Što je infarkt miokarda?

Koronarna bolest srca odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti pučanstva diljem svijeta. Prema podacima SAD-a, ondje svake minute od koronarne bolesti umire jedan čovjek. Statistički podaci za Hrvatsku su oskudniji, ali prema njima su srčano žilne bolesti, posebice koronarna bolest, vodeći uzroci pobola i smrtnosti. Na to upućuje podatak da je udio srčano žilnih bolesti u sveukupnoj smrtnosti našeg pučanstva, čak više od 50%.

Do 55. godine života infarkt miokarda je za 5 do 6 puta češći u muškaraca, do 75. godine ta se razlika smanjuje na dva i pol puta. Poslije toga, u starijoj dobi, od infarkta češće obolijevaju žene.

Epidemiologija

Epidemiološka ispitivanja su pokazala da je infarkt miokarda tri puta češći u pušača, da povećane razine kolesterola odnosno masnih supstanci u krvi, povećavaju rizik od infarkta miokarda za 3,8 puta, da hipertoničari, odnosno ljudi sa povišenim tlakom, od infarkta miokarda obolijevaju 4 do 8 puta češće, i da je koronarna bolest 8 puta češća u dijabetičara, odnosno u ljudi sa povišenim vrijednostima šećera u krvi, nego u odnosu na normalne vrijednosti šećera u krvi. Naročito veliki rizični čimbenici su hiperglikemija - povišenje šećera u krvi, hipertenzija - povišeni tlak, hiperlipoproteinemija - povišene vrijednosti masnih supstanci u krvi, i pretilost, udruženi zajedno sa inzulinskom rezistencijom, čine metabolički sindrom ili sindrom X koji je jako povezan sa ubrzanim razvojem aterosklerotskih promjena na krvnim žilama.

Ateroskleroza

Ateroskleroza znači zadebljanje i otvrdnuće stijenke arterije, odnosno krvne žile, karakterizirano sa lokalnim zadebljanjem, koje se sastoji od masnih supstanci, pjenastih stanica, sa različitim vrstama kolagenih vlakana, i umnoženih i izmijenjenih glatkih mišićnih stanica. Nema krvnih žila koje nisu zahvaćene procesom ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvne žile, ali ne postoje ni krvne žile koje su više uključene u proces zadebljanja i otvrdnuća stijenke, od koronarnih krvnih žila.Nepromjenjivi čimbenici rizika, za nastanak ateroskleroze odnosno zadebljanja i otvrdnuća stijenke krvnih žila, su starenje, muški spol stariji od 45 godina, žene više od 55 godina, pozitivna obiteljska anamneza, to jest preuranjena koronarna bolest u obitelji.

Infarkt miokarda najčešće se pojavljuje kao komplikacija zadebljanja i otvrdnuća koronarnih arterija, odnosno ateroskleroze koronarnih krvnih žila srca. Obično nastaje zbog nagle ozljede ili prsnuća ateroma ili plaka koronarne krvne žile uz pojavu ugruška na tom mjestu (tromba), koje ometa protok krvi i može dovesti do potpunog prekida protoka krvi i do propadanja mišićnih srčanih stanica u onom području koje opskrbljuje dotična krvna žila.

Vrste infarkta

S obzirom na mjesto i opseg područja gdje su stanice srčanog mišića propale, razlikuju se transmuralni infarkti, kod kojih propadanje stanica zahvaća cijelu debljinu zida klijetke, i netransmuralni infarkti kod kojih propadanje stanica ne zahvaća cijelu debljinu zida srčane klijetke i koji se smatraju lakšim infarktima.

Novija podjela je: infarkti s elevacijom ST segmenta u EKG-u, takozvani STEMI, i bez ST elevacije segmenta u EKG-u - NSTEMI. Vulnerabilnost, odnosno osjetljivost ateroma ili plaka u stijenci krvne žile, je pod utjecajem povišenog tlaka koji može dovesti, tj. biti odgovoran za oštećenje odnosno rupturu, prsnuće plaka, zatim i drugi čimbenici rizika mogu dovesti do rupture, pogotovo kod dijabetičara gdje povišene vrijednosti šećera i masnih supstanci snažno ubrzavaju napredovanje ateroskleroze, odnosno stvaranje tih plakova, i izazivaju također osjetljivost i lakše prsnuće tog plaka u stijenci krvne žile, jer plakovi bogati lipidima i masnim supstancama izrazito su osjetljivi.

Stres može dovesti do kontrakcije krvne žile koja je aterosklerotski promjenjena, tako da produženi spazam, grč krvne žile, također može oštetiti stanice srčanog mišića i dovesti do propadanja, odnosno nekroze stanica srčanog mišića.

Kada se javlja

Infarkt miokarda najčešće nastupa u jutarnjim satima, između 6 sati ujutro i podneva, i učestalost je dva puta veća nego u ostalim dijelovima dana. Gotovo svaki četvrti infarkt javlja se tijekom prvog sata nakon ustajanja, što ukazuje da je nastupio svojevrsni stres. U tim jutarnjim satima taj početak dnevnih aktivnosti, koji je svojevrstan stres za organizam, može izazvati nesklad između potrebe i opskrbe miokarda kisikom, te stvoriti uvjete koji mogu dovesti do prsnuća plaka i stvaranja ugruška, tromba, u krvnoj žili.

Pogodujući čimbenici

Od vanjskih događaja kao precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda, možemo spomenuti tjelesni napor, mentalni i meteorološki stres, te prekomjernu konzumaciju nikotina. Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih supstanci u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što sve može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka, i dovesti do stvaranja ugruška i pojave infarkta miokarda.

Postoje neke druge aktivnosti koje povećavaju mogućnost nastanka infarkta, nakon uzimanja obilnijeg obroka može se javiti manji protok krvi kroz krvne žile srca, zatim meteorološki stres odnosno izlaganje hladnoći kao mogući okidač infarkta, gdje je hladnoća izrazito nepovoljna za koronarne bolesnike jer uzrokuje sistemski porast krvnog tlaka i povećanu potrošnju kisika. No, posebno je također opasno vrijeme prolaska atmosferske fronte, gdje se vrijeme mijenja, što sve može utjecati na moguću veću učestalost infarkta.

Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda. Od vanjskih događaja kao precipitirajućih čimbenika infarkta miokarda, možemo spomenuti tjelesni napor, mentalni i meteorološki stres, te prekomjerna konzumacija nikotina. Sve te događaje prati povećano lučenje štetnih supstanci u krvi, porast arterijskog tlaka i frekvencije srca, što sve može izazvati rupturu aterosklerotskog plaka, i dovesti do stvaranja ugruška i pojave infarkta miokarda.

Postoje neke druge aktivnosti koje povećavaju mogućnost nastanka infarkta, nakon uzimanja obilnijeg obroka može se javiti manji protok krvi kroz krvne žile srca, zatim meteorološki stres odnosno izlaganje hladnoći kao mogući okidač infarkta, gdje je hladnoća izrazito nepovoljna za koronarne bolesnike jer uzrokuje sistemski porast krvnog tlaka i povećanu potrošnju kisika.

No, posebno je također opasno vrijeme prolaska atmosferske fronte, gdje se vrijeme mijenja, što sve može utjecati na moguću veću učestalost infarkta. Topliji i vlažniji zrak koji dolazi također otežava termoregulaciju i opterećuje krvno žilni sustav, što može biti precipitirajući čimbenik nastanka infarkta miokarda.