Infekcije dišnih putova

Kašalj - što je i kako se liječi?

Objavljeno 19.04.2018.
Vesna Bohnec, dr. med., specijalist pedijatar
Kašalj (lat. tussis) predstavlja automatski, prirodni refleks (bez čovjekove volje) koji pomaže da se iz dišnih putova izbace sekret, razni iritansi, strane čestice i mikroorganizmi. Kašalj se sastoji od tri faze: udisanja, izdisanja te automatskog otpuštanja zraka (s ili bez sekreta) iz pluća, obično popraćenog prepoznatljivim zvukom. Adekvatno liječenje ovisi o uzroku, a uvijek na umu valja imati i mjere sprječavanja širenja zaraznih bolesti.
Kašalj - što je i kako se liječi?

Kašalj kao simptom bolesti dišnih putova

Najčešći uzrok kašlja su virusne upale dišnih putova, premda se isti često javlja u okruženju bogatom iritansima.

Jedan od najčešćih simptoma bolesti dišnih putova upravo je kašalj, iako se rjeđe i neke druge bolesti susjednih organskih sustava mogu manifestirati kašljem. Možda je preciznije reći kako je kašalj najčešće indikator bolesti, i to uglavnom akutnog, prolaznog i/ili zaraznog stanja, premda isti može pratiti i kronične nezarazne alergijske ili čak maligne bolesti dišnih putova i probavnog sustava.

Kašalj ne mora uvijek biti znak bolesti, već može služiti kao upozorenje da se organizam nalazi u okruženju bogatom iritansima, kao što su dim cigarete, ispušni plinovi, zagađivači, razni kemijski iritansi i slično. Ipak, najčešći uzrok kašlja upravo su virusne upale dišnih putova.

Uzroci i vrste kašlja

Osnovna podjela kašlja je prema stvaranju sluzi, jer se i liječenje prema tome bitno razlikuje.

Spektar uzroka kašlja je širok te ga mogu potaknuti mnoga stanja kao što su akutne i kronične bolesti, gušenje, pušenje, zagađenost zraka te alergijske reakcije. Neki češći uzroci kašlja su tako alergije, peludna groznica, obična prehlada, upala grla, akutni/kronični sinusitis, astma, upala pluća, cistična fibroza, emfizem, zatajivanje srca, rak pluća, respiratorni sincicijski virus (napose u male djece), hripavac, tuberkuloza, pušenje, iritacije, zagađenje zraka te nepodnošljivost lijekova (kao što su ACE-inhibitori).

Kašalj može biti kratkotrajan, akutan, ali i kroničan. Akutni kašalj (trajanje kraće od tri tjedna) je najčešće posljedica infekcije gornjeg respiratornog puta, uglavnom kod prehlade. Drugi najčešći uzroci akutnog kašlja su upala pluća, upale sinusa te alergijske reakcije. Kašalj vrlo rijetko može biti simptom plućne embolije, a u starijih osoba može biti simptom kongestivnog zatajenja srca ili aspiracije. Nadalje, kronični kašalj se najčešće javlja u pušača kao posljedica kroničnog bronhitisa, a nekad može biti i jedini simptom raka pluća. Danas rjeđi (ali svakako i dalje vrijedan spomena) uzrok može biti i zarazno oboljenje poput tuberkuloze.

Osnovna podjela kašlja je prema stvaranju sluzi, jer se i liječenje prema tome bitno razlikuje. Tako razlikujemo produktivni kašalj (vlažni, odnosno mokri kašalj) i neproduktivni (odnosno suhi nadražajni kašalj) prilikom kojeg ne dolazi do stvaranja sluzi. Kod produktivnog kašlja dolazi do prekomjernog nastajanja sekreta koja se taloži na dišnim putevima. Nakupljena sluz otežava disanje, te je organizam nastoji izbaciti van prirodnim mehanizmom iskašljavanja.

Glavni principi liječenja kašlja

Kašalj se liječi uklanjanjem uzroka, liječenjem infekcije ili izbjegavanjem iritansa. Ukoliko kašalj traje manje od sedam dana te je praćen uobičajenim simptomima prehlade ili gripe, posjet liječniku nije nužan te se mogu primijeniti prirodni lijekovi i metode borbe protiv kašlja. Međutim, slučajevi upornog kašlja (u trajanju duljem od sedam dana), praćeni pogoršavanjem općeg stanja ili iskašljavanjem krvi ili gustog zelenog/smeđeg sekreta, te praćenog visokom temperaturom svakako zahtijevaju liječnički pregled.

Prilikom liječenja kašlja, ne treba zaboraviti ni banalne postupke kao što su ovlaživanje zraka, poglavito u prostorijama grijanim centralnim grijanjem, te vjetrenje prostora. Osim toga, topli napici, čajevi, juhe i med već stoljećima imaju opravdano svoje mjesto u liječenju i prevenciji kašlja.

Liječenje produktivnog kašlja

Iako se refleksom kašlja dišni putevi oslobađaju, ponekad je sluz toliko žilava da se ne može izbaciti, pa se u tom slučaju koriste ekspektoransi.

Kako je već spomenuto, kašalj je prirodni refleks na nadražaj gornjih ili donjih dišnih putova, uglavnom usmjeren na oslobađanje od suviška sekreta ili stranih čestica. Prema tome, ako je kašalj produktivan, tj. ako dovodi do iskašljavanja, nije ga razborito suzbijati nego valja olakšati izbacivanje sekreta, omekšavajući i razrjeđujući bronhalnu i trahealnu sluz. Iako se refleksom kašlja dišni putevi oslobađaju, ponekad je sluz toliko žilava da se ne može izbaciti, pa se koriste ekspektoransi. Tu spadaju lijekovi sekretolitici, mukolitici i sekretomotorici, a osnovna im je karakteristika da potiču iskašljavanje bilo razrjeđivanjem, bilo mobiliziranjem sluzi. Osim medicinskih pripravaka pod nazivom acetilcistein ili bromheksin, pokazalo se da mnogi prirodni pripravci imaju isti učinak na omekšavanje sluzi pa su se široko raširili u ljekarničkoj ponudi (ipekakuana te ekstrakti bršljana, sladića, jaglaca, eukaliptusa, metvice i slično).

Liječenje suhog kašalja

Za suhi nadražajni kašalj koriste se antitusici, i to oni s opioidnim djelovanje te sintetski neopioidni.

Kako je već rečeno, osnovna svrha kašlja je odstranjivanje sekreta iz dišnog sustava. Prema tome, možemo reći da suhi kašalj, za razliku od produktivnog nema svoju temeljnu svrhu, a to je izbacivanja štetnih tvari iz dišnih putova; shodno tome on dovodi do iscrpljivanja bolesnika. Takav kašalj je tipičan za virusne dišne infekcije, poglavito gripu i prehladu.

Učinkovito oružje protiv suhog nadražajnog kašlja svakako su lijekovi antitusici. Njihov mehanizam djelovanja se osniva na blokiranju samog refleksa kašljanja u produljenoj moždini. Ove lijekove možemo podijeliti prema opioidnom djelovanju. Kodein je tzv. centralni antitusik s opioidnim djelovanjem, čije je antitusičko djelovanje praćeno sedativnim učinkom zbog čega se treba primjenjivati uvečer. Osim toga, ima brojne druge nuspojave (mučninu, vrtoglavicu, opstipaciju, navikavanje) pa je njegova primjena uglavnom rezervirana za slučajeve upornijeg, dugotrajnijeg te ozbiljnijeg suhog kašlja kada se ostalim pripravcima nije postiglo očekivano olakšanje, te u slučajevima kada je kašalj u noći posebno uporan i time otežava san i odmor.

Butamirat je, s druge strane, sintetski neopioidni antitusik koji također umiruje kašalj djelujući na centar za kašalj u središnjem živčanom sustavu. Osim što koči sam refleks, butamirat djeluje umjereno spazmolitički na mišiće bronha. Općenito se dobro podnosi te su nuspojave veoma rijetke. Između ostalog nema neželjenih učinaka karakterističnih za opijate, a sigurnost im je visoka. Također, nema posljedica pri primjeni butamirata u bolesnika u kojih trajanjem infekcije kašalj postane produktivan jer, između ostalog, djeluje lokalno na sluznicu dišnih putova gdje potiče mobilizaciju sekreta.

Naravno, ne treba zaboraviti ni vrijednost prirodnih antitusika čija je primjena sigurna i razborita – napose kod djece te općenito u slučajevima kratkotrajnog akutnog kašlja. Tu spadaju sirupi sljeza, trpuca te stolisnik. Uz to, opisana su i njihova protuupalna i baktericidna svojstva.

Zaključak

Prestanak pušenja te izbjegavanje ostalih zagađivača i iritansa iz okoline su također vrlo važni postupci učinkovite borbe protiv kašlja. Jednako je važna dobra hidracija bolesnika i ovlaživanje sobnog zraka te lokalna primjena kapi za dekongestiju nosne sluznice, a (ako je potrebno) i upotreba antibiotika.

U slučajevima produktivnog kašlja s gustim smeđim ili zelenim iskašljajem, nužna je posjeta liječniku koji može stetoskopom, laboratorijskim pretragama te ponekad i radiološki postaviti dijagnozu upale pluća te propisati odgovarajući antibiotik. U slučajevima srčanog zatajenja koje se, između ostalog, također može manifestirati kašljem, liječenje osnovne bolesti dovodi do prestanka kašlja. Osim toga, vrijednost liječničkog pregleda prilikom iskašljavanja krvi se ne mora posebno isticati.

Treba imati na umu da se razni mikroorganizmi (bakterije i virusi) šire sekretima, pa tako i kašljem, te da se u slučaju zaraznih bolesti praćenih  kašljem obavezno primjene temeljne zaštitne mjere poput prekrivanja usta i nosa maramicom ili rukom te posljedičnim obvezatnim pranjem ruku.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(11)
4.6 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.