Bolesti srca i krvnih žila
Bolesti srca
Objavljeno 01.04.2009.
Vedran Hostić, dr. med.
Bolesti srca i krvnih žila najčešći su uzrok smrti u Hrvatskoj, a među njima, na prvom je mjestu ishemijska bolest srca. Prema statističkim podacima svaki drugi građanin Hrvatske umire zbog bolesti srca i krvnih žila. Uz ishemijsku bolest srca, među 10 vodećih uzroka smrti u Hrvatskoj su još cerebrovaskularne bolesti te zatajenje srca. Neki od najvažnijih rizičnih čimbenika za razvoj bolesti srca su pušenje, debljina, povišene masnoće u krvi, hipertenzija, dijabetes te nedovoljna fizička aktivnost.
Bolesti srca
Ishemijska bolest srca dijeli se na anginu pektoris, nestabilnu anginu te infarkt miokarda.
Najčešći uzrok smrti u općoj populaciji, a samim time i među srčanim bolestima, je ishemijska bolest srca. To je stanje karakterizirano smanjenim protokom krvi kroz srčane krvne žile, najčešće zbog ateroskleroze, što dovodi do smanjene opskrbe srca kisikom i hranjivim tvarima te oštećenja srčanog mišića, a samim time i funkcije srca. Ovisno o simptomima i prognozi, ishemijska bolest srca dijeli se na anginu pektoris, nestabilnu anginu te infarkt miokarda.
Rizični čimbenici
Među rizične čimbenike, za koje je utvrđena povezanost s većom učestalosti razvoja srčanih oboljenja, ubrajaju se: muški spol, dob iznad 45 godina, prisutnost srčanih bolesti u obitelji, pušenje, šećerna bolest, povišeni krvni tlak, poremećaji masnoća u krvi, pretilost te smanjena fizička aktivnost. Među njima, spol, dob i obiteljska anamneza ubrajaju se u nepromjenjive čimbenike rizika, a na druge možemo preventivno djelovati.
Prevencija bolesti srca
Pod pojmom prevencije bolesti srca podrazumijevamo sve postupke koje činimo da spriječimo pojavu bolesti. Pušenje, povišeni krvni tlak i poremećaji masnoća ubrajaju se među najvažnije rizične čimbenike za razvoj bolesti srca na koje možemo utjecati. Zbog toga su prestanak pušenja, kontrola povišenog krvnog tlaka i poremećaja masnoća važan korak u zaštiti od srčanih oboljenja.
Dijagnostika
Svaki pregled započinje anamnezom, iz koje liječnik dobiva podatke o simptomima bolesti, rizičnim čimbenicima te prisutnosti sličnih oboljenja u obitelji. Zatim slijedi fizikalni pregled bolesnika koji uključuje slušanje srca stetoskopom te mjerenje tlaka. Dodatne pretrage mogu uključivati vađenje krvi, mjerenje električne aktivnosti srca EKG-om, rendgen srca i pluća, UZV srca, ergometriju, holter itd. Osnovne pretrage obavlja obiteljski liječnik, a ukoliko postoji potreba, uputiti će vas internistu, kardiologu.
Liječenje
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija.
U liječenju bolesti srca koriste se mnogi lijekovi, a neki od njih su: lijekovi za snižavanje krvnog tlaka, lijekovi za liječenje poremećaja masnoća, diuretici, acetilsalicilna kiselina (Andol), antiaritmici itd.
Uz lijekove, ponekad je potrebna i invazivna terapija, koja uključuje ugrađivanje stenta u srčane krvne žile (osigurava ponovnu prohodnost krvne žile) i kardiokirurške zahvate kao što su ugradnja bypassa, pacemakera te u konačnici čak i transplantacija srca.
Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave. Članak odražava medicinske stavove važeće u trenutku objave.
HQ/MED/17/0046
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
Priručnik bolesti
Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima.
Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.
vezani članci
Prehrana po bolestima
Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.
KALENDAR ovulacije
Izračunaj plodne dane
BMI za djecu
Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.
Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.