Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

Upalna bolest crijeva

Grupa: Bolesti probavnog sustava
Ostali nazivi: IBD, Crohnova bolest, Ulcerozni kolitis
Upalna bolest crijeva ili engl. Inflammatory bowel disease (IBD) općeniti je termin koji uključuje ulcerozni kolitis i Crohnovu bolest, poremećaje nepoznatih uzroka kojima je posljedica upala debelog ili tankog crijeva.

Ulcerozni kolitis

Upalna je bolest debelog crijeva. Stvaraju se vrijedovi na sluznici debelog crijeva, često izazivajući proljev, krv i gnoj u stolici. Upala je obično najjača u sigmoidnom i zadnjem crijevu (rektumu) i obično se smanjuje u višim dijelovima debelog crijeva.

Crohnova bolest

Crohnova bolest je upala koja se širi u dublje slojeve stijenke crijeva. Najčešće se nalazi u ileumu (drugi dio tankog crijeva) i prvom dijelu debelog crijeva (cekum), koji su poznati kao ileocekalno područje. Međutim, poremećaj se može razviti u bilo kojem dijelu probavnog sustava , uključujući anus, želudac, jednjak, pa čak i usta. Može zahvatiti cijelo debelo crijevo ili može postojati niz vrijedova jedan do drugoga u jednom dijelu debelog crijeva, a može se razviti i u obliku višestrukih raspršenih nakupina vrijedova.

Opis bolesti

Iako uzroci upalne bolesti crijeva još nisu poznati, genetski faktori igraju određenu ulogu. Do 25% osoba s tom bolešću ima članove obitelji s tom bolesti.

Iako uzroci upalne bolesti crijeva još nisu poznati, genetski faktori igraju određenu ulogu. Do 25% osoba s tom bolešću ima članove obitelji s tom bolesti. Rizik nasljeđivanja je najveći ako boluje majka, a nakon toga brat ili sestra. Različite bakterije mogle bi biti odgovorne za Crohnovu bolest ili ulcerozni kolitis. Kako je upalna bolest crijeva mnogo češća u razvijenijim zemljama, stručnjaci vjeruju da vanjski faktori, kao što je ishrana, moraju igrati određenu ulogu, iako su istraživanja u tom pogledu nejasna. U jednom istraživanju je pronađeno da je velik unos masnoća, posebno životinjskog podrijetla, bio povezan s kasnijim razvojem ulceroznog kolitisa. Velik unos šećera (osim iz voća) bio je povezan s oba upalna crijevna poremećaja. Velik unos tekućine i prehrana bogata voćem, vitaminom C i magnezijem bili su povezani s manjim rizikom od oba poremećaja, a velik unos kalija i povrća bio je povezan s manjim rizikom samo od Chronove bolesti.

Tko obolijeva?

Neki istraživači vjeruju da se bolest razvija kod osoba koje imaju genetsku sklonost koja omogućuje agensu kao što je virus ili bakterija da pokrene nenormalni imunološki odgovor.

Muškarci i žene jednako su skloni obolijevanju. Upalna bolest crijeva dijagnosticira se najčešće u dobi između 15. i 40. godine života, ali se pojavljuje još jedna manje izražena veća učestalost pojave bolesti između 50. i 80. godine života. Oko 2% slučajeva IBD-a se pojavljuje kod djece mlađe od 10 godina, a 30% se pojavljuje kod mladih ljudi u dobi između 10 i 19 godina. IBD je često prisutan u obiteljima, a muškarci i žene jednako su pogođeni. Čini se da je IBD češći kod stanovnika gradova nego sela i pojavljuje se češće u razvijenim nego u manje razvijenim zemljama, što upućuje na to da i genetski faktori i uvjeti okoliša, kao što je prehrana, mogu biti uključeni u njegov razvoj. Neki istraživači vjeruju da se bolest razvija kod osoba koje imaju genetsku sklonost koja omogućuje agensu kao što je virus ili bakterija da pokrene nenormalni imunološki odgovor. Ispitivanja su pokazala da djeca s IBD-om imaju češće i ranije infekcije u djetinjstvu nego djeca bez tog poremećaja. Virusne infekcije tijekom trudnoće također mogu povećati kasniji rizik od razvoja upalne bolesti crijeva kod djeteta.

Simptomi

Među najčešće simptome ubrajaju se proljev, opstipacija, krv u stolici, tenezmi te povišena temperatura praćena umorom i gubitkom na težini.

Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest imaju mnogo zajedničkih simptoma, ali se i razlikuju u bitnim karakteristikama. Obje su kronične bolesti i simptomi se obično pojavljuju kod mladih odraslih osoba. Kod mnogih bolesnika, simptomi izbijaju (recidiv) nakon perioda bez simptoma (remisija); drugi pacijenti imaju stalne simptome, iako liječenje može dovesti do remisije čak i kod mnogih od tih bolesnika. Simptomi mogu biti blagi ili vrlo jaki i onemogućavati normalan život. Mogu se razvijati postupno ili izbiti naglo. Jačina simptoma i učestalost recidiva također variraju ovisno o godišnjem dobu, rizik je najveći zimi i u jesen, a najmanji ljeti. Najčešći simptom kako ulceroznog kolitisa tako i Chronove bolesti je proljev. Može se pojaviti krv u stolici, posebno kod ulceroznog kolitisa. Krv može biti lako vidljiva ili vidljiva samo pod mikroskopom, u tom slučaju se naziva okultna krv. Opstipacija se može razviti tijekom aktivnog izbijanja kako Chronove bolesti tako i ulceroznog kolitisa. Do opstipacije kod Chronove bolesti obično dolazi zbog opstrukcije u tankom crijevu. Kod ulceroznog kolitisa do opstipacije može doći kad upaljeno zadnje crijevo šalje refleksni odgovor u debelo crijevo koji dovodi do zadržavanja stolice. Mogu se pojaviti grčevi zbog kontrakcije crijeva izazvane upalom. Jačina boli obično ovisi o jačini proljeva. Bolovi u crijevima mogu također upućivati na ozbiljna stanja, kao što su apscesi, ili perforacije crijevne stijenke. Često je prisutna povišena temperatura, umor i gubitak apetita. Ujedno bolesnik može gubiti na težini. Mogu se pojaviti tenezmi (bolna potreba za pražnjenjem crijeva čak i kad je zadnje crijevo prazno) kao odgovor na upalu. Neurološki ili psihijatrijski simptomi mogu biti rani znakovi Chronove bolesti kad su popraćeni gastrointestinalnim problemima.

Koje pretrage se mogu napraviti?

U dijagnostičke svrhe koriste se digitorektalni pregled, pretrage na okultno krvarenje te kolonoskopija.

Digitorektalni pregled (pregled zadnjeg crijeva prstom ruke liječnika) ispitivanje okultnog krvarenja u stolici (krvarenje koje nije vidljivo okom), rendgenski pregled završnog crijeva, sigmoidoskopija ili kolonoskopija ( postupak kod kojeg liječnik pregledava donji dio debelog crijeva, sigmoid, osvijetljenim instrumentom koji uvodi kroz zadnje crijevo).

Liječenje

Samopomoć + liječnik obiteljske medicine

Ulcerozni kolitis se smatra blagim ako bolesnik ima sljedeće simptome: četiri ili manje stolica dnevno, samo povremeno krv u stolici, normalnu temperaturu, puls i nalaz hemoglobina i crvenih krvnih stanica, nema promjena na rendgenskoj snimci debelog crijeva. Kod blage Crohnove bolesti, bolova u trbuhu nema ili su blagi. Bolesnik se osjeća dobro ili skoro dobro. Komplikacije izvan probavnog sustava su malobrojne ili ih nema. Liječnik ne može otkriti nikakvu masu pritiskom na trbuh. Nalaz crvenih krvnih zrnaca je normalan ili skoro normalan i pacijent nema premalu tjelesnu težinu. Uz pravilan režim prehrane koriste se i lijekovi i to kortikosteroidi, sufasalazin ili mesalazin.

Specijalističko liječenje

Ulcerozni kolitis se smatra ozbiljnim ako su prisutni sljedeći simptomi: više od šest stolica dnevno, česta ili stalna krv u stolici, povišena temperatura, brz puls, anemija, nenormalan rendgenski nalaz debelog crijeva, bolovi u trbuhu na pritisak, uz moguću nadutost. Kirurško uklanjanje debelog crijeva jedini je lijek za ulcerozni kolitis, ali bolest uvelike varira u jačini. Crohnova bolest se ne može izliječiti niti operativnim putem. Kod teške Chronove bolesti, bolesnik ima stolicu toliko često da to zahtijeva opijate ili druge jake lijekove protiv proljeva. Bolovi u trbuhu su jaki i obično smješteni u donjem desnom dijelu trbuha (međutim, treba napomenuti da bolovi ne moraju upućivati na stvarno mjesto poremećaja, što je fenomen poznat kao prenesena bol). Nalaz crvenih krvnih zrnaca je nizak. Bolesnik se loše osjeća i ima komplikacije koje mogu uključivati gubitak na težini, bolove u zglobovima, upalu očiju, crvenilo kože ili čireve na koži, fistule, apscese i povišenu temperaturu. Potrebno je bolničko liječenje i dobar program (parenteralne) prehrane.

Prognoza

Prognoza za ulcerozni kolitis. U jednom desetogodišnjem ispitivanju, 87% bolesnika imalo je potpunu remisiju nakon samo jednog napada, a kod samo 8% razvilo se kronično stanje. Stopa smrtnosti je općenito ista kao i u općoj populaciji, iako je viša kod bolesnika s ulceroznim kolitisom koji su imali jake početne napade ili opsežnu bolest. Prognoza za Crohnovu bolest. Iako periodi bez znakova bolesti kod nekih bolesnika mogu trajati godinama ili desetljećima, recidivi su pravilo.

Prevencija

Redovne kontrole i liječnički pregledi potrebni su kod osoba s velikim rizikom razvoja upalne bolesti crijeva (koji imaju rođake s dijagnosticiranom bolešću).