Alergije
Dijagnostika alergijskih bolesti
Objavljeno 26.02.2009.
Brošura "Živjeti s alergijama"
Urednik: prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., pročelnik Odjela za pulmologiju, KB "Dubrava", Zagreb
U prepoznavanju alergijskih bolesti važnu ulogu igra subjektivni iskaz bolesnika. Na temelju razgovora s bolesnikom postavlja se radna dijagnoza koju je potrebno potvrditi (ili isključiti) različitim dijagnostičkim postupcima. Dijagnostički se postupak ponavlja dok se ne postavi precizna dijagnoza jer se samo tako može odabrati najbolji način liječenja i sprječavanja bolesti.
- Osobna i obiteljska anamneza
- Kožna testiranja (prick, scratch, intradermalni testovi)
- Krvne pretrage (RIST, RAST, eozinofilija)
- Provokacijski testovi
- Koji je test prikladan za koju vrstu alergije?
- Kada djecu testirati radi alergija?
- Diferencijalna dijagnoza
Osobna i obiteljska anamneza
Peludna groznica popraćena je kihanjem, suzenjem očiju, svrbežem nepca, ušiju, nosa i očiju, zatvorenim nosom i pojačanim lučenjem sluzi iz nosa. Pojava suhog i podražajnog kašlja, piskanja i pritiska u prsima upućuje na astmu.
Subjektivni iskaz bolesnika (anamneza) glavni je putokaz u otkrivanju uzročnog alergena. S obzirom na to da bolesnik često nije svjestan veze vanjskih čimbenika i simptoma bolesti, iskusan liječnik može ciljanim pitanjima znatno povećati dijagnostičku vrijednost bolesnikova iskaza.
Pojava simptoma u toplo doba godine, osobito ako se ponavlja više uzastopnih godina, pobuđuje sumnju na preosjetljivost na pelud stabala, trava ili korova. Simptomi u kontaktu s prašinom, životinjama ili lijekovima upućuju na taj izvor alergena. Mnogi bolesnici izloženi su alergenima na radnom mjestu pa je važno obratiti pozornost na podatke o radnom okolišu. Simptomi alergijskih bolesti često su vrlo tipični. Peludna groznica popraćena je kihanjem, suzenjem očiju, svrbežem nepca, ušiju, nosa i očiju, zatvorenim nosom i pojačanim lučenjem sluzi iz nosa. Pojava suhog i podražajnog kašlja, piskanja i pritiska u prsima upućuje na astmu. Uz vrstu i intenzitet simptoma važno je znati vrijeme nastanka simptoma i njihov uobičajeni tijek.
U dijagnostici kožnih alergijskih tegoba važni su podaci o prehrambenim navikama bolesnika. Bolesnik uz pomoć liječnika treba povezati pojavu alergijskih smetnji i uzimanja određenih prehrambenih proizvoda.
Vrijedni su podaci o dosadašnjem liječenju i učinku prijašnjeg protualergijskog liječenja te, eventualno, podaci o pojavi alergijskih bolesti u obitelji bolesnika. Alergijska sklonost se nasljeđuje s roditelja na djecu.
Kožna testiranja (prick, scratch, intradermalni testovi)
Pozitivni kožni testovi, sukladni s tipičnim anamnestičkim podacima i kliničkom slikom, često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze i odabir liječenja.
S obzirom na jednostavnu primjenu, brze rezultate i prihvatljivu razinu invazivnosti, kožni se testovi vrlo često rabe u dijagnostici alergijskih bolesti. Pozitivni kožni testovi, sukladni s tipičnim anamnestičkim podacima i kliničkom slikom, često su dostatni za postavljanje precizne dijagnoze i odabir liječenja. Suvremene dijagnostičke smjernice točno određuju odabir pribora, način testiranja i očitavanja testa. Kožno testiranje može se izvesti na različite načine: test ubodom lancetom (prick), test unošenjem alergena u kožu (intradermalni test), test grebanjem (scratch) te test kontaktnim načinom. Uobičajeno mjesto primjene kožnih testova je unutrašnja strana podlaktice, uz iznimku kontaktnih testova koji se izvode na koži leđa.
Radi veće sigurnosti, niže cijene i manje lažno pozitivnih nalaza prednost treba dati ubodnom prick testu. Test grebanjem primjenjuje se kod testiranja preosjetljivosti na lijekove. Test kontaktnim načinom služi za dijagnosticiranje preosjetljivosti na različite kontaktne alergene, najčešće metale, formalin, epoksi smole i različite profesionalne alergene.
Krvne pretrage (RIST, RAST, eozinofilija)
Određivanje IgE nije neophodno ako su anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa sukladni, a odgovor na terapiju primjeren.
Za konačnu dijagnozu alergije na neku tvar često je nužno određivanje protutijela E (IgE). Zbog svoje praktičnosti, točnosti, pouzdanosti i osjetljivosti ti su testovi postali rutinski u dijagnostici alergija. Međutim, valja istaknuti da određivanje IgE nije neophodno ako su anamnestički podaci, klinička slika i rezultat kožnog testa sukladni, a odgovor na terapiju primjeren. Određivanje ukupnog IgE i specifičnog IgE (usmjeren protiv nekog konkretnog alergena) osobito je vrijedno u slučajevima nesklada između anamneze i kožnog testa ili nezadovoljavajućeg terapijskog odgovora. Ukupni IgE se izražava količinski, a specifični najčešće u razredima (1-4 ili 1-6) što omogućuje procjenu razine osjetljivosti i praćenje učinka liječenja.
Povećan broj eozinofilnih leukocita obično karakterizira kroničnu alergijsku upalnu reakciju. Stoga se u dijagnozi alergijskih bolesti često određuje njihov broj u obrisu nosne sluznice (alergijska hunjavica), iskašljaju (astma) ili u perifernoj krvi.
Provokacijski testovi
Ti se testovi izvode samo u specijaliziranim, najčešće bolničkim, jedinicama.
Provokacijski testovi provode se s ciljem da se u bolesnika izazove (provocira) blaži alergijski odgovor kao potvrda da boluje od dotične bolesti. U tim se testovima uzročni alergen primjenjuje izravno na sluznici nosa, bronha, očiju ili želuca. Na taj se način izazivaju simptomi alergijske hunjavice, konjunktivitisa i astme. Pozitivan rezultat najsigurniji je dokaz preosjetljivosti na određeni alergen. S obzirom na narav testa, ti testovi nose određeni rizik neželjenih posljedica koje su katkada i vrlo ozbiljne te se izvode samo kada je prijašnji dijagnostički postupak nedostatan. Ti se testovi izvode samo u specijaliziranim, najčešće bolničkim, jedinicama. Provokacijski testovi imaju osobitu vrijednost u dokazu preosjetljivosti na lijekove.
Koji je test prikladan za koju vrstu alergije?
Za dokaz kožnih alergijskih bolesti prikladniji su testovi kontaktnim načinom, a kod sumnje na preosjetljivost na lijekove najvredniji je provokativni test.
Alergijske bolesti izazvane alergenima iz zraka i hrane dokazuju se kožnim testovima, ubodom ili intradermalnim testom. Test se očitava nakon 15 minuta. Nalaz se potvrđuje određivanjem IgE u krvi bolesnika. U slučaju nesklada između tih nalaza, obrada se dopunjuje provokacijskim testovima. U dijagnostičkom postupku postoji niz poteškoća u prepoznavanju uzroka alergije na hranu. Uzročni alergen može se identificirati kožnim testiranjem, ali i eliminacijom namirnice, dijetom ili peroralnom provokacijom te laboratorijskim testovima. Rezultate testiranja treba interpretirati iskusan alergolog zbog mnogobrojnih lažno pozitivnih kožnih reakcija. Za dokaz kožnih alergijskih bolesti prikladniji su testovi kontaktnim načinom, a kod sumnje na preosjetljivost na lijekove najvredniji je provokativni test, s obzirom na to da kožni testovi često daju lažno negativne rezultate.
Kada djecu testirati radi alergija?
U dojenačkoj dobi opravdano je ponajprije testiranje na alergene hrane.
Prije se smatralo da u djece do treće godine života ne treba izvoditi kožne alergijske testove. Danas se zna da se u dojenčadi alergične na bjelančevine kravljeg mlijeka alergija može dokazati i kožnim testom. U dojenačkoj dobi opravdano je ponajprije testiranje na alergene hrane. Preporučuje se testiranje na manji broj namirnica (kravlje mlijeko, soja, jaja, brašno) uz određivanje specifičnih IgE protutijela. Laboratorijska dijagnostika korisna je u djece s težim oblikom atopijskog dermatitisa, kojoj se, zbog proširenih promjena na koži, ne mogu učiniti kožni testovi. Testiranje na inhalacijske alergene može se svesti na grinje iz kućne prašine, skupne alergene peludi te epitel i dlaku mačke.
Alergološka obrada nužna je u djece s ponavljajućim prehladama, upalama uha, učestalim curenjem nosa, jutarnjim kašljem, piskanjem, te probavnim i kožnim alergijskim smetnjama.
Diferencijalna dijagnoza
Alergijske simptome treba razlikovati od obične prehlade ili gripe. Znakovi astme (suhi kašalj, pritisak i piskanje u prsima, nedostatak zraka) mogu se javiti i kod bronhitisa, što je ponekad teško razlučiti, osobito u djece. Osobe osjetljive na peludi stabala često imaju križne reakcije s različitim voćem i povrćem. Čitav niz kemikalija mogu biti pokretači reakcija koristeći se komponentama obrambenog sustava i izazivajući simptome slične onima u alergijskih bolesti. Takve reakcije nazivaju se lažnim alergijskim reakcijama. Enzimski i metabolički poremećaji mogu biti uzrok neželjenih reakcija na hranu pa je potrebno objektivno ispitati vrlo čest navod da je "alergija" na hranu odgovorna za različite simptome i kronične bolesti.
Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane
BMI za djecu
Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.