nema mjerenja
Čempresi
niska
Maslina
niska
Hrast
umjerena
Trave
niska
Crkvina
niska
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
niska
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Platana
niska
Borovi
niska
Orah
niska
Trave
niska
Koprive
niska
nema mjerenja
Borovi
umjerena
Čempresi
umjerena
Hrast
niska
Trave
visoka
Trputac
umjerena
Crkvina
visoka
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
umjerena
Korovi
visoka
Drveće
visoka
Trave
umjerena
Korovi
niska
nema mjerenja
Borovi
niska
Čempresi
niska
Hrast
umjerena
Grab
niska
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
niska
Korovi
niska
Breza
niska
Borovi
niska
Čempresi
umjerena
Hrast
umjerena
Orah
niska
Trave
umjerena
Borovi
niska
Čempresi
umjerena
Hrast crnika
umjerena
Trave
niska
Crkvina
umjerena
Čempresi
niska
Breza
niska
Hrast
umjerena
Borovi
niska
Trave
niska
Koprive
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Infekcije dišnih putova

"Obična" prehlada

Objavljeno 12.11.2014.
Prof. dr. sc. Ilija Kuzman, dr. med., specijalist infektolog
Obična prehlada je akutna virusna upala sluznice nosa koja katkad zahvaća i ždrijelo, a naziva se i rinitisom. Prehlada je vrlo blaga bolest jer nije praćena povišenom temperaturom, a klinički je karakterizirana hunjavicom i kihanjem, začepljenošću nosa te osjećajem suhoće ždrijela. Obična prehlada je najčešća bolest čovjeka uopće.
"Obična" prehlada

Uzročnici prehlade

Prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću.

Običnu prehladu uzrokuju različiti respiratorni virusi, u pravilu oni slabije patogenosti, odnosno s manjom agresivnošću. Najbrojniji su i najvažniji rinovirusi, a poznato je više od 100 različitih tipova. Zatim po učestalosti dolaze koronavirusi, virusi parainfluence i adenovirusi, dok je u male djece osobito važan respiratorni sincicijski virus (RSV). Prehladu mogu ljeti uzrokovati i enterovirusi.

Uzročnici obične prehlade i njihovo sezonsko pojavljivanje

Virusi Broj serotipova Sezonstvo
Najučestaliji    
Rinovirusi Više od 100 Jesen i proljeće
Koronavirusi 3 Zima
Česti    
Virusi parainfluence 4 Jesen, proljeće
Respiratorni sincicijski 2 Zima i rano proljeće
Virusi influence 3 Zima
Rijetki    
Adenovirus 47 Tijekom cijele godine
Enterovirusi Više od 60 Ljeto
Reovirusi 3 Tijekom cijele godine

Epidemiologija

Unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade.

Ova najučestalija bolest čovjeka proširena je u cijelome svijetu, stalno se pojavljuje i zahvaća sve dobne skupine. Susreće se tijekom cijele godine, ali je češća zimi zbog slabije otpornosti respiratornih sluznica, češćih i bližih međusobnih dodira ljudi i neprovjetravanja prostorija. Unatoč uvriježenim vjerovanjima i zapažanjima, nema sigurnih dokaza da su hladnoća, propuh, umor, neispavanost ili slična stanja povezana s povećanom učestalošću ili težinom prehlade. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima i vojnicima, u kojih se može pojaviti i epidemijski. Općenito, broj prehlada u jednoj godini smanjuje se tijekom čovjekova života.

Klinička slika prehlade

Inkubacija obične prehlade je vrlo kratka, iznosi samo 1 do 3 dana. Bolest je vrlo blaga, a ističu se samo lokalni respiratorni simptomi - hunjavica, kihanje, osjećaj punoće i začepljenosti nosa, pečenje očiju, a katkad i blaža grlobolja. Uz to se pojavljuje sekrecija bistrog, tekućeg ili sluzavog iscjetka iz nosa. U manjeg broja oboljelih pojavljuje se i nadražajni kašalj, koji nije dugotrajan. Osjećaj mirisa je obično oslabljen. Povišena temperatura i drugi opći simptomi obično izostaju, ali pri infekciji patogenijim uzročnicima na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, glavobolja ili blaži bolovi u mišićima. Bolest je samoizlječiva, nakon prosječnog trajanja od 4 do 6 dana, a komplikacije su vrlo rijetke. Uobičajeni laboratorijski nalazi, kao sedimentacija i broj leukocita uglavnom su normalni.

Liječenje

Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Običnu prehladu nikad ne treba liječiti antibioticima, pa je liječenje simptomatsko, što uključuje otklanjanje i ublažavanje pojedinih simptoma. Budući da bolesnici nisu febrilni, a obično nemaju ni drugih općih simptoma, najčešće nije potrebno uzimani ni antipiretike (lijekovi za snižavanje tjelesne temperature). Potrebno je uzimati veću količinu tekućine i pričuvati se težih napora nekoliko dana. Upotrebljavaju se kapi za nos koje smanjuju otok nosne sluznice i sekreciju. Antibiotici se koriste samo za liječenje bakterijskih komplikacija, kao što su upala sinusa ili srednjeg uha.

Sprječavanje

Zbog posvemašnje izloženosti i vrlo lakog prijenosa virusa, prehladu, u pravilu, nije moguće spriječiti. Specifična antivirusna zaštita ne postoji, a opće mjere nisu učinkovite. Nije dokazana ni učinkovitost vitamina C u sprječavanju ili liječenju obične prehlade.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(52)
3.8 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije