Bolesti srca i krvnih žila

Liječenje infarkta miokarda

Objavljeno 14.06.2022.
Ivan Bitunjac, dr. med., specijalist kardiolog
Kardiovaskularne bolesti, od kojih su najznačajnije ishemijska bolest srca i moždani udar, vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu. U Hrvatskoj su odgovorne za svaku drugu smrt, odnosno obuhvaćaju 48 % svih uzroka smrti.
Liječenje infarkta miokarda

Oštećenje srca

Prvi tip infarkta miokarda, o kojemu najčešće govorimo u užem smislu tog termina, liječi se otvaranjem začepljene arterije, dok se ostale vrste srčanog oštećenja liječe rješavanjem osnovnog uzroka ili bolesti zbog koje srce nedostatno dobiva kisik.

Srce je mišić koji neprekidno radi i u jednom danu ispumpa u prosjeku oko 9000 litara krvi. Za tu aktivnost srčani mišić treba kisik koji mu nije dovoljan iz krvi srčanih komora, nego ga dobiva iz posebnih koronarnih arterija i mreže kapilara.

Osim oštećenja srca kao posljedice trombotskog začepljenja arterije koja hrani srce, opskrba kisikom srčanog mišića može biti nedostatna i zbog drugih uzroka koji ne uključuju trombotsko začepljenje koronarne arterije (npr. septični šok, aritmije, spazam arterija). U tom drugom slučaju govorimo o srčanog ozljedi koja nastaje zbog nesrazmjera između potražnje i dostupnosti kisika za srčani mišić, a može se laboratorijskim testovima otkriti kao značajno povećanje plazmatske koncentracije specifičnog srčanog proteina troponina.

Bitno je razlikovati i prepoznati etiologiju srčanog oštećenja jer se infarkti različitih uzroka različito i liječe. Prvi tip infarkta miokarda, o kojemu najčešće govorimo u užem smislu tog termina, liječi se otvaranjem začepljene arterije, dok se ostale vrste srčanog oštećenja liječe rješavanjem osnovnog uzroka ili bolesti zbog koje srce nedostatno dobiva kisik.

U etiopatogenezi infarkta miokarda ključnu ulogu ima proces ateroskleroze u kojemu dolazi do odlaganja kolesterolskih čestica u stijenku koronarnih arterija u obliku plakova. Klasični srčani udar, odnosno infarkt, nastaje zbog pucanja aterosklerotskog plaka koji se godinama ranije počeo taložiti, nakon čega složenim mehanizmima nastaje tromb koji začepi koronarnu arteriju opstruirajući dotok svježe krvi i kisika srčanom mišiću.

Klinička slika

Oštećenje srca započinje razvojem ishemije nastalim krvnim ugruškom. Simptomi ishemije se obično javljaju kada ugrušak začepi preko 50 % površine presjeka arterije.

Glavni simptom ishemije srčanog mišića je bol koju bolesnici opisuju kao stezanje u prsnom košu sa širenjem u vrat, donju čeljust, ramena, lijevu i desnu ruku. Ponekad je bol locirana i u gornjem trbuhu, kada je infarktom zahvaćen donji dio srca koji leži na ošitu. Često je bol u prsištu popraćena i drugim simptomima poput izrazite slabosti, mučnine i povraćanja.

U rijetkim slučajevima, infarkt se javlja bez boli, s atipičnim simptomima, poput neobjašnjive slabosti ili nedostatka zraka.

Ponekad je prvi simptom infarkta srčani arest uzrokovan aritmijama ishemičnog miokarda, ventrikulskom tahikardijom ili ventrikulskom fibrilacijom. U tim slučajevima jedino postupci oživljavanja koji uključuju kompresije prsišta i defibrilaciju spašavaju čovjeka.

Onog trenutka kada se jave simptomi, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć jer što duže bol traje, više srčanog mišića odumire. Kako bismo naglasili ulogu ranog prepoznavanja simptoma i započinjanja liječenja, često koristimo izraz "vrijeme je mišić, odnosno srce".

U dijagnostici infarkta miokarda, osim kliničke slike u kojoj je dominantni simptom bol u prsima, liječnicima pomaže EKG iz kojega mogu iščitati koja arterija je zahvaćena ugruškom i je li ugrušak djelomično ili potpuno zatvorio krvnu žilu, a često se koristi i laboratorijski nalaz povećane plazmatske koncentracije srčanog troponina koji se otpušta iz oštećenog srčanog mišića.

Liječenje infarkta miokarda

Bolesniku se radi koronarografija tijekom koje se pod rentgenskim zračenjem uz pomoć kontrasta otkriva mjesto začepljenja koronarne arterije te se u nastavku procedure to mjesto proširuje, najčešće s ugradnjom stenta.

Liječenje infarkta miokarda početkom 20. stoljeća je uključivalo mirovanje u bolničkom krevetu kroz nekoliko tjedana. Kasnije su se sredinom istog stoljeća razvile koronarne jedinice u kojima se intenzivnije nadziralo bolesnike s mogućnosti registriranja i liječenja aritmija povezanih s infarktom.

Godine 1975. učinjena je prva tromboliza streptokinazom i tada počinje reperfuzijska era liječenja infarkta miokarda, a traje i danas, u kojoj je cilj što prije otvoriti začepljenu koronarnu arteriju i spriječiti odumiranje srčanog mišića.

Danas moderno liječenje infarkta miokarda uključuje invazivno intervencijsko liječenje, u kojemu se perkutanim metodama otvara začepljena koronarna arterija te antitrombotske lijekove, koji sprečavaju daljnje stvaranje i napredovanje ugruška.

Intervencijsko liječenje infarkta miokarda s postavljanjem stenta danas još uvijek predstavlja zlatni standard liječenja. Cilj je bolesnika što prije dovesti u bolnicu koja ima kardiološki laboratorij (tzv. "cathlab"). Bolesniku se radi koronarografija tijekom koje se pod rentgenskim zračenjem uz pomoć kontrasta otkriva mjesto začepljenja koronarne arterije te se u nastavku procedure to mjesto proširuje, najčešće s ugradnjom stenta.

Prošlo je 45 godina od prvih koronarnih intervencija, kada su se aterosklerotska suženja proširivala samo balonima. U međuvremenu su materijali i metode za otvaranje začepljenih krvnih žila znatno napredovali. Danas se u intervencijskom liječenju raspolaže s velikim armamentarijem najmodernijih žica, balona i stentova s kojima se postižu izvanredni trenutni i dugoročni rezultati.

Uloga lijekova u liječenju infarkta miokarda

Danas se nakon uspješne koronarne intervencije i otvaranja koronarne arterije zbog infarkta miokarda, ako nema komplikacija, kratko ostaje u bolnici – u prosjeku 3 do 5 dana.

U liječenju infarkta miokarda značajnu ulogu ima i medikamentna terapija koja uključuje različite lijekove. To su antitrombotski lijekovi, koji se primjenjuju u prvim minutama nakon postavljanja dijagnoze infarkta, zatim lijekovi koji se primjenjuju nakon otvaranja žile, a održavaju stent prohodnim, te lijekovi za sekundarnu prevenciju daljnje ateroskleroze i novih koronarnih incidenata (infarkta).

U prvim minutama nakon što je postavljena dijagnoza infarkta primjenjuju se lijekovi koji blokiraju aktivnost trombocita i sprečavaju njihovo nakupljanje (agregaciju) na mjestu oštećene žile (rupturirani plak). To je u prvom redu acetil-salicilna kiselina u visokoj dozi, zatim potentniji antitrombocitni lijekovi od kojih je najvažnije istaknuti prasugrel, tikagrelor i klopidogrel, a koji kasnije pomažu da se postavljeni stent kao strani materijal ostane otvoren dugi niz godina. Tijekom same intervencijske procedure primjenjuju se i antikoagulacijski lijekovi, najčešće heparin, ponekad i tzv. niskomolekularni heparin (enoksaparin).

U slučaju da nakon postavljanja dijagnoze infarkta miokarda s potpunom začepljenom koronarnom arterijom (STEMI) liječnik procjeni da pacijent ne stigne u bolnicu koja ima kardiološki laboratorij ("cathlab") u roku 120 minuta, tada je opravdano dati i lijekove koji aktivno razgrađuju ugrušak, a nazivamo ih fibrinoliticima. Najznačajniji lijekovi iz te skupine su alteplaza, reteplaza i stariji predstavnik streptokinaza. Unatoč primijenjenoj fibrinolizi, bolesnika treba što prije dovesti u bolnicu koja raspolaže s kardiološkim laboratorijem.

Danas se nakon uspješne koronarne intervencije i otvaranja koronarne arterije zbog infarkta miokarda, ako nema komplikacija, kratko ostaje u bolnici – u prosjeku 3 do 5 dana.

Sekundarna prevencija infarkta miokarda

Osim lijekova koji imaju glavnu ulogu u akutnom stanju, odnosno u prvim danima infarkta, bolesnik odlazi iz bolnice i s lijekovima za sekundarnu prevenciju. Oni imaju dokazani učinak u sprječavanju nastanka novih aterosklerotskih plakova i koronarnih incidenata (infarkta). To su već prije spomenuta acetil-salicilna kiselina i statini, lijekovi koji snižavaju koncentraciju kolesterolskih čestica u plazmi. Naime, dugo je poznata uzročno-posljedična veza između koncentracije LDL-kolesterolskih čestica u plazmi i ubrzane ateroskleroze.

Osim stila života, na koncentraciju kolesterolskih čestica znatnim udjelom doprinose i genetski čimbenici na koje ne možemo utjecati. Stoga su statini ponekad indicirani i u primarnoj prevenciji ubrzane ateroskleroze koja bi kasnije dovela do infarkta miokarda. Od najznačajnijih predstavnika lijekova iz skupine statina možemo spomenuti rosuvastatin, atorvastatin, simvastatin i pravastatin. Uz statine, danas postoje i drugi lijekovi za snižavanje LDL-čestica, poput ezetimiba, te još potentniji lijekovi koji se primjenjuju u obliku subkutanih injekcija.

Prevencija

Najvažnije preventivne aktivnosti na koje možemo utjecati su restrikcija pušenja, smanjenje dnevnog unosa soli, prevencija pretilosti, primjerena tjelesna aktivnost, održavanje dobrih socijalnih veza, dobra regulacija krvnog tlaka, te dobra regulacija šećerne bolesti.

Cilj prevencije kardiovaskularnih bolesti je usporiti i odgoditi aterosklerozu. Osim kod najrizičnijih skupina ljudi kojima je ubrzana ateroskleroza genetski uvjetovana, najbolja prevencija je promocija zdravog života, usvajanje zdravih životnih navika i kontrola rizičnih čimbenika.

Najvažnije preventivne aktivnosti na koje možemo utjecati su restrikcija pušenja, smanjenje dnevnog unosa soli, prevencija pretilosti, primjerena tjelesna aktivnost, održavanje dobrih socijalnih veza, dobra regulacija krvnog tlaka, te dobra regulacija šećerne bolesti.

Iako kardiovaskularne bolesti predstavljaju globalno veliki problem i izazov, zahvaljujući modernim metodama liječenja infarkta miokarda, zadnja tri desetljeća u Europi se bilježi blagi trend smanjenja mortaliteta od ishemijske bolesti srca. Međutim, i dalje smo daleko od proglašenja pobjede nad kardiovaskularnim bolestima.

Naime, rezultati nekoliko istraživanja na populaciji američke djece rođene nakon 2000. godine su pokazali da su to prve generacije koje će živjeti kraće od svojih roditelja. Uzrok tome je velika prevalencija nezdravih životnih navika, pretilosti, arterijske hipertenzije, šećerne bolesti i depresije u populaciji mladih, a sve su to rizični čimbenici za pojavu kardiovaskularnih bolesti.

 
NPS-HR-NP-00193
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(18)
4.4 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.