Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo. Prijavite se!

GERB

Kašalj, grlobolja, sinuitis… Možda je uzrok u želucu!

Objavljeno 25.05.2012.
Prof. dr. sc. Nadan Rustemović, dr. med., specijalist gastroenterolog-hepatolog
Za ponavljanje uobičajenih zimskih tegoba često pogrešno optužujemo oštru zimu ili oslabljeni imunitet. Češće no što se misli, uzrok se skriva u želucu. Želučani sokovi, "saveznici" uredne probave postaju štetni ako ih želudac prekomjerno izlučuje, a tada se javljaju bolovi, druge tegobe i oboljenja.
Kašalj, grlobolja, sinuitis… Možda je uzrok u želucu!

Uloga želučanih sokova

Uloga želučanih sokova je priprema hrane u procesu probave. Dok su u želucu ne osjećamo ih, ukoliko ih želudac izlučuje u normalnoj količini. No kad dođe do prekomjernog lučenja, a posebice ako želučani sokovi uspiju prijeći želučano-jednjački sfinkter - kružni mišić koji zatvara želudac. U tom slučaju želučana kiselina (HCl) dospijeva u jednjak, "cijev" koja povezuje želudac s usnom šupljinom. Kako sluznica jednjaka nema zaštitni mukozni sloj koji je štiti od želučane kiseline, javljaju se simptomi poput osjećaja pečenja u jednjaku, podrigivanja, otežanog gutanja i pojačanog lučenja sline. 

Želučana kiselina i astma

Ako se dijagnosticira želučani refluks, a dišne tegobe se ne izliječe, primjerice antibiotskom terapijom, potrebno je misliti na gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i krenuti s adekvatnom antisekretornom terapijom.

Neke osobe koje boluju od povrata (refluksa) želučane kiseline u jednjak imaju česte upale grla, a uzrok je upravo povrat želučane kiseline. Ti slučajevi nisu rijetki, dapače prema nekim podacima tegobe i oboljenja dišnih putova sve češće se povezuju s problemom povrata želučane kiseline u jednjak. I nedostatak daha može se u nekim slučajevima pripisati želučanom refluksu, a ne primarno bolesti dišnih putova.

Ako se dijagnosticira želučani refluks, a dišne tegobe se ne izliječe, primjerice antibiotskom terapijom, potrebno je misliti na gastroezofagealnu refluksnu bolest (GERB) i krenuti s adekvatnom antisekretornom terapijom. U protivnom dolazi do zatvorenog kruga i stanje se postupno pogoršava. Najbolji rezultati u liječenju postižu se lijekovima iz skupine tzv. inhibitora protonske pumpe. Riječ je o skupini lijekova koji blokiraju lučenje želučane kiseline i ublažavaju simptome refluksa. Ti lijekovi znatno poboljšavaju stanje jer bolovi koje uzrokuje povrat želučane kiseline mogu biti izuzetno jaki, a događa se da ih se pogrešno tumači kao bolove koji su slični simptomima infarkta srca, a sa širenjem bolova prema leđima i rukama.

Liječenje refluksa

Izbor lijeka ovisi o intenzitetu i učestalosti bolesti te o tegobama i simptomima kojima se očituje.

Liječenje refluksa dugotrajno je, ponekad traje mjesecima pa čak i godinama. Riječ je, naime o kroničnoj bolesti, za čije se liječenje lijekovi propisuju individualno, a trajanje liječenja ovisi o svakom pojedinom slučaju. U nekim slučajevima potrebne su velike doze i dugotrajna primjena lijeka, no u nekim slučajevima već nakon kratkog vremena primjene manjih doza lijekova osjeti se znatno poboljšanje, ali se smetnje ponovno mogu javiti nakon određenog vremena.

U nekim slučajevima, nakon uspješno završenog liječenja smetnje se mogu ponovno javiti u periodima povećanog stresa ili iscrpljenosti. Tada se propisuje povremena terapija. Iako su broja ispitivanja pokazala izostanak štetnih ili opasnih nuspojava liječenja želučanog refluksa, prednost se daje nižim dozama i kratkotrajnoj terapiji. Iako su inhibitori protonske pumpe sigurni lijekovi, nisu i jedina pomoć u liječenju refluksa. Primjenjuju se i lijekovi "zaštitnici" stijenke želuca, koji na površini sluznice želuca formiraju svojevrstan zaštitni sloj, ili lijekovi koji lokalno u želucu neutraliziraju aktualnu želučanu kiselinu.

Katkad se koriste prokinetički lijekovi, čija je zadaća da "pojačavaju" sfinkter na ulazu u želudac i reguliraju peristaltiku crijeva. Izbor lijeka ovisi o intenzitetu i učestalosti bolesti te o tegobama i simptomima kojima se očituje. U tvrdokornim slučajevima pribjegava se i kirurškim opcijama, s idejom postavljanja barijere na želučano-jednjačkom prijelazu.

Poznato je da postoji više čimbenika koji refluksnu bolest mogu uzrokovati ili stanje bolesti pogoršati, no zašto se događa da želučana kiselina dospijeva u jednjak? U nekim slučajevima uzroci su način prehrane, prekomjerna tjelesna težina, loše navike ali i oštećenje sfinktera, mišića koji dijeli jednjak i želudac, koji se otvara kako bi hranu iz jednjaka propustio u želudac, a potom se odmah zatvara. Uzrok može biti i hijatalna hernija, tj. prolaps dijela želuca u grudnu šupljinu, što otvara put povratu želučanog sadržaja u jednjak. U svakom slučaju pretpostavlja se da postoje i neki uzroci koji još nisu potpuno poznati.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(53)
3.6 od 5

Brzi priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi

Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Razdoblje plodnosti žene u jednom ciklusu kratko je, svega nekoliko dana prije i nekoliko dana poslije ovulacije. KALENDAR ovulacije