Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Osteoporoza

Osteoporoza - prevencija i liječenje

Objavljeno 12.05.2015.
Mr. sc. Anita Legović, dr. med., specijalist fizijatar-reumatolog
Osteoporoza je progresivna koštana bolest koja nastaje zbog nesklada u veličini razgradnje i stvaranja kosti te predstavlja najčešću metaboličku bolest kostiju. Rezultat tih promjena su pojačana krhkost i povećanje rizika od prijeloma kosti.
Osteoporoza - prevencija i liječenje

Osteoporoza – bolest žena

Osteoporozi naginju žene koje su gracilne konstitucije, s kasnom menarhom i ranom menopauzom.

Osteoporoza je bolest obilježena smanjenom koštanom masom i promjenama u mikroarhitekturi koštanog tkiva. Više joj naginju žene koje su gracilne konstitucije, s kasnom menarhom i ranom menopauzom, zatim osobe starije životne dobi, a postoji i obiteljska predispozicija. Uzroci nastanka mogu biti manjak estrogena (hormona koji sudjeluje u izgradnji kostiju), zatim starenje kao neminovni proces te rizični čimbenici kao što su nasljedni i konstitucijski, način života, prehrana i bolesti. Sama osteoporoza može biti uzrokovana lijekovima koji se koriste u liječenju malignih bolesti (kemoterapija, tj. citostatici), glukokortikoidima, antiepilepticima, antikoagulantnim te antiulkusnim lijekovima.

S obzirom na način života, predisponirane osobe su pušači, osobe koje su fizički neaktivne ili nepokretne, osobe nedovoljno izložene suncu, ali i one premale tjelesne težine (indeks tjelesne težine ili BMI manji od 19 kg/m2). Prehrana je osobito važna u nastanku osteoporoze jer je bolest češća u osoba koje imaju gastrointestinalne poteškoće i ne podnose mlijeko (pa hranom nedovoljno unose kalcij), kao i u slučajevima prekomjernog uživanja alkohola i kave.

Pojedine bolesti često su povezane sa razvojem osteoporoze; tako je ona češća kod upalnih reumatskih bolesti (reumatoidnog artritisa), endokrinih bolesti (šećerne bolesti, bolesti štitnjače, hipogonadizma), neuroloških bolesti (multipla skleroza), poremećaja u radu probavnih organa, psihičkih bolesti (anoreksija nervosa), malignih bolesti, opstruktivne bolesti pluća, bubrežne insuficijencije i bolesnika na dijalizi, kao i u bolesnika sa transplantacijom organa.

Postavljanje dijagnoze

Denzitometrija petne kosti predstavlja pristupačnu, jednostavnu i brzu metodu određivanja gustoće kostiju bez ionizirajućeg zračenja.

Dijagnoza osteoporoze postavlja se denzitometrijom, tj. određivanjem mineralne gustoće kostiju. Denzitometrija se preporučuje u premenopauzalnih žena s višestrukim čimbenicima za osteoporozu, muškaraca s čimbenicima rizika za osteoporozu, u žena iznad 65 godina života, osoba s gubitkom visine većim od 4 centimetra i s prethodnim prijelomima kosti uz minimalnu traumu, kod osoba u kojih je radiološki utvrđeno smanjenje koštane mase, osoba koje boluju od bolesti za koje se zna da izazivaju osteoporozu te osoba koje su dugotrajno liječene glukokortikoidima.

Sve bolesnike koji ulaze u rizičnu skupinu potrebno je uputiti na ultrazvučnu denzitometriju petne kosti. Ona predstavlja pristupačnu, jednostavnu i brzu metodu određivanja gustoće kostiju bez ionizirajućeg zračenja koja je dovoljno precizna za procjenu rizika nastanka osteoporoze. Dokazana je dobra korelacija između utvrđene mineralne gustoće petne kosti i rizika za prijelom bedrene kosti.

Nakon što se utvrdi rizik za nastanak prijeloma, bolesnika je potrebno uputiti na daljnju obradu i DXA (eng. Dual-energy X-ray absorptiometry), što je denzitometrija kosti aksijalnog skeleta. Ona predstavlja vrlo točnu dijagnostičku metodu sa minimalnim zračenjem i visokom preciznošću, a služi pouzdanom praćenju učinka liječenja osteoporoze. Znaci smanjenja koštane mase su smanjenje tjelesne visine, deformiteti kralježnice, pojava pogrbljenosti (takozvana "udovičina grba"), kolapsni prijelomi trupa kralježaka, vrata bedrene kosti i podlaktice te otežana pokretljivost.

Prijelomi kralješaka su jedan od tipičnih znakova osteoporoze, a učestaliji su kod osoba s postojećim deformitetima kralježnice. Simptomi prijeloma kralješka su nagla ili mukla bol u leđima ili križima koja je ograničena na određeni kralježak, a pogoršava se stajanjem, naglim kretnjama, kihanjem, kašljanjem, manjim naporom ili pokretom. Nadalje, navedena bol se može širiti pojasasto prema naprijed u trbuh, a u mirovanju obično popušta. Prirodne krivine kralježnice su naglašenije, a obično dolazi do smanjenja tjelesne visine.

Nakon prvog prijeloma kralješka višestruko se povećava rizik od idućeg prijeloma (2 puta), osobito kralježaka (3-4 puta). Prijelomi kralješaka mogu imati teške posljedice, kao i prijelomi kuka. Ženska populacija je osobito ugrožena jer žene imaju znatno veći gubitak koštane mase u odnosu na muškarce, žive dulje, a žene starije dobi su također sklonije padu. Prijelomi kralješaka i kuka povećavaju fizičku nesposobnost (52%), gubitak samostalnosti (50,3%), a također je povišen i rizik od prijevremene smrti (47,9%).

Prevencija osteoporoze

Cilj prevencije osteoporoze jest postići što veću koštanu masu tijekom rasta i razvoja, a provodi se adekvatnim unosom vitamina D.

U zadnjih petnaestak godina intenzivno se govori o osteoporozi, pa je pretpostavka da je to (osim povećanja svijesti o toj bolesti) rezultiralo i kvalitetnim znanjem te stavovima samih pacijenata. Prevencija osteoporoze od osobitog je značaja u smanjenju rizika prijeloma. Cilj prevencije osteoporoze jest postići što veću koštanu masu tijekom rasta i razvoja. Provodi se dovoljnim unosom vitamina D te najmanje 15-minutnom izlaganju suncu, zatim dovoljnom količinom kalcija uzimanjem mliječnih proizvoda, kao i prehranom s dovoljno voća i povrća te svakodnevnom tjelesnom aktivnošću. Poznati su važni učinci vitamina D na zdravlje kostiju, snagu mišića, koordinaciju pokreta i prevenciju padova. Nedostatak D vitamina ima za posljedicu smanjenu resorpciju kalcija, povećano lučenje parathormona (što smanjuje gustoću koštane mase i povećava rizik od prijeloma), a smanjena je i neuromuskularna funkcija.

Razlozi velike prevalencije nedostatka vitamina D u žena u postmenopauzi posljedica su nedovoljne izloženosti suncu, upotrebi zaštitnih sredstava, smanjenog unosa vitamina hranom te smanjena sposobnost sinteze vitamina D u koži kao posljedica starenja. Sunčanje je glavni izvor vitamina D i osigurava većinu dnevne tjelesne potrebe, ovisno o godišnjem dobu, trajanju sunčanja, zaštiti i pigmentaciji. Ostali izvori D vitamina su endogeni, što predstavlja sposobnost kože, jetre i bubrega da stvaraju vitamin D. Prehrana čini manji izvor vitamina D, budući da je isti slabo zastupljen u hrani (izuzev u masnim ribama i jajima).

Osim zbog učinka na kosti, nadoknada vitamina D ključna je i zbog izvankoštanih učinaka. Navedeno prvenstveno podrazumijeva smanjenje razvoja karcinoma prostate, debelog crijeva i dojke. Nadalje, vitamin D pozitivno utiče na autoimune bolesti kao što su upalna bolest crijeva, reumatoidni artritis, sistemski lupus, multipla skleroza te šećerna bolest tip I. Pozitivan učinak ima i na koronarnu bolest srca, a također smanjuje opću smrtnost.

Sam vitamin D može se uzeti u obliku nadomjestaka ili kao multivitaminski preparat. Potrebna dnevna doza vitamina D je 400-800 internacionalnih jedinica (IJ). Uz redovito uzimanje 500-1000 mg kalcija, starije osobe stacionirane u domovima umirovljenika i osobe koje se ne izlažu suncu preventivno bi morale uzimati 800 IJ vitamina D.

Liječenje

Bisfosfonati su lijekovi koji predstavljaju tzv. "zlatni standard" u terapiji osteoporoze.

Liječenje osteoporoze se provodi farmakološki i nefarmakološki. Farmakološko liječenje obuhvaća niz pripravaka od kojih su u upotrebi bisfosfonati, selektivni modulatori estrogenskih receptora ili tzv. SERM-ovi (raloksifen), kalcitonin i teriparatid. Bisfosfonati (ibandronat, alendronat, etidronat, risedronat) predstavljaju tzv. "zlatni standard" u liječenju osteoporoze. To su nehormonski antiresorpcijski lijekovi, snažni inhibitori resorpcije kosti - osobito na mjestima pojačane pregradnje. Primjenjuju se kroz tjedni (alendronat, risedronat), odnosno mjesečni (ibandronat) oblik, a razvijeni su i bisfosfonati za intravensku primjenu (pamidronat, zolendronat, ibandronat).

Nefarmakološko liječenje podrazumijeva svakodnevnu tjelesnu aktivnost i tjelovježbu. Tjelesna aktivnost potiče stvaranje kosti, usporava ili zaustavlja gubitak koštane mase, poboljšava mišićnu koordinaciju te smanjuje rizik od pada i prijeloma. Cilj vježbanja je kroz kontrolirani rehabilitacijski program vježbi ojačati mišiće koji podržavaju kralježnicu, ojačati mišiće zdjelice i nogu te vježbati koordinaciju i ravnotežu. U nefarmakološkom liječenju primjenjuju se različiti oblici fizikalne terapije kao simptomatsko liječenje, korištenje ortopedskih pomagala za rasterećenje kralježnice uz adekvatnu prehranu sa dovoljnim unosom kalcija i vitamina D. Prestanak pušenja, umjerenost u alkoholu te mjere za prevenciju pada čine dodatnu paletu mjera.

Zaključak

Osteoporozu treba liječiti s ciljem prevencije fraktura na svim mjestima. Rano liječenje osteoporoze prvi je korak u prevenciji prijeloma. Za kompleksno liječenje osteoporoze neophodno je primijeniti specifični (antiresorptivni) lijek, vitamin D i kalcij. Za optimalne rezultate prevencije i liječenja osteoporoze, uz dobre lijekove i pravilno dozirane suplemente, ključnu ulogu igra suradljivost bolesnika. Uz navedeno neophodno je održavati fizičku aktivnost, a ključna je i promjena loših životnih navika.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(21)
4.4 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije