Bolesti srca

Rizik za razvoj bolesti srca

Objavljeno 27.04.2020.
Nataša Mandić, dr. med., specijalist hitne medicine
Kardiovaskularne bolesti su, kako im ime govori, bolesti srca i krvnih žila. Predstavljaju ozbiljan problem današnje civilizacije jer godišnje ubiju više ljudi nego i jedan drugi uzročnik bolesti. Važno je odmah naglasiti kako ipak stvari nisu beznadne jer edukacijom i promjenom životnih navika svaki pojedinac može unaprijediti i očuvati svoje zdravlje.
Rizik za razvoj bolesti srca

Ateroskleroza

Aterosklerotski proces može zahvatiti i krvne žile ekstremiteta, uglavnom nogu, što se naziva periferna arterijska bolest, a prezentira se grčevima u mišićima, promjenama na koži te ranama koje slabo ili nikako ne cijele.

U najvećem broju slučajeva kardiovaskularne bolesti nastaju odlaganjem masnih naslaga u stijenkama krvnih žila u procesu zvanom ateroskleroza. Taj proces može započeti već u djetinjstvu, a kako napreduje kroz godine, u stijenkama nastaju tzv. plakovi. Plakovi su skloni pucanju, nakon čega se na njima stvara ugrušak. Taj ugrušak tada može djelomično ili u potpunosti začepiti krvnu žilu. 

Ako se taj proces odigra u krvnim žilama srca, nastaju koronarne bolesti, koje se manifestiraju bolovima u prsima (tzv. angina pectoris), srčanim infarktom, popuštanjem srca ili pak naglom srčanom smrću. Prilikom zahvaćanja krvnih žila mozga može doći do moždanog udara kod kojeg najčešće dolazi do poremećaja govora, mimike lica kao i slabosti ruku i nogu. 

Aterosklerotski proces može zahvatiti i krvne žile ekstremiteta, uglavnom nogu, što se naziva periferna arterijska bolest, a prezentira se grčevima u mišićima, promjenama na koži te ranama koje slabo ili nikako ne cijele. Prilikom zahvaćanja naše najveće arterije u tijelu, aorte, mogu nastati njena proširenja (tzv. aneurizme) koja su zbog slabosti svojih stijenki sklone pucanju i krvarenju. Takva krvarenja opasna su po život.

Čimbenici rizika

Postoji niz faktora rizika koji povećavaju vjerojatnost obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti. Kako kardiovaskularne bolesti nose visoku stopu smrtnosti, pametno je informirati se koji su to faktori rizika i koji su to načini na koje pojedinac može promjenom životnih navika i liječenjem određenih stanja, u velikoj mjeri utjecati na tijek i razvoj bolesti. 

Faktori rizika na koje ne možemo utjecati su spol, dob i genetsko nasljeđe, no ipak je znatno veći broj rizičnih faktora koje svojim svakodnevnim postupcima možemo svesti na minimum i time prevenirati razvoj bolesti. Pet je glavnih rizika na koje možemo djelovati: debljina, masnoće u krvi, visoke vrijednosti krvnog tlaka, visoke vrijednosti šećera u krvi i pušenje. Dakle, kako unaprijediti život i zdravlje?

1. Povećanje fizičke aktivnosti

Žena srednjih godina koja je fizički aktivna manje od jednog sata tjedno ima dva puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti sa smrtnim ishodom od fizički aktivne žene.

Urbanizacija i mehanizacija smanjile su našu fizičku aktivnost do opasnih razmjera. Istraživanja pokazuju da je čak 60 % svjetske populacije nedovoljno fizički aktivno. Smatra se da 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti tjedno ili 60 minuta pojačane aktivnosti, kao što su bicikliranje ili žustriji hod, smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti za 30 %. 

Fizička aktivnost snižava vrijednosti krvnog tlaka, regulira vrijednosti šećera u krvi djelujući na izlučivanje inzulina, snižava masnoće u krvi, povoljno djeluje na faktore zgrušavanja krvi te smanjuje razinu stresa koji također ima lošu ulogu u razvoju bolesti. 

Posljedice fizičke inaktivnosti su ogromne. Primjerice, žena srednjih godina koja je fizički aktivna manje od jednog sata tjedno ima dva puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti sa smrtnim ishodom od fizički aktivne žene.

2. Prestanak pušenja

Pušenje oštećuje stijenke krvnih žila, povećava odlaganje masnih naslaga i ubrzava stvaranje krvnih ugrušaka. Nikotin ubrzava srčanu frekvenciju i podiže vrijednosti krvnog tlaka. Smatra se da pušenje povećava rizik od moždanog udara, koronarne srčane bolesti i impotencije za 100 %.

3. Uravnotežena i zdrava prehrana

Promjenom životnih navika, odnosno vježbanjem, pravilnom prehranom, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, možemo bitno utjecati na smanjenje masnoća u krvi.

Kardioprotektivna dijeta trebala bi se sastojati od uravnotežene prehrane u kojoj je bitno smanjiti ukupni unos masti (manje od 30 % ukupnih kalorija) kao i unos zasićenih masnih kiselina, koje nalazimo u mesu i nekim mliječnim proizvodima, te transmasnih kiselina, koje nalazimo u obrađenoj hrani kao što su keksi, kolači i fast food. Dobro je povećati unos nezasićenih masnih kiselina, koje nalazimo u ribi, sjemenkama, maslinovom ulju, avokadu… 

Poželjno je povećati i unos voća i povrća kao i integralnih žitarica, koje su bogate vlaknima, folnom kiselinom i B vitaminima. Potrebno je smanjiti unos soli na manje od 3 grama dnevno, a unos alkohola na maksimalno 14 jedinica tjedno. Općenito, cilj je pravilnom prehranom održavati optimalnu tjelesnu težinu, vrijednosti krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi. 

Razine masnoće u krvi ovise o dobi, spolu, genetici i životnom stilu. Granica između sigurnih i opasnih vrijednosti nije čvrsta, no postoje preporuke tzv. optimalnih vrijednosti. Europske preporuke navode ukupnu razinu kolesterola manju od 5 mmol/L, LDL-kolesterol manji od 3 mmol/L i HDL veći od 1,2 mmol/L za žene i veći od 1,0 za muškarce. Preporuka za trigliceride je razina manja od 1,7 mmol/L.  

Kao što smo naglasili, promjenom životnih navika, odnosno vježbanjem, pravilnom prehranom, prestankom pušenja i konzumiranja alkohola, možemo bitno utjecati na smanjenje masnoća u krvi. Ako te mjere ne dovedu do željenih rezultata postoje lijekovi, najčešće iz skupine statina, koji vrijednosti masnoća vraćaju u sigurne granice.

4. Redukcija prekomjerne tjelesne težine

Pretilost je jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice, a sve češće se viđa već i u predškolskoj dobi. Danas je u svijetu 17,6 milijuna djece pretilo. Pretilost povećava vrijednosti krvnog tlaka te povećava rizik od nastanka ateroskleroze i pojave šećerne bolesti. O pretilosti govore opseg struka, odnos opsega struka i bokova te BMI (indeks tjelesne mase) koji bi trebao biti manji od 25. BMI se računa kao odnos tjelesne mase i visine (kg/m2). 

5. Regulacija krvnog tlaka

Svaki pojedinac odgovoran je za svoje zdravlje i može navedenim zdravim životnim navikama utjecati na vrijednosti krvnog tlaka.

Smatra se da danas najmanje 970 milijuna ljudi boluje od povišenog krvnog tlaka odnosno arterijske hipertenzije. Arterijska hipertenzija je glavni neovisni čimbenik razvoja kardiovaskularnih bolesti i jedan od osnovnih razloga preuranjene smrtnosti. Ona može biti tzv. primarna hipertenzija kod koje ne nalazimo točan uzrok, a najčešće je posljedica genetskih faktora i/ili stila života pojedinca. Takozvana sekundarna hipertenzija nastaje u određenim oboljenjima, najčešće bubrežnim, i znatno je rjeđa od primarne. 

Hipertenzija pospješuje atrosklerotski proces u krvnim žilama zbog čega se one sužavaju i donose manje kisika organima. Kako smo već naveli, tada prijeti opasnost od nastanka ugruška, začepljenja krvne žile te nastanka srčanog ili moždanog udara. Sužavanjem krvnih žila povećava se i otpor protiv kojeg srce mora pumpati krv te dolazi do njegovog zatajenja. Oštećenje krvnih žila tlakom slabi njihove stijenke koje se mogu proširiti i pucati uslijed čega dolazi i do fatalnih krvarenja.  

Ne postoji jedinstven uzrok povišenja krvnog tlaka. Pretilost i unos soli su dva bitna parametra na koje možemo utjecati. Veći unos soli zadržava vodu u tijelu , povećava volumen cirkulirajuće krvi, a time i pritisak na stijenke krvnih žila. Općenito, vrijednosti tlaka ovise o količini krvi koje srce pumpa te kvaliteti i promjeru krvnih žila. Što su krvne žile bolesnije - odnosno uže i tvrđe zbog aterosklerotskih plakova, tlak će biti viši. 

Arterijskom hipertenzijom smatraju se vrijednosti krvnog tlaka iznad 140/90 mmHg i trebaju se liječiti neovisno o životnoj dobi pojedinca. Lijekovi su najčešće nužni, no ne mogu i ne smiju biti jedini u borbi protiv hipertenzije. Svaki pojedinac odgovoran je za svoje zdravlje i može navedenim zdravim životnim navikama utjecati na vrijednosti krvnog tlaka. 

6. Regulacija vrijednosti šećera u krvi

Normalne vrijednosti glukoze u krvi izmjerene ujutro nakon cjelonoćnog nekonzumiranja hrane iznose manje od 5,6 mmol/L. Ako je ta vrijednost u dva neovisna vremena veća od 7 mmol/L, možemo govoriti o šećernoj bolesti. Glukoza veća od 11,1 mmol/L izmjerena neovisno o uzimanju obroka, također govori o šećernoj bolesti. Količine glukoze u tijelu regulirane su različitim hormonima. Glavni regulatorni hormon je inzulin, a proizvode ga stanice gušterače. Inzulin unosi glukozu u stanice gdje se iz nje stvara energija. Nedostatak inzulina povisit će razine glukoze u krvi. 

Postoje dva tipa šećerne bolesti. To su tip 1 u kojem autoimuni sustav pojedinca proizvodi protutijela koja uništavaju stanice gušterače koje proizvode inzulin. U tipu 2 postoje dva scenarija. U jednom stanice gušterače ne proizvode dovoljno inzulina. U drugom, inzulina ima, ali stanice tijela ne reagiraju na njega. 

U šećernoj bolesti tipa 2 vježbanjem i pravilnom prehranom možemo bitno utjecati na razine šećera u krvi. U ozbiljnijim slučajevima, zdrave životne navike neće same biti dovoljne i tada će liječnik prepisati lijekove u obliku tableta ili inzulina u injekcijama koje se apliciraju pod kožu. U šećernoj bolesti tipa 1 jedini je lijek unos inzulina u tijelo putem injekcija.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(9)
4.7 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.