nema mjerenja
Trave
niska
Koprive
niska
Ambrozija
niska
nema mjerenja
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
visoka
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
niska
nema mjerenja
Trave
niska
Pelin
umjerena
Loboda
niska
Koprive
visoka
Ambrozija
visoka
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Borovi
niska
Trave
niska
Pelin
niska
Ambrozija
umjerena
nema mjerenja
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
umjerena
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
visoka
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
visoka
Crkvina
niska
Drveće
nema peludi
Trave
niska
Korovi
visoka
Trave
niska
Pelin
umjerena
Loboda
umjerena
Koprive
visoka
Ambrozija
visoka
Trave
niska
Pelin
niska
Crkvina
umjerena
Ambrozija
umjerena
Koprive
visoka
Ambrozija
umjerena
Pelin
niska
Loboda
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Bolesti srca

Što je infarkt miokarda?

Objavljeno 15.05.2007.
Slobodan Abraham Romano, dr. med., specijalist kardiolog
Infarktom miokarda nazivamo propadanje stanica srčanog mišića uzrokovano naglim smanjenjem ili potpunim prekidom protoka krvi kroz krvne žile srca. Drugim riječima, infarkt miokarda spada u koronarnu bolest koja je klinički sindrom uzrokovan suženjem ili začepljenjem koronarnih krvnih žila koje opskrbljuju srčani mišić krvlju, što dovodi do neravnoteže između opskrbe i potrebe srčanog mišića za krvlju.
Što je infarkt miokarda?

Do 55. godine života infarkt miokarda je za 5 do 6 puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta.

Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pučanstva diljem svijeta. Prema podacima SAD-a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek. Statistički podaci za Hrvatsku su oskudniji, ali prema njima su srčano žilne bolesti, posebice koronarna bolest, vodeći uzroci pobola i smrtnosti. Na to upućuje podatak da je udio srčano žilnih bolesti u sveukupnoj smrtnosti našeg pučanstva, čak više od 50%.

Do 55. godine života infarkt miokarda je za 5 do 6 puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene.

Epidemiologija

Naročito veliki rizični čimbenici su hiperglikemija - povišenje šećera u krvi, hipertenzija - povišeni tlak, hiperlipoproteinemija - povišene vrijednosti masnih supstanci u krvi, i pretilost, udruženi zajedno sa inzulinskom rezistencijom u tzv. sindrom X.

Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći u pušača, da povećane razine kolesterola odnosno masnih supstanci u krvi, povećavaju rizik od infarkta miokarda za 3,8 puta, da hipertoničari, odnosno ljudi sa povišenim tlakom, od infarkta miokarda obolijevaju 4 do 8 puta češće, i da je koronarna bolest 8 puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi sa povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego u odnosu na normalne vrijednosti šećera u krvi. Naročito veliki rizični čimbenici su hiperglikemija - povišenje šećera u krvi, hipertenzija - povišeni tlak, hiperlipoproteinemija - povišene vrijednosti masnih supstanci u krvi, i pretilost, udruženi zajedno sa inzulinskom rezistencijom, čine metabolički sindrom ili sindrom X koji je jako povezan sa ubrzanim razvojem aterosklerotskih promjena na krvnim žilama.

Ateroskleroza

Ateroskleroza znači zadebljanje i otvrdnuće stijenke arterije, odnosno krvne žile, karakterizirano sa lokalnim zadebljanjem, koje se sastoji od masnih supstanci, pjenastih stanica, sa različitim vrstama kolagenih vlakana, i umnoženih i izmijenjenih glatkih mišićnih stanica. Nema krvnih žila koje nisu zahvaćene procesom ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvne žile, ali ne postoje ni krvne žile koje su više uključene u proces zadebljanja i otvrdnuća stijenke, od koronarnih krvnih žila.Nepromjenjivi čimbenici rizika, za nastanak ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvnih žila, su starenje, muški spol stariji od 45 godina, žene više od 55 godina, pozitivna obiteljska anamneza, to jest preuranjena koronarna bolest u obitelji.

Infarkt miokarda najčešće se pojavljuje kao komplikacija zadebljanja i otvrdnuća koronarnih arterija, odnosno ateroskleroze koronarnih krvnih žila srca. Obično nastaje zbog nagle ozljede ili prsnuća ateroma ili plaka koronarne krvne žile uz pojavu ugruška na tom mjestu (tromba), koje ometa protok krvi i može dovesti do potpunog prekida protoka krvi i do propadanja mišićnih srčanih stanica u onom području koje opskrbljuje dotična krvna žila.

Vrste infarkta

Novija podjela vrsta infarkta je: infarkti s elevacijom ST segmenta u EKG-u, takozvani STEMI, i bez ST elevacije segmenta u EKG-u - NSTEMI.

S obzirom na mjesto i opseg područja gdje su stanice srčanog mišića propale, razlikuju se transmuralni infarkti, kod kojih propadanje stanica zahvaća cijelu debljinu zida klijetke, i netransmuralni infarkti kod kojih propadanje stanica ne zahvaća cijelu debljinu zida srčane klijetke i koji se smatraju lakšim infarktima.

Novija podjela je: infarkti s elevacijom ST segmenta u EKG-u, takozvani STEMI, i bez ST elevacije segmenta u EKG-u - NSTEMI. Vulnerabilnost, odnosno osjetljivost ateroma ili plaka u stijenci krvne žile, je pod utjecajem povišenog tlaka koji može dovesti, tj. biti odgovoran za oštećenje odnosno rupturu, prsnuće plaka, zatim i drugi čimbenici rizika mogu dovesti do rupture, pogotovo kod dijabetičara gdje povišene vrijednosti šećera i masnih supstanci snažno ubrzavaju napredovanje ateroskleroze, odnosno stvaranje tih plakova, i izazivaju također osjetljivost i lakše prsnuće tog plaka u stijenci krvne žile, jer plakovi bogati lipidima i masnim supstancama izrazito su osjetljivi.

Stres može dovesti do kontrakcije krvne žile koja je aterosklerotski promjenjena, tako da produženi spazam, grč krvne žile, također može oštetiti stanice srčanog mišića i dovesti do propadanja, odnosno nekroze stanica srčanog mišića.

Kada se javlja

Infarkt miokarda najčešće nastupa u jutarnjim satima, između 6 sati ujutro i podneva, i učestalost je dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana. Gotovo svaki četvrti infarkt javlja se tijekom prvog sata nakon ustajanja, što ukazuje da je nastupio svojevrsni stres. U tim jutarnjim satima taj početak dnevnih aktivnosti, koji je svojevrstan stres za organizam, može izazvati nesklad između potrebe i opskrbe miokarda kisikom, te stvoriti uvjete koji mogu dovesti do prsnuća plaka i stvaranja ugruška, tromba, u krvnoj žili.

Pogodujući čimbenici

Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda.

Od vanjskih događaja kao precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda, možemo spomenuti tjelesni napor, mentalni i meteorološki stres, te prekomjernu konzumaciju nikotina. Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih supstanci u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što sve može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka, i dovesti do stvaranja ugruška i pojave infarkta miokarda.

Postoje neke druge aktivnosti koje povećavaju mogućnost nastanka infarkta, nakon uzimanja obilnijeg obroka može se javiti manji protok krvi kroz krvne žile srca, zatim meteorološki stres odnosno izlaganje hladnoći kao mogući okidač infarkta, gdje je hladnoća izrazito nepovoljna za koronarne bolesnike jer uzrokuje sistemski porast krvnog tlaka i povećanu potrošnju kisika. No, posebno je također opasno vrijeme prolaska atmosferske fronte, gdje se vrijeme mijenja, što sve može utjecati na moguću veću učestalost infarkta.

Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda. Od vanjskih događaja kao precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda, možemo spomenuti tjelesni napor, mentalni i meteorološki stres, te prekomjerna konzumacija nikotina. Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih supstanci u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što sve može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka, i dovesti do stvaranja ugruška i pojave infarkta miokarda.

Postoje neke druge aktivnosti koje povećavaju mogućnost nastanka infarkta, nakon uzimanja obilnijeg obroka može se javiti manji protok krvi kroz krvne žile srca, zatim meteorološki stres odnosno izlaganje hladnoći kao mogući okidač infarkta, gdje je hladnoća izrazito nepovoljna za koronarne bolesnike jer uzrokuje sistemski porast krvnog tlaka i povećanu potrošnju kisika.

No, posebno je također opasno vrijeme prolaska atmosferske fronte, gdje se vrijeme mijenja, što sve može utjecati na moguću veću učestalost infarkta. Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(23)
4.7 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.