Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Prostata

Najčešća pitanja i odgovori o prostati

Objavljeno 26.03.2009.
Liječnik specijalist koji brine o zdravlju vaše prostate jest urolog. Ovdje možete pročitati najčešća pitanja o bolestima prostate i doznati koji su odgovori.
Najčešća pitanja i odgovori o prostati

1. Što je prostata i koja je njezina funkcija?

Prostata je pomoćna spolna žlijezda čija je funkcija stvarati i izlučivati vlastiti sekret koji je dio sjemene tekućine (ejakulata). Njezin sekret sadrži tvari koje omogućuju spermijima da prežive od ejakulacije do trenutka oplodnje. Nasuprot vrlo proširenom uvjerenju, prostata nije organ u kojem se krije "tajna spolne moći ili nemoći" muškarca.

2. Koje su najčešće bolesti prostate, njihovi uzroci i zašto su neke od njih (BPH) toliko učestale u starijoj muškoj populaciji?

Najčešće bolesti prostate su benigna prostatična hiperplazija (BPH, odnosno uvećanje prostate), kronični i akutni prostatitis (upala prostate) te rak prostate. Prostatitis, osobito akutni, najčešće uzrokuju mikroorganizmi i ona se pojavljuje u razdoblju od stjecanja spolne zrelosti do starosti. BPH i rak prostate nastaju u starijoj životnoj dobi jer je starija dob jednostavno preduvjet nastanka tih bolesti. Njihovi uzroci su nepoznati unatoč velikom broju teorija koje pokušavaju rasvijetliti etiologiju tih bolesti.

3. Koji su simptomi tih bolesti?

Akutni prostatitis manifestira se bolima u međici, visokom temperaturom, pečenjem i bolnim mokrenjem te ponekad i nemogućnošću mokrenja.

BPH se manifestira različitim tegobama mokrenja kao znakovima poremećenog pohranjivanja urina (tzv. iritativni simptomi - noćno mokrenje, učestalo mokrenje, urgentno mokrenje...) i/ili samog mokrenja (tzv. opstruktivni simptomi - otežan početak mokrenja s naprezanjem, tanki mlaz mokraće, kapanje iz mokraćne cijevi krajem mokrenja, osjećaj nepotpunog pražnjenja mjehura...). Jednim imenom sve te simptome nazivamo "simptomi donjeg mokraćnog sustava".

Rak prostate u ranoj fazi nema specifičnih simptoma i oni su u cijelosti jednaki poremećajima mokrenja kod benigno uvećane prostate. Metastaziranjem raka pojavljuju se koštani bolovi ili čak i prijelomi, anemija, krvarenje iz prostate i drugi problemi.

4. Kako se liječe?

Prostatitis se liječi antimikrobnom terapijom (antibiotici) uz suportivne mjere.

BPH ne zahtijeva nužno terapiju, što prije svega ovisi o vrsti i intenzitetu tegoba te objektivnim nalazima. U slučaju da stanje ipak zahtijeva liječenje, moguće je provesti medikamentoznu terapiju ili kirurški zahvat, opet ovisno o procjeni stanja.

Rak prostate liječi se kirurškim pristupom ili radioterapijom (zračenje) dok hormonska terapija predstavlja palijativni oblik terapije koji samo usporava napredovanje bolesti.

5. Može li BPH, uz neugodne simptome, negativno utjecati na zdravlje?

Može. Povećanjem otpora mokrenju, koje nastaje povećavanjem prostate, u znatnoj mjeri se oštećuje i mokraćni mjehur u kojem zaostaje sve više urina kojeg ne može izbaciti pa se u kasnijim fazama napredovanja bolesti može razviti uremija (nakupljanje otpadnih tvari koje se ne mogu eliminirati mokraćom) i oštećenje bubrežne funkcije jer se navedeni "zastoj mokraće" širi iz mjehura unazad, mokraćovodima na bubrege.

6. Mnogi muškarci trpe simptome povećane prostate prihvaćajući ih kao dio starenja i odgađaju odlazak liječniku. Mogu li si sami ikako olakšati tegobe?

Smetnje mokrenja nisu nužno uzrokovane promjenama prostate. Starenjem slabi i funkcija mokraćnog mjehura a da istodobno s prostatom može biti sve u redu. Tada tegobe nisu uzrokovane prostatom (iz tog razloga je i naziv "prostatizam" za smetnje mokrenja pogrešan i valja ga izbjegavati) nego promjenama u elasticitetu, prokrvljenosti i inervaciji mokraćnog mjehura. Zadatak je urologa diferencirati o čemu se radi i savjetovati bolesnika o daljnjim postupcima, lijekovima ili higijensko-dijetetskom pristupu. Budući da u slobodnoj prodaji postoji sve veći broj preparata koji "na prostatu djeluju općenito uspješno i u svakom smislu blagotvorno", bolesnici vrlo često sami kupuju te preparate. Savjetujem u svakom slučaju konzultirati stručno mišljenje jednako kao što to činimo i za automobil. Lucidniji bolesnici sami mogu sebi pomoći zdravorazumskim postupcima popu smanjenja unosa tekućine navečer ako ih muči noćno mokrenje.

7. Mogu li se bolesti prostate spriječiti promjenama u životnom stilu te mogu li se tim istim promjenama olakšati simptomi jednom kad je bolest već prisutna?

Govorimo li o upalnim bolestima prostate može se donekle utjecati na njihovu pojavu (npr. povezanost promiskuiteta ili neadekvatne zaštite te spolno prenosivih uzročnika koji mogu dovesti do prostatitisa), a određenim higijensko-prehrambenim navikama i na ublažavanje simptoma. Pri tome poglavito mislim na kronični prostatitis. Slične mjere s ciljem ublažavanja smetnji mokrenja moguće je primijeniti i kod BPH-a, dok kod karcinoma prostate postoje zasad samo naznake o mogućoj prevenciji ali kad se bolest pojavi promjena životnog stila neće je otkloniti niti ublažiti.

8. Kada se primjenjuje kirurški zahvat kod povećane prostate, a kada je dovoljno liječenje lijekovima?

Krvarenje iz povećane prostate, ponovljena nemogućnost mokrenja (kompletna retencija), recidivne uroinfekcije, kamenci mjehura ili bubrežno zatajivanje kao posljedica uvećane prostate apsolutne su indikacije za kirurško liječenje. Sva druga stanja predstavljaju tzv. relativne indikacije, kada je kirurško liječenje moguće ali nije neophodno. Sva blaža stanja koja se većinom svode na tegobe bez organskih posljedica predmet su medikamentoznog liječenja.

9. Koliko je učestao rak prostate, postoji li dio muške populacije koji mu je skloniji, koji su simptomi, kako se dijagnosticira i kako se liječi?

Rak prostate je na 4. mjestu po učestalosti među karcinomima muškaraca. Zbog izražene nasljedne komponentne prvi srodnici imaju dvostruko veću vjerojatnost obolijevanja, a ako su oboljeli i prvi i drugi srodnik (npr. otac i stric), tada je vjerojatnost čak oko 8 puta veća. Rak prostate se dijagnosticira kliničkim pregledom bolesnika, utvrđivanjem vrijednosti PSA-a (prostatično-specifični antigen) te biopsijom prostate. O liječenju je bilo ranije govora.

10. Kakve preventivne preglede savjetujete muškarcima vezano za bolesti prostate?

Preventivne aktivnosti imaju smisla samo i jedino u vezi raka prostate, dok ostale bolesti prostate nisu predmet preventivnih pregleda. Svaki muškarac iznad 50 godina, pa sve vjerojatno do svojih 75 godina, treba jednom godišnje učiniti urološki pregled i PSA. U slučaju pozitivne obiteljske anamneze, s takvim aktivnostima potrebno je započeti već i ranije i to u dobi između 40 i 45 godina.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije.