbog toga izaziva perifernu polineuropatiju (uništenje perifernih živaca), koja se očituje gubitkom osjeta i refleksa na rukama i nogama. Prekomjerna konzumacija alkohola djeluje toksično i na središnji živčani sustav. Uzrokuje atrofiju mozga te potencira razvoj depresije, anksioznosti, delirija, amnezije i demencije.

Osim izravnog toksičnog djelovanja na živce alkohol uzrokuje i metabolički disbalans u cijelom tijelu. Nedostatak vitamina B je najopasnija i najčešća komplikacija tog poremećaja. Vitamin B je bitan u funkcioniranju živčanog tkiva pa njegov nedostatak izravno djeluje na pogoršanje brojnih psihičkih i tjelesnih simptoma koji se javljaju kod alkoholičara.

Osim propadanja mozga i živčanog sustava prekomjerna konzumacija alkohola uništava jetru i cijeli probavni trakt. Dolazi do razvoja ciroze jetre, povećane učestalost karcinoma želuca i jednjaka, apsorpcija hrane je otežana, a potreba za hranom je smanjena.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(33)
4.4 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.