nema mjerenja
Borovi
niska
Čempresi
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Kiselica
niska
Crkvina
visoka
Drveće
visoka
Trave
visoka
Korovi
visoka
Drveće
umjerena
Trave
visoka
Korovi
visoka
Drveće
niska
Trave
visoka
Korovi
umjerena
nema mjerenja
Pitomi kesten
niska
Trave
umjerena
Trputac
niska
Koprive
umjerena
Drveće
niska
Trave
umjerena
Korovi
niska
Borovi
niska
Čempresi
niska
Hrast
niska
Trave
umjerena
Loboda
niska
Crkvina
umjerena
nema mjerenja
Drveće
niska
Trave
umjerena
Korovi
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
visoka
Korovi
visoka
nema mjerenja
Trave
umjerena
Crkvina
umjerena
Drveće
umjerena
Trave
visoka
Korovi
umjerena
Lipa
umjerena
Borovi
niska
Pitomi kesten
niska
Trave
visoka
Trputac
niska
Koprive
umjerena
Borovi
niska
Pitomi kesten
niska
Trave
umjerena
Crkvina
umjerena
Pitomi kesten
umjerena
Trave
niska
Koprive
umjerena
Trputac
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Epilepsija

Epilepsija i tjelesna aktivnost

Objavljeno 11.08.2015.
Dr. sc. Petar Filipović Grčić, dr. med., specijalist neurolog
Epilepsija je vrlo učestala bolest koja zahvaća otprilike 1% populacije, a očituje se epileptičkim napadajima uslijed poremećaja funkcije mozga. Većina sportskih i rekreacijskih aktivnosti je sigurna za osobe s dobro kontroliranom epilepsijom, a kod osoba gdje epilepsija nije dobro kontrolirana potrebna je individualna procjena zdravstvenog rizika sukladno vrsti napadaja i vrsti tjelesne aktivnosti.
Epilepsija i tjelesna aktivnost

O epilepsiji

Epilepsija se danas može dobro kontrolirati lijekovima u više od dvije trećine bolesnika, a za ostale u obzir dolazi neurokirurško liječenje.

Epilepsija je razmjerno česta neurološka bolest od koje boluje 1% stanovništva (oko 40 tisuća osoba u Hrvatskoj), zbog čega predstavlja značajan medicinski i socijalni problem. Definira se kao nagli poremećaj funkcije mozga koji ima tendenciju ponavljanja, pri čemu pretjerano podražljive stanice moždane kore sinkrono izbijaju električne impulse, što se klinički očituje kao epileptički napadaj. Danas se bolest lijekovima može dobro kontrolirati u više od dvije trećine bolesnika, a za ostale (takozvane farmakorezistentne epilepsije) pokatkad se primjenjuje neurokirurško liječenje koje se u posljednje vrijeme znatno usavršilo. Uzroci epilepsije mogu biti različita oštećenja mozga kao što su prirođene greške razvoja moždane kore, ozljede, tumori, moždani udari, infekcije, neurodegenerativne bolesti, metabolički poremećaji, oštećenje mozga alkoholom i drogama, a dio epilepsija ima nasljednu osnovu (idiopatske epilepsije).

Povezanost epilepsije i tjelesne aktivnosti

Tjelesna aktivnost u mnogih bolesnika s epilepsijom smanjuje učestalost napadaja te se smatra komplementarnom terapijom.

Osobe s epilepsijom češće žive sjedilačkim načinom života u usporedbi sa zdravim osobama; nadalje, češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu, češće pate od tjeskobe i depresije, a i društveno su izoliranije. Osim toga, dobro je poznato da sport i rekreacija povoljno utječu na čovjekovo tjelesno i mentalno zdravlje kao i na socijalnu integraciju. Zbog straha od izazivanja epileptičkih napadaja i ozljeđivanja osobama s epilepsijom tjelesna se aktivnost prije ograničavala, no takav se stav u posljednje vrijeme mijenja.

Premda tjelesna aktivnost potencijalno može izazvati epileptički napadaj zbog umora, natjecateljskog stresa, hiperventilacije, pretjerane aerobne aktivnosti te ionsko/metaboličkih poremećaja, to se događa rijetko. U jednom istraživanju koje je obuhvatilo 400 osoba s epilepsijom samo su njih dvije identificirale tjelesnu aktivnost kao okidač za napadaje. Druga istraživanja navode veću, no i dalje razmjerno malu pojavnost epileptičkih napadaja tijekom tjelesne aktivnosti. Nasuprot tome, tjelesna aktivnost u mnogih bolesnika s epilepsijom smanjuje učestalost napadaja i u tom slučaju se može smatrati komplementarnom terapijom.

Procjena zdravstvenog rizika tijekom tjelesne aktivnosti

Rizičnije sportske aktivnosti osobe s kontroliranom epilepsijom trebaju prakticirati uz uporabu zaštitne opreme te u pratnji osobe koja zna pružiti pomoć.

Za procjenu zdravstvenog rizika tijekom tjelesne aktivnosti u osoba s epilepsijom potrebno je uzeti u obzir vrstu epileptičkih napadaja, kontrolu bolesti i vrstu tjelesne aktivnosti. Osobe s toničko-kloničkim i atoničkim napadajima imaju najveći rizik od ozljeđivanja zbog gubitka svijesti i pada. Apsans i kompleksni žarišni napadaji najčešće ne dovode do pada, no ozljeđivanje može nastati tijekom diskontinuiteta svijesti. Jednostavni žarišni napadaji najrjeđe uzrokuju ozljeđivanja zbog očuvane svijesti. Bolesnici s epileptičkim napadajima tijekom spavanja i bolesnici s aurom (upozorenjem prije klinički manifesnog napadaja) također imaju manji rizik od ozljeđivanja.

Glede kontrole bolesti i vrste tjelesne aktivnosti, epilepsija se smatra dobro kontroliranom ako je razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine, dok za pojedinu tjelesnu aktivnost treba procijeniti rizik od ozljeđivanja. Uzevši sve navedeno u obzir, tjelesnu aktivnost (osim one ekstremne poput paraglajdinga, skakanja padobranom, sportskog penjanja ili ronjenja s bocom) treba poticati u svih osoba s kontroliranom epilepsijom. Rizičnije sportske i rekreacijske aktivnosti kao što su plivanje, ronjenje na dah, jahanje ili planinarenje osobe s kontroliranom epilepsijom trebaju prakticirati uz uporabu zaštitne opreme te u pratnji osobe koja je informirana o njihovoj bolesti i koja zna pružiti pomoć. U provođenju tjelesne aktivnosti s malim zdravstvenim rizikom nema ograničenja. Za osobe u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana potrebna je individualna procjena rizika od ozljeđivanja prema vrsti napadaja i vrsti tjelesne aktivnosti.

Preporuke za tjelesnu aktivnost za osobe s epilepsijom

Plivanje i vodeni sportovi

  • Ronjenje s bocom se ne preporučuje.
  • Plivanje bi trebalo biti u pratnji osobe koja je informirana o bolesti plivača i koja zna postupke spašavanja.
  • Tijekom tjelesne aktivnosti na vodi/moru preporučuje se korištenje prsluka za spašavanje.
  • Osobe u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana trebaju izbjegavati plivanje i vodene sportove.

Aerobna tjelesna aktivnost (npr. brzo hodanje, aerobik, stacionarni biciklizam)

  • Za osobe s dobro kontroliranom epilepsijom (razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine) nema ograničenja.
  • Za osobe u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana preporučuje se uporaba zaštitne opreme i pratnja druge osobe.
  • Trčanje prometnicama valja izbjegavati.

Tjelesna aktivnost na visini

  • Paraglajding, zmajarenje, skakanje padobranom i sportsko penjanje se ne preporučuju.
  • Osobama s dobro kontroliranom epilepsijom (razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine) dopušteni su biciklizam, jahanje i gimnastika na spravama uz uporabu zaštitne opreme i pratnju druge osobe.
  • Vožnju biciklom prometnicama i brdski biciklizam valja izbjegavati.

Ekipni sportovi

  • Kolizijski ekipni sportovi (npr. ragbi i hokej) se ne preporučuju.
  • Osobama s dobro kontroliranom epilepsijom (razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine) dopušteni su nogomet, košarka i odbojka uz uporabu zaštitne opreme.

Moto-sportovi

  • Nema formalnog ograničenja za osobe s dobro kontroliranom epilepsijom (razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine) ako su zadovoljeni prometni propisi.
  • Treba uzeti u obzir sigurnost drugih osoba.
  • Ne preporučuju se osobama u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana.

Streljaštvo

  • Za osobe s dobro kontroliranom epilepsijom (razdoblje bez napadaja dulje od jedne godine) treba razmotriti vrstu epileptičkih napadaja i vrstu oružja.
  • Ne preporučuje se osobama u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana.

Borilački sportovi

  • Udarački borilački sportovi (npr. boks) se ne preporučuju.
  • Hrvački se pak sportovi općenito dopuštaju.

Zaključak

Osobe s epilepsijom manje su tjelesno aktivne u usporedbi sa zdravim osobama. Zbog toga češće imaju prekomjernu tjelesnu težinu, češće pate od tjeskobe i depresije i društveno su izoliranije. Iako tjelesna aktivnost u rijetkim slučajevima može izazvati epileptički napadaj, istraživanja pokazuju da tjelesna aktivnost osobama s epilepsijom poboljšava tjelesno i mentalno zdravlje te često smanjuje učestalost napadaja. Većina je sportskih i rekreacijskih aktivnosti sigurna za osobe s dobro kontroliranom epilepsijom, a za osobe u kojih epilepsija nije dobro kontrolirana važna je individualna procjena zdravstvenog rizika prema vrsti napadaja i vrsti tjelesne aktivnosti.  

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(26)
4.3 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.