Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Depresija

Oblici depresije
Objavljeno 17.02.2009.

Brošura "Živjeti s depresijom"

Urednik: prof. dr. sc. Ljubomir Hotujac, predstojnik Klinike za psihijatriju, KBC Rebro, Zagreb



Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.
Oblici depresije

Unipolarni poremećaj nasuprot bipolarnom

Poremećaji raspoloženja mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine na temelju javljanja jedne ili više maničnih ili hipomaničnih epizoda, pa se tako svi poremećaji u kojima se javi manično (povišeno) raspoloženje nazivaju bipolarnim poremećajima, a oni u kojih se javlja samo depresija se nazivaju depresivnim unipolarnim poremećajima.

Endogena nasuprot reaktivne depresije

Reaktivne depresije predstavljaju reakcije na životne probleme i stresne situacije.

Za endogene depresije drži se da su biološkog podrijetla, te se kao mogući uzroci smatraju genetska predispozicija odnosno nasljednost, kao i poremećaj adrenergičkog, serotonergičkog, acetilkolinergičkog, dopaminergičkog i gabaergičkog sustava u mozgu.

Reaktivne depresije predstavljaju reakcije na životne probleme i stresne situacije kao što su smrt bliske osobe, razvod braka, gubitak posla i slično, samo što su depresivna stanja jače izražena i traju duže od tuge u svakodnevnom životu.

Psihotična nasuprot nepsihotične depresije

Za razliku od nepsihotičnih depresija, u psihotičnih depresija prisutne su halucinacije i sumanute ideje. One mogu biti sukladne raspoloženju, te uključuju osjećaj krivnje, grešnosti, siromaštva, bezvrijednosti, nesposobnosti, teške tjelesne bolesti. Raspoloženju nesukladne sumanutosti su ideje veličine, prekomjernog zdravlja, vrijednosti itd. Psihotična depresija neodgodivo zahtijeva bolničku obradu i liječenje.

Primarna nasuprot sekundarnoj depresiji

Primarna depresija je ona koja se razvija bez ikakvog drugog prethodnog psihijatrijskog poremećaja dok se sekundarnom označava ona koja je komponenta neke druge psihijatrijske ili druge tjelesne bolesti. U liječenju sekundarnih depresija antidepresivna terapija je samo simptomatsko liječenje dok je najvažnije naći sam tjelesni uzrok.

Sezonska depresija (sezonski afektivni poremećaj)

Poremećaj se javlja u jesen ili zimu, a popravlja se u proljeće i ljeto. Uz sniženo raspoloženje javlja se psihomotorna usporenost, pojačan apetit i hipersomnija (pretjerano spavanje). Bolesnici dobro reagiraju na fototerapiju (liječenje svjetlom).

Atipična depresija

Smatra se da ovaj tip depresije dobro reagira na liječenje inhibitorima monoaminooksidaze (IMAO).

U ovom obliku depresije simptomi su suprotni onima što se pojavljuju u "klasičnoj" depresiji: javlja se prekomjerno spavanje (hipersomnija), značajno povećanje apetita i porast tjelesne težine, "olovna paraliza" (osjećaj težine i umora u rukama i nogama). Atipičnu depresiju također karakterizira "odgovor u raspoloženju", tj. raspoloženje se popravlja kao odgovor na stvarni ili mogući pozitivni događaj. Smatra se da ovaj tip depresije dobro reagira na liječenje inhibitorima monoaminooksidaze (IMAO).

Dvostruka depresija

Pod ovim pojmom razumijeva se javljanje depresije u bolesnika koji inače boluju od distimije.

Što je distimija?

Dok depresivni poremećaj karakterizira epizodičan tijek, tijek distimije je više kroničan i dugotrajan.

Distimija spada u skupinu poremećaja raspoloženja i predstavlja blaži oblik depresije. Najčešće započinje neprimjetno u kasnom djetinjstvu i adolescenciji, ali se može pojaviti i kasnije, te je tri puta češća u žena.

Glavni simptom je deprimirano raspoloženje karakterizirano tugom, nelagodom, neraspoloženjem i gubitkom interesa za uobičajene aktivnosti uz samopotcjenjivanje, poteškoće u donošenju odluka i osjećaj beznadnosti. Depresivno raspoloženje prisutno je veći dio dana i veći broj dana nego što nije prisutno, što se vidi bilo kao subjektivni doživljaj ili primijećeno od strane drugih, tijekom najmanje 2 godine. Dok depresivni poremećaj karakterizira epizodičan tijek, tijek distimije je više kroničan i dugotrajan. Kod ranog pojavljivanja distimije često bolesnici svoje simptome prihvaćaju kao način življenja, a psihijatru se obraćaju tek kad postanu disfunkcionalni na obiteljskom i poslovnom planu.
Liječenje se provodi u većini slučajeva ambulantno, a u terapiji prvo mjesto zauzimaju antidepresivi uz psihoterapiju koja je učinkovit dodatak farmakoterapiji.

Što je maskirana depresija?

Depresivno raspoloženje je maskirano, odnosno ispoljava se tjelesnim i vegetativnim simptomima bolesti.

U nekih se depresivnih bolesnika javlja depresija koja odudara od klasične slike depresivnog bolesnika, pa tada govorimo o "maskiranim, larviranim ili skrivenim depresijama". Depresivno raspoloženje je maskirano, odnosno ispoljava se tjelesnim i vegetativnim simptomima bolesti. Takvi bolesnici nisu uopće svjesni svog depresivnog raspoloženja, štoviše na izravno pitanje da li se osjećaju depresivno, oni odgovaraju niječno. Međutim, njihovo svakodnevno ponašanje odaje depresivno raspoloženje, jer oni veći dio dana provode povučeni od obitelji i prijatelja i značajno su smanjene aktivnosti u kojima su prethodno nalazili zadovoljstvo.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.