nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
niska
Lijeska
visoka
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
vrlo visoka
Lijeska
umjerena
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Joha
niska
Čempresi
visoka
Grab
niska
Brijest
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
Joha
niska
Lijeska
visoka
Brijest
niska
Joha
niska
Čempresi
umjerena
Jasen
niska
Grab
niska
Lijeska
niska
Brijest
niska
Lijeska
umjerena
Joha
niska
Čempresi
niska
Jasen
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Alergije

Peludne alergije i klimatske promjene

Objavljeno 27.03.2013.
Dr. sc. Ivana Hrga, dipl. ing.
Dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing.
Ljudsko zdravlje pod izrazitim je utjecajem vremena i klime. Klimatske promjene imaju značajne posljedice po zdravlje ljudi, a utjecaji tih promjena već se osjećaju na globalnoj razini, dok različiti regionalni krajevi doživljavaju promjene u različitim stupnjevima.
Peludne alergije i klimatske promjene

Pelud kao bioindikator

Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama.

Nepovoljni utjecaji klime na zdravlje pogoršani su povećanom i neplanskom urbanizacijom, kontaminacijom vode i zraka te povećanjem atmosferskih stakleničkih plinova. Posljednjih se godina sve više naglašava povezanost klimatskih promjena s respiratornim alergijama, s obzirom na to da alergijske bolesti postaju prevladavajuće bolesti modernog doba. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 235 milijuna ljudi širom svijeta pati od astme koja može biti izazvana različitim faktorima - između ostaloga i alergenim peludom.

Promjene u fenološkom ciklusu biljaka utječu na učestalost i težinu alergijskih bolesti. S aerobiološkog aspekta, zanimljivo je proučavati kako potencijalni utjecaji klimatskih promjena utječu na biljke, a samim time i na količinu alergenog peluda u zraku te njegovu distribuciju, jer se pelud smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Reakcije biljaka očituju se i kroz izmjene rasta i reproduktivnog obrasca, promjene u prinosu i/ili produktivnosti te promjene u rasprostranjenosti.

Alergije kroz godišnja doba

U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana.

Vrlo je važno naglasiti međuovisnost aeroalergena i meteorologije. Tijekom posljednjih 20 godina je zbog povišenja temperaturne utvrđen raniji početak i vrhunac cvatnje kod vrsta koje počinju cvjetati ranije tijekom godine (kao što su brijest, breza, joha i lijeska), a trajanje sezone cvjetanja produženo je i kod ljetnih vrsta, primjerice kod raznih vrsta porodice trava te korovnih biljaka ambrozije i pelina. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predviđa se da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih desetak godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produljila se za 10 do 11 dana, dok su dugoročne analize (18-30 godina) koncentracija peluda breze pokazale slab trend povećanja ukupnih godišnjih koncentracija.

I ovogodišnje praćenje alergenog peluda u zraku započeto je već u siječnju pojavom prvih peludnih zrnaca lijeske i johe, no vremenske su neprilike uvelike utjecale na intenzitet polinacije biljaka. Temperaturna kolebanja i snježne oborine utjecale su na dnevnu dinamiku peludi u zraku, uz izrazito smanjene dnevne koncentracije navedenih alergena u odnosu na isto razdoblje prošlih godina. Takva isprekidana polinacija s niskim koncentracijama peludi uvelike olakšava tegobe alergičnim osobama.

Utjecaji na porast alergijskih bolesti

Klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja.

Zagrijavanje atmosfere i povećanje atmosferskog CO2 utječu na produktivnost biljaka, što se očituje u kumulativnoj godišnjoj koncentraciji peluda određene vrste. Najbolji je primjer biljka ambrozija. Povećanjem broja cvjetnih klasova po biljci istovremeno se povećava produkcija alergenog peluda, trajanje sezone polinacije se produžuje, a time i izloženost alergenu.

U mnogim europskim gradovima je zamijećen trend povećanja alergijskog rinitisa i alergijske astme, iako se zbog značajne redukcije travnatih površina koncentracija peluda trava u zraku smanjila i za 40 posto. Porast alergijskih bolesti pripisuje se utjecaju onečišćenja iz zraka.

Također, klimatske promjene mogu olakšati geografsko širenje pojedinih biljnih vrsta na nova područja čim ona postanu klimatski pogodna.

Zaključak

Praćenje utjecaja klimatskih promjena na alergijske bolesti i aeroalergene bilo je donekle zanemareno. Kontinuiranim aerobiološkim monitoringom moći će se registrirati vremenske varijacije kvalitativnog i kvantitativnog sadržaja alergenog peluda u zraku, kao posljedica odgovora biljaka na klimatske promjene. To će pridonijeti potpunijem razumijevanju utjecaja istih na alergijske bolesti poput astme i peludne groznice. Važno je naglasiti da svi moramo postati svjesni tih promjena u okolišu i da se to događa i nama.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(20)
4.4 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije