O lijekovima

Interakcija hrane i lijekova

Objavljeno 11.04.2003.
Valentina Gregurić, dipl. nutricionist
Istovremena primjena dvaju ili više lijekova može za posljedicu imati promjenu intenziteta učinka jednog ili više lijekova (pojačanje ili smanjenje). No što je s interakcijom između tvari iz hrane i lijekova? Povijest odnosa hrane i lijekova, i obrnuto, poznata je već od najstarijih povijesnih razmatranja. Danas, kad farmaceutska industrija postaje sve jača, i kad na raspolaganju imamo mnoštvo najrazličitijih lijekova, taj odnos postaje sve značajniji.
Interakcija hrane i lijekova

Već dugo je poznato da pojedini lijekovi koče, dok drugi pospješuju i pojačavaju iskoristivost i razgradnju hrane. Isto je tako poznato da pojedine vrste hrane mogu umanjiti ili pojačati efektivnost djelovanja pojedinih vrsta lijekova. Hrana dakle može utjecati na apsorpciju, metabolizam i ekskreciju lijeka, a jednako tako lijek može utjecati na digestiju, metabolizam, apsorpciju i ekskreciju hranjivih sastojaka.

Individualne razlike

Međusobne interakcije hrane i lijekova razlikuju se od osobe do osobe. Jedni od glavnih čimbenika koji se tiču takovih razlika su starosno doba osobe, zdravstveno stanje, spol, veličina tijela, prehrambeni status pojedinca, i sl. Znanstvena istraživanja vezana uz proučavanje interakcija hrane i lijekova ukazuju da se one najviše očituju u vrlo mladih ili u starijih osoba. Također i u vrlo pothranjenih i u vrlo gojaznih osoba te u osoba koje boluju od raznih kroničnih bolesti.

Zašto i kako dolazi do interakcije lijekova i hrane

U velikoj većini lijekovi, bilo da je riječ o tabletama, tekućinama, otopinama ili u nekom drugom obliku putuju do cilja jednakim putem kao i hrana. Iz usta, preko ždrijela i jednjaka dolaze u želudac gdje na njih djeluje kloridna kiselina i od nje aktiviran enzim - pepsin. U toj fazi dolazi do razgradnje većine lijekova. Nakon što prođu kroz želudac, lijekovi, tj. njihovi dijelovi bivaju apsorbirani u krvotok i to većinom kroz sluznicu tankog crijeva. Putem krvotoka dijelovi lijekova stižu do jetre gdje se u konačnici odvija razgradnja mnogih vrsta lijekova. Jetra nadalje spojeve koji nastaju razgradnjom nekog lijeka i dijelove hrane upućuje u razne dijelove tijela tj. u stanice koje ih trebaju. Upravo zbog navedenog puta kroz koje prolaze pojedine vrste lijekova i hrane može doći do većeg ili manjeg utjecaja jednog na drugo. Jednostavnije rečeno, u pojedinim dijelovima takvog putovanja može doći do svojevrsnog međusobnog natjecanja za mjesto između pojedinih tvari iz lijekova i iz hrane. Takvo natjecanje se može očitovati u pozitivnom, ali i negativnom smislu.

Utjecaj hrane na djelotvornost lijekova

Nemoguće je nabrojati sve namirnice koje imaju bilo negativan bilo pozitivan utjecaj na djelovanje lijekova. S obzirom da se većina interakcija odnosi samo na pojedine nutritivne ili energetske tvari iz namirnica, poznavanje bar približnog sastava namirnica u tu svrhu može biti od velike koristi. Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koji efekt se njime želi postići, potrebno je odabrati onakvu vrstu prehrane kojom ćemo takvo djelovanje što manje omesti, ili mu čak dapače i pomoći. U svezi s prethodno navedenim, potrebno je istaknuti da:

  • masna hrana usporava pražnjenje želuca mnogo jače nego li proteinska ili ugljikohidratna hrana. Stoga će u slučaju konzumiranja masnije hrane lijek biti duže izložen djelovanju pepsina i kloridne kiseline nego kad bi taj isti lijek bio uzet između dva obroka. Lijekovi (npr. antibiotici) koji su osjetljiviji na djelovanje kloridne kiseline u tom primjeru mogu biti puno prije razgrađeni nego stignu u tanko crijevo kako bi se apsorbirali, pa se stoga njihovo djelovanje time može značajno umanjiti. Nasuprot tome, postoje lijekovi kojima ovakav tretman pogoduje (npr. grizeofulvin) pa se djelotvornost lijekova time pospješuje.
  • biljna vlakna, a posebice pektin, usporavaju apsorpciju većine lijekova. To posebice vrijedi za digoksin (jedan od lijekova za srčane bolesnike) i acetaminofen (popularan protiv raznih vrsta bolova).
  • hrana bogata proteinima može imati, slično kao i masna hrana, pozitivan ili negativan učinak, ovisno o vrsti lijeka. Neki lijekovi, ako se uzmu s hranom bogatom proteinima, se mnogo bolje apsorbiraju (npr. propranolol, tzv. srčani beta-blokator), a neki puno slabije (npr. metildopi i levodopi).
  • kuhano ili pečeno povrće, npr. luk može povećati fibrinolitični učinak pojedinih lijekova (npr. varfarin), dok tamnozeleno povrće, zbog toga što je bogato vitaminom K, koči hipoprotrombinemijski učinak oralnih antikoagulansa, lijekova koji sprječavaju zgrušavanje krvi (varfarin, pelentan, heparin i sl.).
  • mlijeko i mliječni proizvodi svojim sadržajem kalcija mogu kočiti apsorpciju tetraciklinskih antibiotika. Pojedine vrste sireva (npr. camambert, chedar, parmezan itd.) mogu kočiti djelovanje antidepresivnih lijekova, što je posebice izraženo u slučaju lijekova baziranih na djelovanju monoaminooksidaza. Takovo ometanje prvenstveno je izazvano djelovanjem aminokiseline tiramin, koje osim u pojedinim vrstama sireva možemo pronaći i u namiirnica kao što su: fermentirani mliječni proizvodi, haringa, bakalar, feferoni, jetra pilića, duže stojeća pića (npr. vino) itd.
  • kofeinski napitci (kava, čaj, coca-cola i sl.) mogu, u kombinaciji s neuroleptičnim lijekovima (flufenazin, haloperidol, droperidol i dr.) spriječiti njihovu apsorpciju i terapijsko djelovanje. Djelovanje kofeinskih napitaka i namirnica ujedno se negativno odražava ako se konzumiraju lijekovi na bazi teofilina, pripravka za liječenje astme. Rezultat spomenute kombinacije biti će povećanje količine metilksantinskih spojeva u tijelu, a kao posljedica toksično djelovanje ksantinskih spojeva.
  • alkohol se ne preporuča niti u jednoj kombinaciji s lijekovima. No, posebni naglasak po pitanju istodobnog ne uzimanja alkohola i lijeka stavlja se u slučaju bolesnika koji troše lijekove metronidazol i grizeofulvin, a osobito lijekove za liječenje dijabetesa, npr. klorpropamid, glibenklamid, glikvidon i tolbutamid. Uzet istodobno sa spomenutim lijekovima alkohol još više snizuje šećer u krvi i dovodi do opasne hipoglikemije, koja, može uzrokovati strašne po zdravlje negativne posljedice, pa čak i smrt.
  • agrumi i sokovi agruma mogu zbog visokog sadržaja kalcija (posebice grejp) dolaziti u interakciju lijekovima koji blokiraju kalcijeve kanale (nifedipine, procardia, verapamiol i sl.), lijekovima koji kontroliraju razinu kolesterola, estrogenom, oralnim kontraceptivima i mnogim lijekovima koji se koriste u slučaju alergijskih reakcija (npr. hismanal). Sok naranče ne bih se smio konzumirati zajedno s antacidima zbog sadržaja aluminija, jer može pospješiti apsorpciju tog po organizam često toksičnog elementa.
  • hrana općenito može povećati apsorpciju nekih lijekova, npr. propranolola i klorotijazida, a povećava iskoristivost nitrofurantoina. Hrana može smanjiti i apsorpciju acetilsalicilne kiseline, ali i mnogih drugih lijekova (npr. eritromicina, penicilina G i V, tetraciklinskih antibiotika, cefaleksina itd.). Također, hrana općenito usporava apsorpciju cimetidina, što je u ovom slučaju pozitivno, jer lijek na taj način duže djeluje.

Hrana koju konzumiramo dakle može na više načina utjecati na djelotvornost lijekova. Prije svega ona može pojačati učinak lijeka, može kočiti tj. usporiti učinak lijeka, može utjecati na dozu lijeka, može utjecati na nuspojave lijeka i to tako da ih pojačava, uzrokuje ili pak sprječava i slično.

Utjecaj lijekova na prehranu i prehrambeni status

Lijekovi imaju puno veći i značajniji utjecaj na prehranu i prehrambeni status osoba nego li što hrana utječe na djelotvornost lijekova. Posljednje se posebice tiče vitaminskog i mineralnog statusa osoba koje konzumiraju lijekove u većim količinama. Gotovo svaki lijek više ili manje utječe na metabolizam pojedinih nutritivnih tvari. No ipak, za pojedine lijekove ovakve reakcije su karakterističnije, od većeg su značaja za organizam, a i najbolje su znanstveno proučene. Stoga ćemo se u daljnjem dijelu teksta više posvetiti upravo takvim lijekovima. Od lijekova koji imaju značajniji utjecaj na prehrambeni status osoba potrebno je prije svega izdvojiti:

  • acetilsalicilnu kiselinu (Aspirin, Andol i sl.) ne bih se trebalo uzimati na prazan želudac, jer osim što može uzrokovati potencijalno opasno krvarenje želučane sluznice, mučninu i povraćanje, izaziva i pojačanu ekskreciju vitamina C. Stoga je uz ovakve lijekove preporučljivo uzimanje i vitamina C, ili pak uzimanje lijekova na bazi acetilsalicilne kiseline s dodatkom vitamina C (npr. Plivin Andol C). U većim dozama ovakvi lijekovi mogu uzrokovati i pojačanu ekskreciju kalija i željeza pa je u tom slučaju potrebno konzumirati hranu bogatiju na spomenutim tvarima.
  • kolestiramin (antihiperlipemik) i slični lijekovi (npr. psilium) izazivaju malapsorpciju lipida (ulja i masti), opstipaciju, žgaravicu, mučninu, povraćanje, bol u želucu, malapsorpciju vitamina topivih u mastima, kalija i sl. Stoga se preporuča ovakve lijekove uzimati s mlijekom, vodom, ili voćnim sokom. Hrana pri uzimanju ovakvih lijekova trebala bi obilovati biljnim vlaknima i kao što je spomenuto s dostatnim količinama tekućine, a ovisno o potrebi, preporučuje se i uzimanje vitamina topivih u mastima u obliku dodataka prehrani.
  • fenobarbital (hipnotik, antikonvulziv) može izazvati mučninu i povraćanje, a indukcijom mikrosomalnih enzima može uzrokovati smanjeno stvaranje vitamina D u organizmu, što može s vremenom dovesti do rahitisa, osteomalacije i osteoporoze. Ovakvi lijekovi ujedno mogu smanjiti razinu vitamina B skupine, a posebice folacina i piridoksina, ali i minerala i to posebice kalcija i magnezija. S obzirom na navedeno, ovaj lijek se preporučuje uzimati s dosta tekućine. Hrana bi u vrijeme uzimanja ovakvih lijekova trebala biti bogatija na vitaminu D, folacinu i kalciju.
  • triamteren (diuretik) može izazvati mučnine, povraćanje, dijareju, i bolove u trbuhu. Preporučljivo je ovaj i slične lijekove uzimati s hranom ili odmah nakon jela, a najbolje poslije zajutarka. Hrana u ovom slučaju ne bi trebala obilovati solju (no ne u potpunosti) i kalijem.
  • antacidi (lijekovi za smanjenje želučane kiseline) na sebe vežu fosfor, a i izazivaju opstipaciju, mučninu, povraćanje, malapsorpciju vitamina A, gubitak apetita i destrukciju tijamina. Ove lijekove često uzimaju starije osobe jer omogućuju neutralizaciju solne kiseline želuca. U svezi s ovakvim vrstama lijekova (ako se često uzimaju) potrebno je obratiti pažnju da prehrana bude bogatija na spomenutim nutritivnim tvarima, a kako bi se izbjegao njihov negativan učinak preporuča se uzimanje lijeka između obroka.
  • kortikosteroidi mogu izazvati mučninu ili povraćanje, koče apsorpciju kalcija, izazivaju pojačani katabolizam proteina, povisuju razinu lipida u krvi, stimuliraju apetit pa mogu uzrokovati povećanje tjelesne mase itd. Kako bi se želučana sluznica zaštitila od potencijalne iritacije izazvane kortikosteroidima, treba ih uzimati zajedno s jelom ili neposredno nakon obroka. Osobe koje konzumiraju ovakve lijekove trebali bi uzimati hranu bogatiju proteinima, kalcijem i vitaminom D. Osim navedenog kortikosteroidi mogu uzrokovati veće nakupljanje tekućine u organizmu pa i to može utjecati na povećanje tjelesne mase. Jednostavan način da se izbjegne takva nuspojava je smanjivanje unosa soli u organizam, ali i uz liječničku kontrolu.
  • kontracepcijska sredstva često interferiraju s metabolizmom folne kiseline i piridoksina (vitamina B6) pa se ženama koje uzimaju ovakva sredstva preporučuje češće uzimanje namirnica bogatih na ovim vitaminima.

Manje detaljan pregled utjecaja i mogućnosti sprječavanja negativnih interakcija hrane i pojedinih (češće upotrebljavanih) lijekova prikazan je u sljedećoj tablici. Kliknite ovdje za tablicu interakcija hrane i pojedinih lijekova Popis utjecaja pojedinih lijekova na prehranu i prehrambeni status mogao bi ići u nedogled, ali iz predloženog je olako zaključiti da lijekovi mogu uzrokovati poremećaje prehrane, izazvati nutritivne deficite, metaboličke poremećaje, ometati apsorpciju hranjivih i energetskih tvari, i slično. U svijetu već postoje čitave organizacije koje se brinu o edukaciji liječnika i pacijenata, vezane uz moguće pozitivne i negativne interakcije hrane i lijekova, a računalni programi u većim ljekarnama omogućuju da se spomenute informacije daju i ljudima koji kupuju lijekove bez nadzora liječnika. I naše bi ljekarne u bližoj budućnosti trebale davati ovakve informacije, ako ne za sve lijekove, onda bar za one kod kojih je interakcija s hranom i obrnuto najjače i najčešće izražena.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(38)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.