nema mjerenja
Čempresi
niska
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
nema mjerenja
Čempresi
niska
Pelin
niska
Crkvina
niska
Drveće
niska
Trave
nema peludi
Korovi
nema peludi
Drveće
nema peludi
Trave
nema peludi
Korovi
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Crkvina
niska
nema mjerenja
nema mjerenja
Čempresi
niska
Čempresi
niska
Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

Priručnik bolesti

HPV (humani papilomavirus)

Grupa: Kožne i spolne bolesti
Ostali nazivi: Humani papilomavirus, Šiljati kondilomi
Posjetite virtualni centar:
Spolno prenosive bolesti
HPV-infekcija je spolno prenosiva bolest koju izaziva humani papilomavirus - HPV.

Tko obolijeva?

Smatra se da 60% žena tijekom generativne dobi biva zaraženo jednim ili više od stotinjak poznatih tipova virusa, dok je prevalencija u muškoj populaciji niža i sama prisutnost virusa teže dokaziva. Prevalencija zaraze HPV-om u mlađim dobnim skupinama (18-25 g.) iznosi oko 60%, a samo 4-6% tih žena imat će patološki papa-nalaz, što se tumači prolaznom prirodom HPV-infekcije, jer će 70 % tih žena u sljedećih 12 mjeseci eliminirati virus, a nakon 24 mjeseca samo još 9% žena bit će pozitivno na virus.

Kako se HPV prenosi?

Virus se širi direktnim kontaktom sa zaraženom kožom i sluznicama. Pri tome nije neophodno da postoji oštećenje istih, no ono svakako pogoduje infekciji, jer virus lakše dospijeva do bazalnih slojeva epitela. Genitalni HPV može inficirati i sluznicu gornjeg dijela dišnog sustava, spojnicu oka, no osnovni rezervoar za sve te viruse je definitivno sluznica i koža genitalnog trakta oba spola, pa je HPV-infekcija najčešće posljedica spolnog kontakta sa zaraženom osobom. HPV je pronađen i kod djevica, tako da za njego prijenos nije neophodno potreban spolni odnos u užem smislu obzirom da se virus nalazi i u koži anogenitalne regije. Prosječno vrijeme od izloženosti virusu do nastanka promjene iznosi 3 mjeseca, no vrlo je promjenjivo i može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko godina, što najviše ovisi o individualnom imunološkom statusu. Smatra se da je moguća i genitalno-oralni prijenos, obzirom da su pronađeni niskorizični i visokorizični tipovi u promjenama u usnoj šupljini Prijenos s majke na dijete kroz placentu nije opisan. Genitalni kondilomi opisani su i u djece.

Što uzrokuje HPV?

Danas je poznato više od 70 genotipova papilomavirusa. Svi papilomavirusi pokazuju sklonost epitelu kože i mukoznog tkiva tvoreći tumore epitela. Virusi HPV spolnog i završnog dijela probavnog sustava obično se dijele na one visokog (16,18,25,56) srednjeg (31, 33, 35, 51, 52, 58) i niskog (6, 11, 42, 43, 44) rizika obzirom na histopatološke promjene s kojima su povezani. Oštećenje epitela visokog stupnja osobito rak vrata maternice povezana su s infekcijom tzv. "visokorizičnih" papilomavirusima HPV-16 i HPV-18. Molekularnim metodama dokazana je prisutnost različitih tipova HPV-a iz grupe visokog rizika u 99,7% karcinoma vrata maternice, pa se ti virusi danas opravdano smatraju primarnim faktorom rizika u nastanku tog karcinoma. Genitalne bradavice ili šiljati kondilomi uzrokovane su tipovima HPV-a 6, 11,16,18,33 i 35. Prenose se spolnim putem.

Dijagnostika HPV-a

Dokazivanje prisutnosti HPV-a obuhvaća klinički (ginekološki ili urološki) pregled, citološki ili histološki pregled kao i korištenje metoda molekularne biologije. HPV se dokazuje uzimanjem obriska vrata maternice odnosno uzimanje obriska mokraćne cijevi kod muškarca. Uzima se četkicom ili štapićem obloženim vatom. Kolposkopija je metoda kojom se pod povećalom promatra vrat maternice kako bi se uočile promjene.

Genitalne bradavice (šiljati kondilomi)

Bradavice su mekani, vlažni, ružičasti ili sivi polipi koji postupno rastu i često vise na peteljci, često su u nakupinama poput cvjetače. U muškaraca se najčešće nalaze ispod prepucija oko korone glansa ili u otvoru mokraćne cijevi. Mogu se nalaziti i na samom tijelu penisa. U žena smješteni su na vulvi, stijeni rodnice, vratu maternice i međici. Kod homoseksulaca najčešće su smješteni u perianalnoj regiji i otvoru zadnjeg crijeva. Njihov rast je nepredvidiv, ali neka stanja kao što je trudnoća, imunosupresivna terapija, pogoduju rastu kondiloma kao i njihovu umnožavanju.

Liječenje (uklanjanje) kondiloma

Nijedan do sada poznati oblik liječenja nije zadovoljavajući, jer se kondilomi uvijek iznova javljaju. Kondilomi se mogu uklonit elektrokauterizacijom ("spaljivanjem"), laserom, krioterapijom, ili pak kirurški ekscizijom. Lokalna aplikacija raznih lijekova (antimikotici, kaustici, induktori interferona i sam interferon-alfa) upotrebljavaju se u liječenju, ali zahtijevaju tjedne i mjesece upornosti i rijetko daju trajnije rezultate. Cirkumcizija (obrezivanje) može spriječiti pojavu kondiloma kod muškarca ako su oni smješteni na području prepucija.

Promjene na vratu maternice

Procjenjuje se da najmanje 80-100% djevojaka u dobi između 18-25 godina dolazi pri spolnom kontaktu u dodir s ovim virusom, dok svega oko 30% djevojaka razvija simptome infekcije Većina žena s pozitivnim HPV-testom neće dobiti genitalne bradavice ili cervikalnu displaziju (CIN), dok se kod drugih žena HPV-infekcija povezuje s nastankom raka vrata maternice. Znanstvena istraživanja pokazuju da kronični stres mijenja dotok krvi u vrat maternice i utječe na lučenje njegovih žlijezda, što upućuje na organsku vezu između stresa i promjena u ovom dijelu tijela. Slabljenje imunološkog sustava uslijed kroničnog emocionalnog ili drugog stresa, loše prehrane, uživanja alkohola i pušenja, može biti razlogom promjena u imunološkom odgovoru, koje mogu potaknuti aktivnost virusa. Razvoju raka cerviksa prethode promjene koje se histološki stupnjuju od lagane do teške displazije, a mogu se sa dobrom osjetljivošću prepoznati i u papa-razmazima Te se promjene danas obuhvaćaju kraticom CIN (cervikalna intraepitelna neoplazija), a stupnjuju se u 3 stadija prema jačini promjena. CIN1 pretpostavlja blagu displaziju, CIN2 srednje tešku, a CIN3 tešku displaziju ili čak karcinom in situ. Sve se te promjene znače da se patološke promjene nalaze unutar samog pločastog epitela i ne prolaze bazalnu membranu. Točnost citologije u otkrivanju tih promjena to je veća što je stadij lezije veći CIN1, CIN2 i CIN3 ne predstavljaju različite promjene na vratu maternice, već više različite stupnjeve iste bolest, tako da možete imati u papa-testu i stanice koje odgovaraju za CIN1 i stanice koje odgovaraju za CIN2.

Liječenje promjena na vratu maternice

Istraživanja pokazuju da se čak 50 - 80% blagih poremećaja u papa-testu uz pozitivan nalaz HPV vraća na normalu bez liječenja. Ponekada se, međutim, brzo pogoršavaju. Iz istog razloga, kod nalaza HPV-infekcije vrata maternice najvažniji savjet je redovita papa-kontrola. Ponavljani nalaz displazija uz HPV-infekciju indikacija je za proširenu kolposkopiju s identifikacijom promjena. Po potrebi se provodi histološka dijagnostika (uzimanje komadića tkiva vrata maternice - biopsija), a ovisno o rezultatima na raspolaganju za daljnje liječenje su kirurške metode konizacije (laser, klasična konizacija,), kojima se odstranjuje nezdravo tkivo vrata maternice (u obliku konusa pa otuda i ime zahvata - konizacija), zajedno s virusom. Kod nižih stupnjeva displazije opisani su izvanredni rezultati liječenja niskim dozama prirodnog interferona, s uspjehom terapije od 80-100%. Glavni cilj lokalnog liječenja inteferonom je sprečavanje ugradnje HPV-a u genom još nezaraženih stanica koje izgrađuju sluznice rodnice i vrata maternice. Liječenje je individualno po preporuci ginekologa.

(29)
4.5 od 5

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije

KALENDAR trudnoće

Pratite trudnoću i razvoj vaše bebe iz tjedna u tjedan. KALENDAR trudnoće Uz ilustracije i opise pratite razvoj vaše bebe od začeća do njezinog dolaska na svijet.