Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

Upala pluća

Grupa: Bolesti dišnog sustava
Drugi naziv: Pneumonija
Posjetite virtualni centar:
Infekcije dišnih putova
Upala pluća ili pneumonija je akutna infekcija plućnog tkiva uključujući alveolarne prostore i prostor između alveola, tzv. intersticij. Uzrokovana je jednim od brojnih mogućih uzročnika: bakterijama, virusima, gljivicama, a može nastati i udisanjem (aspiracijom) prašine, kemijskih iritansa, hrane ili povraćenog sadržaja.
Upala pluća

Tipične - bakterijske i atipične upale pluća

Liječnici danas dijele pneumonije na tzv. tipične-bakterijske i atipične jer zahtijevaju različito liječenje. Bakterijske pneumonije najčešće uzrokuju sljedeće bakterije: pneumokok, Haemophilus influenzae i Moraxella catarrhalis. Atipične pneumonije uzrokuju bakterije kao Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella ali i respiratorni virusi. Mycoplasma pneumoniae je karakterističan uzročnik manjih (obiteljskih), srednjih (u dječjim kolektivima i u školama) i vrlo velikih (gradskih i regionalnih) epidemija atipičnih pneumonija. Velike se epidemije pojavljuju u dosta pravilnim vremenskim razmacima, svakih 4 do 6 godina. Epidemija obično počinje u jesen, razvija se postupno i traje više mjeseci, sve do proljeća. Tada obično obolijevaju školska djeca i mlađe odrasle osobe. Pneumonija je obično učestalija, a katkad i teža u dječaka nego u djevojčica. Respiratorni su virusi vrlo česti uzročnici pneumonija u djece (osobito djece mlađe od pet godina).

Tko obolijeva?

Osobe starije od 65 godina imaju povećani rizik od upale pluća. U starijih ljudi pneumonija je osobito teška, a nerijetko i smrtonosna. U zimskim mjesecima često obolijevaju od gripe i drugih virusnih respiratornih infekcija koje nerijetko prethode upali pluća. U rizičnu grupu također spadaju i vrlo mala djeca čiji obrambeni sustav nije u potpunosti razvijen. Osobe koje imaju narušen obrambeni (imunološki) sustav kao posljedicu različitih bolesti poput AIDS-a, kronične srčane i plućne bolesti ili zbog odstranjene slezene također imaju veći rizik od obolijevanja, zatim osobe koje su na kemoterapiji ili na dugotrajnom imunosupresivnom liječenju. Pušenje oštećuje dišne puteve, a alkohol umanjuje obrambeni učinak leukocita koji se bore protiv infekcije.

Simptomi

Tipični simptomi su kašalj, obično s iskašljajem (sputum), vrućica i ponekad bol u prsima. Obično se simptomi razvijaju tijekom nekoliko dana i ponekad su udruženi s upalom poplućnice (pleuritis).

Bakterijska pneumonija vrlo se često razvija nakon infekcije gornjeg dišnog sustava. Početak je obično nagao, s jednokratnom zimicom i tresavicom. Karakteristični su sljedeći znakovi: tresavica koju prati vrućica, bolovi pri disanju na zahvaćenoj strani, kašalj sa stvaranjem iskašljaja (gnojni ili rđavi) i otežano disanje. Mnogi bolesnici, osobito oni visoke životne dobi, mogu imati podmuklije simptome. Stariji bolesnici mogu imati samo jedan od sljedećih simptoma: vrućicu, kašalj, slabost ili, što je osobito često, konfuziju (delirij).

Atipične pneumonije, u pravilu, imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih, jer se klinički simptomi razvijaju postupno. Temperatura raste postupno, a naraste i do visoke vrijednosti, ali je izuzetno rijetko praćena tresavicom. Česti su i drugi, tzv. opći simptomi - glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor, a katkad mučnina, povraćanje i proljev. Kašalj se obično zapaža nakon 3 do 4 dana, a redovito je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja. Zbog nekarakterističnih simptoma dijagnoza se postavlja kasnije nego u bakterijskim pneumonijama, često tek nakon rendgenskog snimanja pluća. Virusne pneumonije se obično ne mogu i razlikovati od ostalih, ali su po simptomima i znakovima bolesti te po ostalim nalazima sličnije atipičnim pneumonijama.

Koje se pretrage mogu napraviti?

Iako većina pneumonija nisu po život opasne bolesti, ne smije se upala pluća zamijeniti s prehladom ili gripom. Uvijek kada imate kašalj ili vrućicu koji duže traju, posjetite liječnika. Također budite oprezni ako opazite neobjašnjivo konfuzno ponašanje kod starijih osoba. Liječnik može ponekad upalu pluća dijagnosticirati već na osnovu razgovora (uzete anamneze) i kliničkog pregleda. Tijekom pregleda liječnik će stetoskopom poslušati pluća gdje se mogu čuti pjenušavi, pucketajući šumovi koji ukazuju na prisustvo tekućine u alveolama. Ovakvi šumovi karakteristični su za upalu pluća. Liječnik će vjerojatno zatražiti rendgensku snimku srca i pluća, kako bi ustanovio mjesto infekcije. Napravit će i pretrage krvi kako bi utvrdio broj i vrstu bijelih krvnih stanica (leukocita) i brzinu sedimentacije jer promijenjene i povišene vrijednosti ovih pretraga ukazuju na infekciju. Ponekad će zatražiti nalaz protutijela na određene mikroorganizme ili uzeti uzorak iskašljaja kako bi izolirao potencijalne uzročnike bolesti.

Liječenje

Liječenje ovisi prvenstveno o mogućem uzročniku bolesti, te o ozbiljnosti simptoma.

Bakterijska pneumonija se liječi antibioticima kao što su penicilini, makrolidi (azitromicin), cefalosporini. Iako ćete vrlo brzo nakon početka terapije osjetiti značajno poboljšanje, svakako u cijelosti uzmite propisane antibiotike. Prerano prekidanje terapije može dovesti do povratka bolesti, a također uzrokuju i pojavu otpornih vrsta bakterija.

Atipična pneumonija. Iako se određene vrste virusne upale pluća mogu liječiti s nekim antivirusnim lijekovima (antibiotici ne djeluju na viruse), preporuča se puno tekućine i odmor. Ponekad je potrebno duže vrijeme kako bi se bolesnik oporavio od virusne nego od bakterijske pneumonije.

Atipična pneumonija uzrokovana Mycoplasmom pneumoniae liječi se antibioticima. Najčešće se i u djece i u odraslih koristi azitromicin jednom dnevno tijekom 3 dana. Potrebno je i nekoliko tjedana za potpuni oporavak. Kao dodatak ovom, osnovnom načinu liječenja, liječnik može propisati neke od lijekova koji se izdaju bez recepta, a koji služe ublažavanju simptoma poput visoke temperature i bolova u mišićima (Andol C), te ublažavanju kašlja (Bisolex). Ukoliko je prisutan kašalj s iskašljajem, tada se moraju izbjegavati lijekovi koji potiskuju kašalj. Kašalj je prirodni obrambeni mehanizam kojim se pluća čiste.

Prognoza

Ozbiljnost prognoze uvelike ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju organizma, kao i vrsti upale pluća. Kod mladih i zdravih osoba, liječenje se svodi na uzimanje antibiotika i odmor kod kuće. No, ako se radi o slabim, kroničnim bolesnicima, upala pluća može biti po život opasna bolest. Jedan od načina kako pneumonija ugrožava život je kada se alveole ispune upalnim materijalom, onemogućavajući normalno disanje. Drugi je način kada bakterije iz pluća dospijevaju u krvotok, uzrokujući stanje koje nazivamo bakterijemijom. Putem krvotoka bakterije mogu dospjeti u bilo koji organ uzrokujući vrlo ozbiljna stanja kao što je meningitis (upala moždanih ovojnica).

Prevencija

Iako su neki uzročnici pneumonije zarazniji od drugih, bolest se obično "ne pokupi" od nekog drugog. Upala pluća je posljedica oslabljenog vlastitog obrambenog sustava.

Navodimo nekoliko korisnih savjeta koji Vam mogu pomoći da ojačate organizam.
• Sve osobe starije od 65 godina i mlađi kronični bolesnici trebaju specifičnu zaštitu, cijepljenje. Cijepljenje protiv gripe obavlja se svake godine u jesen. Cijepljenje protiv pneumokoknih bolesti pruža dulju zaštitu i ponovno cijepljenje se preporučuje svakih pet godina. Osobe koje nemaju slezenu odmah trebaju cjepivo protiv pneumokoka.
• Perite ruke. Ruke tijekom cijelog dana dolaze u kontakt s mogućim uzročnicima pneumonije. Kako biste smanjili izloženost tim mikroorganizmima, perite često ruke.
• Nemojte pušiti. Pušenje oštećuje prirodnu obranu protiv respiratornih infekcija.
• Brinite o sebi. Dovoljno odmora, pravilna prehrana i umjerena fizička aktivnost može pomoći ojačavanju imunološkog sustava.