Život uz ekrane - mladi i ponašajne ovisnosti

Ovisnost se razvija iz ponašanja koja iz navike prelaze u ponavljajuće i primoravajuće, odnosno u ovisničko ponašanje (npr. pretjerano provođenje vremena u online okruženju, provjeravanje društvenih mreža, online kupovina, igranje video igara, patološko kockanje, online klađenje).

Sve duljim korištenjem interneta osobe se socijalno izoliraju, tjelesno i mentalno iscrpljuju, što se naravno odražava na obiteljskom, socijalnom, školskom ili radnom funkcioniranju, a na kraju može rezultirati potpunom psihičkim nefunkcioniranjem.

Potpunu kontrolu nad svojim ponašanjem i vremenom koje posvećujemo virtualnom svijetu imamo ako korištenje interneta ima jasan cilj i svrhu i ako ga možemo napustiti u svakom trenutku.

Ako osoba umjesto izlaska van odabire ostanak kod kuće živeći život putem društvenih mreža, te većinu svog vremena provodi na internetu stalno provjeravajući društvene mreže i online sadržaje, može se razviti ovisnost.

Suvremeno društvo i moderan način života u značajnoj mjeri utječu na sve, a posebno na mlade.

Svakodnevni život danas je nezamisliv bez uporabe interneta.

Nesumnjivo je da je internet donio mnoge prednosti u život suvremenih obitelji te im olakšao rješavanje različitih situacija s kojima se svakodnevno susreću.

Primjerice, putem interneta članovi obitelji danas mogu puno brže i lakše izmjenjivati informacije i usklađivati međusobne dogovore.

Nove digitalne aplikacije omogućile su online kupovinu, online plaćanje režijskih troškova, praćenje nastave na daljinu, određivanje poslovnih zadataka od kuće i slično.

Na taj način smanjena je potreba za odlaskom u prodavaonice, banke, škole, radne organizacije ili na druga javna mjesta, što se pokazalo izuzetno korisnim u prošlosti dok smo za vrijeme Covid pandemije imali mjere fizičke distance.

Prema podacima ESPAD istraživanja (2019.) 92% šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj svakodnevno provodi vrijeme na internetu.

Sadržaji i aktivnosti kojima pristupaju ovise o spolu i osobnim interesima.

U značajnoj mjeri online komunikacija je preuzela dominaciju u odnosu na klasične oblike.

Zabrinjava podatak da više od dva sata dnevno radnim danom u online komunikaciji provede 71,1% učenika, od toga 80,5% djevojaka i 62,3% mladića.

Podaci o utrošenom vremenu vikendom su još učestaliji, tako 70,7% mladića i 88% djevojaka izjavljuje da u online komunikaciji provede više od dva sata.

Moderno je društvo do te mjere osiromašilo dječje igranje da se danas mnoga djeca ni ne znaju igrati bez "uređaja".

Uz vrijeme koje mladi provode na društvenim mrežama, dodatno vrijeme provode i u igranju igrica putem raznih konzola ili u online okruženju.

Kućne videoigre često postaju zamjena za bezbrižno dječje igranje u dvorištima i gotovo epidemijska zaraza djece na svim kontinentima.

Vrlo su realne slike dječjih igrališta na kojima djeca umjesto da se igraju, sjede i igraju igrice na nekom uređaju.

Igrice su popularne i među adolescentima.

Igrajući, oni gube osjećaj za vrijeme ili osjećaj za realnost zanemarujući druge obveze.

Mnogi navode da ih koriste kao način opuštanja, što nije rijetko i u odrasloj dobi.

Podaci nam govore da više od polovice (56,8%) 16-godišnjaka radnim danom ne igra igrice ili to čini rjeđe od pola sata dnevno te da djevojke u većoj mjeri ne provode svoje slobodno vrijeme na taj način (78,4%) u odnosu na mladiće (36,6%).

Udio učenika koji vikendom igraju igrice je veći, tako sat i više u igranju igricama provede 53,4% učenika, od toga više mladića (76%) u odnosu na djevojke (29,2%).