Žgaravica je osjećaj pečenja i boli iza prsne kosti, koji se može širiti u epigastrij ("žličicu"), ili u ždrijelo. Osnovni je simptom refluks (povrat) želučane kiseline iz želuca u jednjak. Javlja se u 20-40 % ljudi, a 7 % odraslih ima svakodnevne tegobe. Refluks općenito nastaje zbog slabljenja funkcije donjeg ezofagealnog (oesophagus=jednjak) sfinktera. To je mišić koji djeluje kao ventil, a nalazi se između jednjaka i želuca. Uzroci su bolest ili poremećaj funkcije samog mišića ili utjecaj vanjskih čimbenika.

Ti čimbenici mogu biti emocionalni stres, pušenje, alkoholna pića, određena hrana, povišen tlak u trbušnoj šupljini kao posljedica nošenja uske odjeće, debljine ili trudnoće. Nepravilno hranjenje u smislu preobilnih obroka, brzog gutanja, te slabog žvakanja hrane također mogu biti uzrokom žgaravice.

Tipično je da se žgaravica javlja nakon jedenja masne, pržene hrane, obično sat vremena nakon jela. Žgaravicu može provocirati i teški fizički napor odmah po jelu, kao i ležanje nakon jela, što je usko vezano sa postojanjem želučanog bruha (hijatalna kila). Vrlo često su uzrok tegobama antireumatici, odnosno većina sveprisutnih lijekova za bolove, neki antidepresivi, narkotici, estrogeni, lijekovi za astmu. Pojava tegoba dva puta tjedno smatra se značajnim za promjenu kvalitete života.

Žgaravica je simptom (pokazatelj) poremećaja, bolesti u probavnom sustavu ili neodgovarajućeg načina života i prehrane. Dugoročno utječe na psihičko i fizičko zdravlje pojedinca, te značajno smanjuje radni potencijal. Bitno je znati da se žgaravica može vrlo uspješno liječiti danas sve učinkovitijim lijekovima, ali, što je još važnije i promjenama životnih navika.

Žgaravica je jedan od osnovnih simptoma GERB-a (gastro-ezofagealne refluksne bolesti, gaster=želudac), kada je obično udružena s regurgitacijom (povratom) želučanog sadržaja. Rjeđa je u sklopu ulkusne bolesti, gastritisa (upale sluznice želuca), bolesnika koji imaju žučne kamence, te u bolesnika koji imaju usporeni rad crijeva (peristaltiku), kao što su na primjer dijabetičari.

Najčešće se u praksi tegoba nalik na žgaravicu nalazi kod ishemične bolesti srca (angine pektoris, infarkta srca). Tu je značajno da se tegobe obično javljaju uz fizički napor ili psihički stres. Bol se karakteristično širi u donju vilicu, lijevu ili obije nadlaktice, a praćena je osjećajem pritiska, težine, stezanja i nedostatkom zraka. U praksi je upravo i najvažnije pravilno razlučiti tegobe koje su podrijetla probavnog sustava od onih koje su podrijetla srčanožilnog sustava.

Kod bolesti srca bitna je što hitnija dijagnostika i pravilna terapija, jer je, kao što znamo, kod ishemične bolesti srca prisutna visoka smrtnost, pogotovo kod bolesnika koji se na vrijeme ne prepoznaju i ne počnu liječiti. Tegobe slične žgaravici rijetko su posljedica bolesti kralježnice, kada su često provocirane pokretima tijela, ili na pritisak prsišta. Iznimno rijetko su slične tegobe posljedica bolesti pluća.

Bitno je znati da je nekada i liječniku teško zaključiti da li je riječ o žgaravici, ili su tegobe znak bolesti nekog drugog organa ili organskog sustava. Ako dakle uz osjećaj pečenja u prsima imamo i neke druge, gore navedene simptome, svakako je dobro potražiti stručnu pomoć.

Ako imate dvije ili više epizoda žgaravice tjedno ili je osjećate kronično i dugotrajno te vas ometa u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, trebali biste se obratiti liječniku. Čak niti uzimanje antacida (lijekovi koji neutraliziraju želučanu kiselinu, npr. Gastal), u nekim slučajevima ne pomaže. Kada su tegobe jače i učestale potrebno je u terapiju uvesti inhibitore histaminskih receptora (npr. Peptoran), ili lijekove koji snažno smanjuju lučenje želučane kiseline, koje zajedničkim imenom zovemo inhibitorima protonske pumpe (IPP).

Ako ste stariji od 45 godina, te ako se kod vas uz žgaravicu javi slabokrvnost (anemija), otežano gutanje (disfagija), krv u stolici ili crna stolica (melena), te gubitak na težini, neophodna će biti pretraga jednjaka i želuca - ezofagogastroduodenoskopija (duodenum=dvanaestnik).

Pretraga se radi sondom koja se kroz usta uvuče u želudac kako bi se utvrdio stupanj oštećenja sluznice jednjaka zbog povrata kiseline, te da bi se isključila druga stanja koja mogu biti uzrok navedenih tegoba. Nakon dugotrajnog nagrizanja sluznice jednjaka kiselinom može se javiti upala jednjaka (ezofagitis), ulkusi jednjaka, suženja (stenoze) lumena jednjaka, kao i moguće premaligne promjene (Barettov jednjak) ili maligne promjene jednjaka.

Ovisno o nalazima pretrage bit će ordinirana i odgovarajuća terapija ili dodatne pretrage. Valja napomenuti da se danas pretraga želuca sondom radi uz lokalnu anesteziju ždrijela, da je sonda promjera svega nekoliko milimetara, što je znatno manje od zalogaja hrane.

Traje svega nekoliko minuta, a tijekom pretrage se može odmah uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu (PHD), te utvrđivanje prisutnosti želučane patogene bakterije Helicobacter pylori. Alternativa je radiološka pretraga gastroduodenuma, koja daje znatno manje informacija, pa se danas manje koristi.

Ako se trudni, simptomi će se vjerojatno sami povući nakon poroda. Uzimanje antacida također pomaže. Oni su ovdje lijek prvog izbora, jer se gotovo uopće ne apsorbiraju iz probavnog trakta i nemaju utjecaja na plod. Ako je žgaravica uzrokovana zbog prekomjerne tjelesne težine, treba smršaviti. Konzumiranje alkoholnih pića i pušenje potiču žgaravicu, pa treba razmisliti o prestanku. Najbolji način borbe protiv žgaravice je pokušati je spriječiti. Dok jedete, opustite se. Stres povećava proizvodnju želučane kiseline. Sjednite. Jedite polako u ugodnoj okolini. Dobro prožvačite hranu. Slušajte glazbu. Jedite polako i ne velike količine hrane.

Obilni obroci prepunjavaju želudac i mogu protjerati kiselinu čak i kroz zdrav i snažan donji sfinkter jednjaka. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka umjesto tri velika. Izbjegavajte ljutu hranu. Neka hrana pojačava izlučivanje želučane kiseline: agrumi, češnjak, gazirana pića, začinjena hrana i hrana na osnovi rajčice. Neka hrana izaziva otpuštanje spojeva sličnih hormonima koji opuštaju sfinkter jednjaka: masna hrana, čokolada, čaj, kava i alkohol. Nemojte jesti prije odlaska na spavanje.

Nemojte leći odmah nakon jela. Ako vas muči žgaravica tijekom noći, nemojte jesti nekoliko sati prije odlaska na spavanje. Otpustite remen. Uska odjeća povećava pritisak na želudac. Žvačite gume za žvakanje jer pojačavaju stvaranje sline, koja pomaže ublažiti pečenje u jednjaku i ispire kiselinu natrag u želudac. Pridržavanjem navedenih preporuka i po potrebi uzimanjem odgovarajuće terapije u najvećem broju slučajeva će se tegobe u potpunosti eliminirati.