Upala grla

Klinički značaj upale grla

Simptomi upale grla mogu biti grlobolja, otežano gutanje, povećanje limfnih čvorova vrata i povišena tjelesna temperatura. Dijagnoza se postavlja kliničkim pregledom te prema potrebi uzimanjem uzoraka iz grla (obriska ždrijela) te osnovnom laboratorijskom analizom krvi. Međutim, većina ljudi s upaljenim grlom neće potražiti liječničku pomoć. Upalu grla većinom uzrokuju virusi; ona se kod virusnih infekcija ne liječi antibioticima već odmaranjem, uzimanjem lijekova protiv bolova, konzumiranjem dovoljne količine tekućine i drugim terapijama usmjerenima na ublažavanje simptoma grlobolje. Najčešća upala grla uzorkovana bakterijom je tzv. streptokokna angina, faringitis uzrokovan streptokoknom bakterijom. Kod takvog oblika upale grla potrebno je liječenje antibiotikom.

Što uzrokuje upalu grla?

Upala grla obično je uzrokovana virusnom infekcijom, a najčešće je izazvana virusima obične prehlade (adenovirus, rinovirus, virus influence – gripe, sezonski koronavirusi, respiratorni sincicijski virus), ali ponekad i Epstein-Barr virusom, herpes simpleks virusom, citomegalovirusom ili HIV-om. U oko 30% slučajeva uzročnici su bakterije, a najčešći je beta-hemolitički streptokok grupe A (engl. group A beta-hemolytic streptococcus = GABHS). Ponekad su uzročnici i bakterije Streptococcus pneumoniae, Mycoplasma pneumoniae, Chlamydophila pneumoniae i Corynebacterium diphtheriae.

Rizični faktori

Iako svatko može dobiti upalu grla, određeni čimbenici nas čine osjetljivijima, npr. dob (djeca u dobi između 3 i 15 godina imaju veću vjerojatnost pojave streptokoka u grlu te samim time i infekcije), izloženost duhanskom dimu, izloženost kemijskim nadražajnim sredstvima, boravak u zatvorenim prostorima s velikim brojem ljudi, oslabljen imunitet.

Simptomi upale grla

Bol pri gutanju je glavni simptom koji se često širi prema ušima. Uz navedeni simptom učestala je i povišena tjelesna temperatura, malaksalost, glavobolja, probavne tegobe, kao i promuklost. Može se pojaviti i osip po tijelu. Krajnici su povećani i crveni, a limfni čvorovi vrata mogu biti uvećani ili osjetljivi na dodir. Sluznica koja prekriva ždrijelo može biti lagano ili teško upaljena te može biti pokrivena bjelkastom membranom ili gnojnim iscjetkom. U ždrijelu se može osjetiti škakljanje ili hrapavost, a osoba ima stalnu potrebu pročistiti ždrijelo. Neliječena streptokokna bakterijska infekcija ždrijela i tonzila može izazvati lokalne gnojne komplikacije kao što je nakupljanje i čahurenje gnoja iza samih krajnika, a ponekad i tzv. nesupurativne komplikacije poput reumatske vrućice ili upale bubrežnih glomerula.

Dijagnostika upale grla

Upala grla se kliničkim pregledom lako prepoznaje, međutim, njezin uzročnik ne. Tijekom pregleda liječnik pomoću metalnog ili drvenog instrumenta pregledava ždrijelo i tonzile, pipajući vrat provjerava jesu li uvećani limfni čvorovi te stetoskopom sluša disanje. Ako je potrebno, uzima bris grla i upućuje na vađenje krvi u laboratorij. Pojačana sekrecija iz nosa i kašalj obično ukazuju na virusnu infekciju. Na infektivnu mononukleozu ukazuje povećanje limfnih čvorova, uvećana slezena i jetra, umor i malaksalost koja traje dulje od tjedan dana, uz gustu bijelu naslagu na tonzilama, pogotovo u mlađih osoba.

Budući da je bakterijsku infekciju (najčešće izazvanu beta-hemolitičkim streptokokom grupe A) potrebno liječiti antibioticima, mora se postaviti dijagnoza. Klinički pokazatelji koji govore u prilog kako se najvjerojatnije radi o streptokoknoj angini je povišena tjelesna temperatura iznad 38°C, povećani limfni čvorovi s prednje strane vrata, izostanak kašlja i naslage u području ždrijela i tonzila. Ukoliko je prisutan samo jedan od prethodnih pokazatelja vjerojatno se ne radi o bakterijskoj već o virusnoj infekciji.

Obrisak grla je potrebno učiniti ukoliko su prisutna dva ili više prethodno navedena klinička pokazatelja. Liječnik trlja sterilni bris preko stražnjeg dijela grla kako bi uzeo uzorak sekreta i šalje ga u laboratorij na testiranje. Mnoge su zdravstvene ustanove opremljene laboratorijskom opremom koja može dobiti rezultat testa za brzi test na antigen streptokoka u roku od nekoliko minuta. Međutim drugi, često pouzdaniji i dijagnostički osjetljiviji test koji se naziva kultura, šalje se u mikrobiološki laboratorij te se u roku nekoliko dana dobiju rezultati koja je bakterija uzročnik bolesti.

Liječenje upale grla

Upala grla uzrokovana virusnom infekcijom obično traje pet do sedam dana i u većini slučajeva ne zahtijeva liječenje. Liječenje se zasniva na pastilama, sprejevima ili tabletama za smanjenje nelagode, boli i pečenja u grlu, pijenju velike količine tekućine i mirovanju. Antibiotici ne pomažu ako je infekcija virusna, ali ih se može propisati ako liječnik sumnja kako je infekcija bakterijska. Inače se antibiotik ne daje sve dok laboratorijske pretrage ne potvrde dijagnozu bakterijske upale.

Ako pretrage pokazuju da je faringitis uzrokovala streptokokna infekcija (streptokokna angina), liječnik propisuje penicilinski antibiotik, obično u obliku tableta, s ciljem da se iskorijeni infekcija i spriječe komplikacije. U bolesnika koji su alergični na penicilin propisuje se eritromicin, azitromicin ili neki drugi nepenicilinski antibiotik. Simptomi virusnog tonzilitisa ublažuju se na iste načine kao i simptomi kod faringitisa. Pri streptokoknom tonzilitisu tablete penicilina se uzimaju tijekom 10 dana (znatno dulje od vremena nakon kojeg se osoba osjeća dobro) kako bi se sve bakterije uništile. Rijetko kada je potrebno uklanjanje krajnika, samo u slučajevima ako se tonzilitis učestalo pojavljuje ili je samo kratkotrajno svladan antibioticima.

Liječenje virusnog laringitisa ovisi o simptomima. Odmaranje glasa prestankom govorenja i udisanje vodene pare olakšava simptome i zacjeljuje bolna područja. Ako infekciju uzrokuju bakterije, koristi se antibiotik u obliku tableta. Ako se simptomi ne počnu poboljšavati ili se pogoršavaju nakon tri dana liječenja antibioticima, potrebno je ponovno se javiti liječniku radi daljnje dijagnostičke obrade i odluke o eventualnoj promjeni antibiotika.

Prevencija širenja upale grla

Glavni savjet jest: operite ruke nakon kašljanja, puhanja nosa ili kihanja. Iako nije uvijek moguće izbjeći bliski kontakt s bolesnim osobama, izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa ili usta kako biste spriječili širenje infekcije. Pranje ruku važan je i vrlo učinkovit način sprečavanja širenja infekcije. Obratite posebnu pozornost na nokte, prostor između prstiju i zapešća. Koristite sredstva za dezinfekciju ruku na bazi alkohola kao alternativu pranja ruku kad sapun i voda nisu dostupni. Dezinficijens treba raširiti po cijeloj površini ruku, prstiju i zapešća dok se ne osuši i može se koristiti nekoliko puta dnevno. Izbjegavajte dijeljenje hrane, pribora za jelo ili čaša. Kašljite ili kišite u maramicu i bacite je, a ukoliko nemate pri ruci maramicu, kihnite u lakat. Redovito čistite mobitele, daljinske upravljače i računalne tipkovnice sanitarnim sredstvom za čišćenje.