Prevencija alergijskih bolesti

Razine prevencije

1. Primarna prevencija, kojom se sprečava senzibilizacija bolesnika i stvaranje IgE protutijela (izbjegavanje određene hrane tijekom trudnoće, produženo dojenje, kasnije i postupno uvođenje dohrane, a osobito hrane za koju se zna da češće izaziva alergijske reakcije itd.).

2. Sekundarna prevencija, kojom se sprečava klinički aktivna bolest usprkos prethodnoj senzibilizaciji bolesnika. To se postiže smanjenjem izloženosti određenim inhalacijskim ili nutritivnim alergenima, osobito onima na koje je dokazana senzibilizacija. To nalaže pravovremenu alergološku obradu i pouku roditelja glede kontrole mikrookoliša (pušenje, prašina i sl.) te odgovarajuće liječenje. Npr., ispravno medikamentozno liječenje rinitisa i moguća specifična imunoterapija u bolesnika s alergijskim rinitisom mogu spriječiti razvitak astme.

3. Tercijarna prevencija, kojom se prevenira pojava simptoma bolesti nakon što se bolest već manifestirala.

Zbrinjavanje alergičnih bolesnika

Da bi se postigla dobra kontrola bolesti, potrebno je individualno odabrati odgovarajuće lijekove, utvrditi i izbjegavati uzročne alergene, poučiti bolesnika o postupcima liječenja i samopomoći te redovito nadzirati i prilagođivati liječenje stupnju težine bolesti.

Edukacija

Bolesnik treba dobiti što više obavijesti o različitim aspektima svoje bolesti: uzroku bolesti, načinu i tijeku pojave simptoma, prepoznavanju simptoma i procjeni njihove težine, odabiru lijekova, načinu pravilne primjene lijekova i procjeni njihova učinka i sl. Izvori informacija su mnogobrojni. Edukacija bolesnika s astmom provodi se putem tzv. astma škola i škola disanja. Edukacija je osobito važna za roditelje čija djeca boluju od alergijskih bolesti astme. U tim slučajevima koristi se pisani plan liječenja.

Izbjegavanje alergena

Preduvjet je učinkovite kontrole simptoma alergijske bolesti pažljivo izbjegavanje alergena. Nedovoljne mjere izbjegavanja alergena najčešći su uzrok terapijskog neuspjeha. U slučaju bolesti dišnog sustava potrebno je izbjegavati cjelogodišnje i sezonske alergene. Bolesnici preosjetljivi na kontaktne alergene kao što su razni metali trebaju izbjegavati predmete i nakit izrađen od metala. Ponekad se preporučuje oblačenje pamučnih rukavica u kontaktu s metalima koji se ne mogu izbjeći. Izbjegavanje alergena može pomoći da se prepozna radi li se o uzročniku bolesti kao što je to moguće kod sredstava za njegu i uljepšavanje kože. Alergeni se mogu naći u kremama, losionima ili čak u ljekovitim pripravcima za lokalnu primjenu. Bolesnici preosjetljivi na lateks (sastojak gumenih proizvoda) također trebaju biti oprezni s kozmetičkim pripravcima (boje za kosu). Bolesnici alergični na otrov insekata trebaju biti oprezni za boravka u prirodi te imati pribor za samopomoć.