Štitnjača

Anatomija i fiziologija

Štitnjača je najveća endokrina žlijezda u našem tijelu, smještena na prednjem dijelu vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Građena je od dva režnja koji su međusobno povezani središnjim, suženim dijelom.

Osnovna funkcija štitnjače je proizvodnja hormona i njihovo izlučivanje u krv. Ti hormoni se nazivaju trijodtironin (T3) i tiroksin (T4), a glavni učinak im je povećanje metaboličke aktivnosti gotovo svih tkiva kao i utjecaj na cijeli neuroendokrini sustav. Za samu sintezu hormona važan je jod, pa je zato još pedesetih godina prošlog stoljeća uvedeno obavezno jodiranje soli, kojom ga unosimo u organizam.

Bolesti štitnjače

Najčešći razlog posjeta liječniku je bezbolno, difuzno povećanje cijele štitnjače ili pojava izoliranog čvora u jednom režnju. To stanje naziva se guša (lat. struma) i najčešće je karakterizirano eutireozom (normalana razina hormona) pa tako obično nije praćeno drugim simptomima. Druga dva stanja karakteristična za oboljenje štitnjače su hiper- i hipotireoza.

Hipertireoza je stanje u kojem je razina hormona u krvi povećana što dovodi do simptoma kao što su: razdražljivost, pojačano znojenje, topla koža, gubitak težine uz dobar apetit, nesanica itd. Najčešći uzroci su Gravesova bolest (Basedowljeva bolest) i adenom štitnjače.

Hipotireoza je druga krajnost, nastaje zbog manjka hormona, a karakterizirana je umorom, pospanošću, hladnom kožom, povećanjem tjelesne težine uz loš apetit itd. Do hipotireoze najčešće dovode manjak joda u hrani, autoimune bolesti te neki tumori.

Dijagnostika

Uz anamnezu i klinički pregled, liječniku su na raspolaganju mnogi drugi dijagnostički postupci. Među njima je vrlo važno određivanje razine hormona u krvi (T3 i T4) kao i njihovih slobodnih frakcija (FT3 i FT4) te tireotropina (TSH), hormona hipofize koji potiče štitnjaču na izlučivanje svojih hormona.
Od slikovnih metoda, zbog svoje jednostavnosti, najčešće se koristi ultrazvuk, a na raspolaganju su i CT, MR te scintigrafija štitnjače.
Među invazivnim metodama, važno mjesto u dijagnostici bolesti zauzima citološka punkcija, koja se može učiniti i pod kontrolom ultrazvuka.

Liječenje

Cilj svih oblika liječenja je postizanje eutireoze, tj. normalne razine hormona u krvi.

Kod liječenja hipertireoze nastoji se smanjiti razina hormona štitnjače u krvi što se postiže operativnim odstranjenjem žlijezde, primjenom radioaktivnog joda koji onemogućava sintezu hormona ili primjenom antitireoidnih lijekova.

Kod liječenja hipotireoze koriste se sintetski nadomjesci za hormone štitnjače.