Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Kako nastaje srčani udar?

Objavljeno 18.10.2016.
Zašto se srčani udar dogodio baš vama i to baš tada? Na to pitanje je nemoguće odgovoriti i najbolje se ne opterećivati time. Ne, nije uzrok onaj masni obrok kojeg ste pojeli, nije uzrok samo vaš povišen tlak, čak vjerojatno nije uzrok niti ona svađa s bračnim sudrugom. Kada srčani udar već nastupi, ništa se unatrag ne može promijeniti, vrijeme je da se usredotočite na budućnost.
Kako nastaje srčani udar?

Više uzroka srčanog udara

Na neke rizične čimbenike se ne može utjecati (primjerice spol ili dob), ali postoje i oni koji se mogu modificirati.

Uzroci ateroskleroze, angine pektoris i srčanog udara su multifaktorijalni. To znači da se nikada ne može usmjeriti prstom u samo jedan uzrok, već više različitih stanja u manjoj ili većoj mjeri doprinosi razvoju bolesti.

Točnije je reći da se radi o rizičnim čimbenicima. Kako je gore spomenuto, postoje čimbenici na koje se ne može utjecati (npr. spol ili dob), ali i oni koji se mogu modificirati.

Ono što svakako treba imati na umu je da isti rizici koji vode do prvog srčanog udara, mogu dovesti i do drugog, ili do pojave bolesti krvnih žila u drugim sustavima (moždanog udara, bolesti bubrega). 

Spol

Muškarci su skloniji aterosklerozi i oboljevaju ranije u odnosu na žene. Dio krivice nose spolni hormoni koji kod žena (primarno estrogeni) djeluju zaštitno. Iz tog razloga se bolesti srca i krvnih žila javljaju kod žena nekoliko godina iza menopauze, a u muškaraca bitno ranije. Utjecaj imaju i ostali čimbenici koji su opisani u nastavku a koji su kod muškaraca češće prisutni.

Dob

Veća dob nosi veći rizik pojavnosti srčanog udara. U adolescenciji i ranoj odrasloj dobi srčani udar se može javiti gotovo isključivo u sklopu drugih težih bolesti (npr. nasljednih bolesti s enormno visokim masnoćama u krvi, šećerne bolesti tip 1) ili eventualno u slučaju prisutnosti i jače izraženosti više čimbenika rizika. U starijoj dobi (npr. preko 80 godina starosti) srčani udar se može javiti i u osoba bez ijednog čimbenika rizika.

Nasljedna sklonost

Nasljedna sklonost tj. genetika je jaki čimbenik rizika za razvoj bolesti srca. Na žalost, konkretno na ovaj čimbenik se ne može puno utjecati. Računa se da je obiteljska sklonost prisutna ako se bolest javila kod oca prije 45 godine ili kod majke prije 55 godine života. Ako su vam roditelji doživjeli srčani udar u 92. i 88. godini života - budite mirni, nemate obiteljsku sklonost infarktu srca.

Pušenje

Prestanak pušenja je najbolja mjera koju možete poduzeti po pitanju poboljšanja vlastitog zdravlja i sprječavanja srčanog udara.

Pušenje je "najjači" je od rizičnih faktora na koji možete utjecati. Kutija cigareta dnevno povećava rizik dva do tri puta. Prestanak pušenja je najbolja mjera koju možete poduzeti po pitanju poboljšanja vlastitog zdravlja. Pasivno pušenje je također štetno i ne postoji "sigurna doza", odnosno svako izlaganje dimu cigareta je štetno. Pasivno pušenje povećava rizik razvoja bolesti srca i krvnih žila za 25-30%.

Šećerna bolest

Povišena razina glukoze (šećera) u krvi na više načina štetno djeluje na srce i krvne žile. Tip 2 šećerne bolesti predominantni je oblik u odrasloj dobi. Računa se da u vrijeme kad se šećerna bolest manifestira, dijagnosticira i započne s liječenjem (pa bilo to i samo preporukom o strogoj dijeti), bolest traje već gotovo jedno desetljeće bez simptoma. Tada su promjene na krvnim žilama i srcu već prisutne pa je stroga kontrola i suradnja s liječnikom apsolutno nužna. To što koristite lijekove “protiv” šećera ne znači da se slatke stvari mogu jesti bez posljedica.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija

Povišen krvni tlak je najčešći rizični čimbenik među bolesnicima sa srčanim udarom.

Povišeni krvni tlak ili hipertenzija je još jedan od klasičnih čimbenika rizika. Osim utjecaja na krvne žile u srcu, povišen krvni tlak može i direktno oštetiti srčani mišić, a poguban je i za žile u mozgu i bubrezima. Vrlo je česta pojava, u bolesnika koji su već preboljeli srčani udar učestalost hipertenzije je preko 60%. Obično se općim mjerama (izbjegavanje većih količina alkohola, soli, regulacija tjelesne težine, fizička aktivnost) ne uspije postići adekvatna kontrola krvnog tlaka, pa je primjena lijekova često nužna. Pri tom treba imati na umu da se lijekovi za regulaciju krvnog tlaka moraju uzimati stalno i bez preskakanja, a situacije u kojim se lijekovi uzimaju “po potrebi” su iznimno rijetke. Također, treba naglasiti da ne postoji opasnost od “spajanja tlakova”, jedne od češćih fobija bolesnika s hipertenzijom. Opasno je samo ako se tlakovi spoje na nuli.

Debljina

Malo ste "jači", imate naslage za zimu, ugodno ste popunjeni? Imate dobru priliku da vas u našem društvu proglase "zdravim". Iako "višak" ponekad ima svoje prednosti, nisu svi oblici pretilosti isti. Današnje spoznaje govore da višak masnog tkiva unutar trbuha (tzv. abdominalna, visceralna ili muška pretilost) nosi značajan rizik za razvoj šećerne bolesti, povišenog krvnog tlaka i bolesti srca i krvnih žila. Takve trbušne naslage masti nisu inertne, uspavane, već su hormonski aktivne, sudjeluju u regulaciji više metaboličkih procesa i to nepovoljno. Stoga ako vam trbuh visi preko pojasa, pokrenite se.

Povišene masnoće u krvi

Kod bolesnika koji su već preboljeli srčani udar, često je nužno uzimanje lijekova za spuštanje masnoća u krvi.

Masnoće čine većinu sadržaja u unutrašnjosti loših naslaga na krvnim žilama. Povišene razine "loših" masnoća u krvi (engl. low density lipoprotein - LDL) povezane su s ubrzanom aterosklerozom, no čak i ako su vrijednosti tih masnoća u krvi uredne, može se razviti ateroskleroza (pod utjecajem drugih čimbenika). Razina masnoća u krvi je dijelom ovisna o prehrani, može je modificirati i tjelesna aktivnost, ali dio bolesnika ma što činio, na kakvoj god dijeti bio, ima i dalje povišenu razinu LDL-a. U takvim slučajevima, ovisno o prisutnosti ostalih faktora rizika, mogu se propisati određeni lijekovi. Kod bolesnika koji su već preboljeli srčani udar, ovi lijekovi su gotovo uvijek nužni.

Smanjena tjelesna aktivnost

Sjedilački način života, uredski posao, prijevoz automobilom, odsustvo redovne fizičke aktivnosti utječu direktno na kardiovaskularnu kondiciju i kapacitet te indirektno povećavajući učestalost ostalih faktora rizika. S druge strane, redovita fizička aktivnost, a za korisne učinke na srčanožilni sustav se preporuča pola sata dnevno barem pet puta tjedno, pozitivno djeluje na više tjelesnih sustava. Osim mehaničko-kondicijskog principa, tjelesna aktivnost djeluje povoljno i na psihičko zdravlje, podižući raspoloženje, životnu energiju i libido.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(23)
4.2 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.