Pitanja i odgovori

Arhiva postavljenih pitanja

Ovdje se nalazi arhiva dosada postavljenih pitanja te pruženih odgovora.
Ako ne pronađete odgovor, postavite pitanje liječniku ili koristite pretraživač.


Duševne bolesti

Vaskularna demencija

S nama živi baka (70 god) koja je odnedavno odjednom postala vrlo dementna i čudnog ponašanja. Nakon psihijatrijske obrade i neko vrijeme ležanja u bolnici postavljena je dijagnoza: vaskularna demencija. Obrada neurologa se još očekuje, ali sumnja se na jak moždani udar. Od terapije uzima haloperidol, quetiapine fumarat, Prazine, diazepam, biperiden klorid, nitrazepam, a za tlak jos enalapril+hidroklortiazid i nifedipin.Stanje je dramatično, baka je vrlo sedirana, ima stalne halucinacije, probleme u kretanju i hranjenju i jedva raspoznaje okolinu. Zanima me koliko su antipsihotici u ovim dozama i kombinacijama dozvoljeni kod ovakvog stanja? Osim toga, možemo li očekivati relativno poboljšanje ili samo pogoršanje bolesti? Usprkos toga što bi moždani trebao značiti hitno stanje, dok je ležala na psihijatriji nije ju obradio neurolog i pregled se tek čeka, pa me zanima ako se utvrdi da je bio moždani udar, koliko će se terapija promijeniti i da li ovi psihofarmaci mogu pogoršati stanje ljudi koji su preživjeli moždani udar?

Naveli ste čitavu paletu psihofarmaka, a s obzirom da je u konkretnom slučaju bitno praćenje to onda obično znači i titriranje (prilagođavanje) doze trenutnom stanju. To konkretno znači, da cilj terapije nije hipersedacija i da osoba spava preko dana, već ukoliko se to pojavi da se smanji dnevna doza psihofarmaka, u dogovoru s liječnikom. Nije realno i poželjno razmišljati o ekstremno rijetkim stanjima kao što je nagla smrt. Lijek služi da smanji smetnje, a nuspojave su sastavni dio procesa liječenja. S obzirom da ste naveli čak 3 antipsihotika /prva 3 navedena lijeka/, očito je da su psihičke smetnje i nemir kod bake bili jako naglašeni. S vremenom, obično slijedi redukcija lijekova. Savjetujem nastavak praćenja kod neurologa i psihijatra, što bi za početak trebalo spriječiti pogoršanje, a mogućnost poboljšanja dijelom ovisi i o prirodnim kapacitetima osobe, a ne samo o lijekovima. U slučaju hitnog stanja i jačeg pogoršanja, javiti se u nadležnu hitnu ambulantu, prema mjestu stanovanja

Dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatar