Ginekologija

Kolposkopija - zbog čega i kako se izvodi?

Objavljeno 17.05.2017.
Biserka Knezić Frković, dr. med., specijalist ginekologije i opstetricije
Kolposkopija je medicinski postupak kojim se pod velikim povećanjem promatra vrat maternice, rodnica i stidnica pomoću posebno dizajniranog pokretnog mikroskopa pod nazivom kolposkop. Ako se promatra vrat maternice (cerviks) i rodnica (vagina, colpos) metoda se naziva kolposkopija, odnosno ako se promatra vanjsko spolovilo (vulva) metoda se naziva vulvoskopija.
Kolposkopija - zbog čega i kako se izvodi?

Zbog čega se radi kolopskopija?

Kolposkopija je važan postupak u dijagnostici karcinoma, ali i prekancerogenih promjena te genitalnih bradavica.

Liječnik (najčešće specijalist ginekolog) može preporučiti kolposkopiju ako su u nalazu PAPA-testa pronađene određene abnormalnosti, pa u tom smislu ona predstavlja izvanrednu dijagnostičku dopunu citologiji. U slučaju da ginekolog tijekom kolposkopije pronađe suspektna (sumnjiva) područja abnormalnosti sluznice (epitela), tada se može učiniti ciljana biopsija i uzeti uzorak tkiva za daljnju patohistološku analizu.

Kolposkopija se može koristiti u dijagnostici:

  • Prekancerogenih promjena epitela vrata maternice (displazije ili CIN) i cervikalnih karcinoma
  • Genitalnih bradavica
  • Upalnih promjena vrata maternice (cervicitis)
  • Prekancerogenih lezija epitela rodnice
  • Prekancerogenih promjena vanjskog spolovila (vulve)
  • Karcinoma rodnice i karcinoma stidnice

Kako se izvodi kolposkopija?

Prije kolposkopije trebalo bi izbjegavati spolne odnose te korištenje tampona i vaginaleta.

Kolposkopija je sigurni postupak koji nosi vrlo malo rizika. Rijetko, biopsija tijekom kolposkopije može izazvati komplikacije kao što su zdjelična bol, infekcije i teže vaginalno krvarenje.

Kako bi se pripremili za kolposkopiju, specijalist ginekolog bi vam mogao savjetovati izbjegavanje narudžbe termina zahvata sve dok ne završi mjesečno krvarenje (naime, kolposkopija se ne radi tijekom mjesečnice), kao i izbjegavanje korištenja tampona i vaginaleta (tableta za rodnicu) dva dana prije kolposkopije.

Također, savjetuje se apstinencija od spolnih odnosa dan ili dva prije zahvata. Osim toga, prije odlaska na zahvat (ali i nakon njega) mogu se koristiti lijekovi protiv bolova (poput ibuprofena ili ketoprofena) dostupni u ljekarnama bez potrebe za receptom.

Kako izbjeći tjeskobu i nelagodu prije kolposkopije?

Mnoge se žene osjećaju anksiozno prije samog kolposkopskog pregleda, a takva tjeskoba može izazvati opću nelagodu. U nekim slučajevima može se iskusiti manjak koncentracije i poteškoće sa spavanjem prije zahvata.

U svakom slučaju, žene koje osjećaju veću tjeskobu zbog kolposkopskog pregleda, mogu iskusiti veću bol tijekom zahvata, u usporedbi s onim ženama koje su uspjele kontrolirati svoje osjećaje nelagode i neizvjesnosti. Vrlo rijetko žene zbog anksioznosti odustaju od medicinskih zahvata.

Ako prihvatite da postoji mogućnost tjeskobe dok čekate kolposkopski pregled, postoje različiti učinkoviti načini da si pomognete:

  • Pitajte liječnika o letcima ili brošurama o kolposkopiji te unaprijed saznajte što možete očekivati tijekom i nakon zahvata; naime, informiranost o zahvatu smanjuje napetost i tjeskobu
  • Zapišite pitanja ili natuknice o stvarima koje vas zabrinjavaju vezano uz sam zahvat te porazgovarajte o tome s liječnikom prije zahvata
  • Pronađite aktivnosti koje vas opuštaju (poput vježbanja ili meditacije), a možete povesti člana obitelji ili prijatelja u pratnji
  • Možete slušati muziku tijekom zahvata (ako je to u skladu s pravilima ustanove u kojoj obavljate zahvat), jer je dokazano da glazba doprinosi manjoj tjeskobi i boljem podnošenju zahvata

Što možete očekivati tijekom kolposkopije?

Kolposkopija se obavlja u ležećem položaju na ginekološkom stolu, baš poput redovitog ginekološkog pregleda i uzimanja PAPA testa.

Kolposkopija se uobičajeno radi u ginekološkoj ambulanti, a sam postupak traje između 10 i 20 minuta. Zahvat se obavlja u ležećem položaju na ginekološkom stolu, baš poput redovitog ginekološkog pregleda i uzimanja PAPA testa.

Kod pregleda specijalist ginekolog koristi metalni spekulum (posebno dizajniran ginekološki instrument) kojeg umeće u rodnicu kako bi prikazao vrat maternice te stjenke rodnice. Zatim ginekolog postavlja specijalni pokretni mikroskop, nazvan kolposkop, nekoliko centimetara od vanjskog spolovila. Koristeći jarku LED svjetlost, ginekolog promatra (kroz leće) unutrašnjost rodnice, poput korištenja dvogleda.

Vrat maternice i rodnica mogu se prebrisati komadićem vate ili tupfera kako bi se uklonila eventualna sluz i iscjedak. Tijekom zahvata ginekolog koristi posebne otopine koje mogu izazvati osjećaj žarenja ili peckanja. Ipak, te otopine ili posebna kemijska sredstva su važna jer pomažu naglasiti sva područja abnormalnosti epitela rodnice i vrata maternice.

Tri posebna testa koja se mogu raditi tijekom kolposkopije su testiranje kemijskom otopinom octenom kiselinom, korištenje optičkog pomoćnog sredstva-filtera u boji te uzimanje uzoraka (tzv. biopsija) tkiva vrata maternice.

Testiranje octenom kiselinom

Nakon promatranja vrata maternice kolposkopom (što se naziva jednostavna ili nativna kolposkopija) vrat maternice se premaže kemijskom otopinom octene kiseline. Na područjima abnormalnosti epitela octena kiselina prodire u stanice i izaziva denaturaciju staničnih bjelančevina, što rezultira bubrenjem epitela koji postaje anemičan (tzv. "bijeli epitel"). Upravo ta područja koja ostaju bijela nakon primjene octene kiseline nazivaju se "acetobijeljenje", što ukazuje na pozitivnu octenu reakciju.

No ponekad i normalna područja cilindričnog epitela mogu pobijeliti, ali su ona nježnih, nejasnih granica. S druge strane, značajne abnormalnosti epitela poput genitalnih bradavica, displazija i ostalih prekancerogenih ili kancerogenih promjena izazivaju jako "acetobijeljenje" s naglašenim i jasnim granicama. Nanošenjem Lugolove otopine (Schillerova otopina ili otopina joda u kalijevom jodatu) na površinu pločastog epitela glikogen iz površnih stanica vezuje jod iz otopine, a epitel se boji u tamno smeđu boju – što je poznato kao jod pozitivna reakcija. Jod-pozitivna reakcija s velikom sigurnošću isključuje postojanje epitelne atipije stanica, a različite kombinacije ovih reakcija imaju različito značenje u procjeni promjena na površini vrata maternice. Abnormalan epitel je u pravilu bijele boje i ne prima jod – to su tzv. jod-negativne promjene.

Korišenje filtera u boji i biopsija

Plavi ili zeleni filtri poboljšavaju pregled abnormalnih kapilara, a kod pronalaska sumnjivih područja radi se biopsija.

Proširena kolposkopija osim kemijskih pomoćnih sredstva koristi i optička pomoćna sredstva  tzv. filtere u boji  koji omogućavaju ginekologu pregled sitnih krvnih žila (kapilara) u području skvamokolumne granice. Plavi ili zeleni filtri poboljšavaju pregled abnormalnih kapilara, najčešće na acetobijelim područjima. Normalne kapilare su tanke, pravilnog grananja, za razliku od abnormalnih kapilara koje su različitih lumena, oblika i nepravilnih grananja.

Ukoliko ginekolog nađe sumnjiva područja, može učiniti biopsiju, što znači uzeti mali uzorak tkiva za patohistološku analizu u laboratoriju. Ako je područje abnormalnosti manje koristi se oštar instrument za biopsiju i uklanja mali komadić tkiva, ukoliko postoji više sumnjivih područja radi se multipla biopsija. Tijekom biopsije vrata maternice može se učiniti i endocervikalna eskohleacija ili endocervikalna kiretaža kada se uzima uzorak tkiva iz kanala vrata maternice.

Ovisno o tipu biopsije mogući su lagani bolovi, nelagoda, pritisak ili grčevi. Ponekad se koristi lokalni anestetik kao bi se ublažile senzacije, ili se lokalne kemijske otopine primjenjuju na mjesto biopsije kako bi se smanjilo krvarenje.

Kako se ponašati nakon koploskopije?

Ukoliko tijekom kolposkopskog pregleda nije rađena biopsija, nema nikakvih restrikcija u vašoj tjelesnoj aktivnosti (jedino je moguće primijetiti lagano točkasto krvarenje ili sukrvicu iz rodnice u trajanju od dan ili dva). Ukoliko je pak rađena biopsija, tada se mogu očekivati bolovi vanjskog spolovila ili rodnice u trajanju do dva dana, lagano krvarenje iz rodnice kroz par dana, kao i tamni iscjedak iz rodnice.

Shodno tome, mogu se koristiti pamučni ulošci, ali valja izbjegavati tampone, ispiranje rodnice i spolne odnose tjedan dana nakon biopsije. U slučaju da je nakon kolposkopije i /ili biopsije prisutno obilno krvarenje, zimica, povišena tjelesna temperatura ili jaki bolovi u donjem dijelu trbuha, tada bi svakako bilo dobro javiti se na pregled. Naime, navedeni znakovi i simptomi mogu upućivati na komplikacije te zahtijevaju daljnju obradu i liječenje.

Rezultati kolposkopije

Točnost kolposkopije iznosi između 60 i 85 posto (ovisno o iskustvu kolposkopičara), a u kombinaciji s citologijom točnost doseže 99 posto.

Točnost kolposkopije iznosi između 60 i 85 posto (ovisno o iskustvu kolposkopičara), a u kombinaciji s citologijom točnost doseže 99 posto. Prije odlaska sa zahvata specijalist ginekolog će objasniti kada će biti gotovi nalazi patohistološke analize te kada je potrebno doći na kontrolni pregled. Daljnja terapija ovisiti će o nalazu kolposkopije odnosno biopsije. Ako je nalaz biopsije uredan ili promjena ne zahvaća rubove bioptata, tada je već i sama biopsija ujedno i dijagnostička, ali i terapijska metoda.

S druge strane, rezultati biopsije mogu ukazivati na prekancerozne lezije ili karcinom. Displazije vrata maternice mogu biti blage, umjerene ili jake, odnosno skvaomozna intraepitelna lezija niskog ili visokog stupnja (CIN I, CIN II, CIN III), a liječe se sa dvije temeljne terapijske metode – bilo destrukcijom (ablacijom) abnormalnog područja, bilo resekcijom (odstranjenjem) abnormalnog tkiva.

Zahvati destrukcije (ablacije) su karbon dioksid laserska fotoablacija ili kriokauterizacija, dok su resekcijske metode su LEEP/LLETZ (od engl. loop electrosurgical excision procedure), konizacija nožem ili histerektomija. Obje metode uspješno liječe oko 90 posto pacijentica sa displazijom, što znači da svega 10 posto žena mogu imati povrat abnormalnosti nakon provedene terapije. U svakom slučaju, nakon kolposkopije i/ili biopsije rade se citološke i kolposkopske kontrole u različitim vremenskim intervalima (ovisno o nalazima).

Zaključak

Kolposkopija je metoda koja omogućuje pouzdanu procjenu lokalizacije i proširenosti patološke epitelne lezije, kao i ciljanu biopsiju iz suspektnog područja. Mnoge žene osjećaju nelagodu i zabrinutost prije kolposkopskog pregleda. Dobra informiranost i pripremljenost za postupak, te poznavanje metode, odnosno što možete očekivati tijekom i nakon kolposkopije, može vam pomoći da se osjećate smireno i opušteno.

 
NPS-HR-NP-00193
Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(312)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

URINARNA INKONTINENCIJA

Ispunite upitnik procjene urinarne inkontinencije. URINARNA INKONTINENCIJA Nemogućnost kontroliranja ili zadržavanja mokrenja karakteristika je urinarne inkontinencije.

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.