Parkinsonova bolest

Simptomi koji ukazuju na Parkinsonovu bolest

Objavljeno 13.09.2022.
Lea Unušić, dr. med., specijalist neurolog, subspecijalist neurodegenerativnih bolesti
Parkinsonova bolest je progresivna, neurodegenerativna bolest središnjeg živčanog sustava karakterizirana gubitkom moždanih stanica, tzv. dopaminergičkih neurona, što rezultira sniženjem razine dopamina u mozgu. Poznato je da incidencija i prevalencija Parkinsonove bolesti rastu s dobi, a prosječno se javlja nakon 60. godine života.
Simptomi koji ukazuju na Parkinsonovu bolest

Motorički i nemotorički simptomi

Brojna istraživanja ukazuju da se nemotorički simptomi javljaju puno ranije od motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti.

Gubitak dopamina u mozgu manifestira se sporošću i siromaštvom pokreta, mišićnom zakočenošću (rigor), jednostranim drhtanjem (tremorom) u mirovanju i nestabilnošću pri održavanju položaja tijela. Uz ove najčešće motoričke simptome, bolesti su pridruženi i mnogi nemotorički simptomi koji uvelike umanjuju kvalitetu života oboljelih, a koje je važno na vrijeme prepoznati i liječiti. Naime, brojna istraživanja ukazuju da se nemotorički simptomi javljaju puno ranije od motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti, a unatoč svojoj učestalosti i važnosti, često ostaju neprepoznati.

Nemotorički simptomi mogu se podijeliti na one koji zahvaćaju druge organske sustave (opstipacija, smetnje mokrenja, prekomjerno znojenje, ortostatska hipotenzija, gubitak njuha, bol), te na one koji utječu na psihičko stanje i ponašanje oboljelih (tjeskoba, depresija, pojačani zamor i gubitak energije, demencija, psihoza, smetnje spavanja).

Probavni i mokraćni sustav

Teškoće gutanja javljaju se u kasnijim fazama bolesti, a provođenje ciljanih vježbi i manevara uz adekvatnu prehranu olakšavaju proces gutanja.

Opstipacija je najčešća gastrointestinalna tegoba kod Parkinsonove bolesti. Javlja se već u presimptomatskim fazama, a pogoršava se s napredovanjem bolesti. Uzrok opstipacije leži u sporijem rada mišića crijeva nego inače, što zajedno s učincima manje tjelesne aktivnosti i/ili loše prehrane otežava svakodnevni život. Kod bolesnika koji su opstipirani savjetuje se dovoljan unos tekućine, prehrana bogata vlaknima i fizička aktivnost. U slučaju izostanka terapijskog učinka navedenih mjera, moguća je i upotreba laksativa, no ona se mora ograničiti na kratki period. Teškoće gutanja (disfagija) javljaju se u kasnijim fazama bolesti, a provođenje ciljanih vježbi i manevara uz adekvatnu prehranu olakšavaju proces gutanja.

Smetnje mokrenja također su vrlo česte kod bolesnika s Parkinsonovom bolešću, bilo u obliku simptoma urinarne urgencije, nemogućnosti zadržavanja urina (inkontinencija), noćnog mokrenja (nikturija) ili učestalog mokrenja. Preporuča se stoga redovito uzimanje dovoljne količine tekućine (voda, čajevi) radi prevencije urinarnih infekcija, a kada je potrebno bolesnik se upućuje specijalisti urologu radi daljnje specifične dijagnostike i terapije.

Poremećaji njuha i znojenja

Oslabljen njuh (osjet mirisa) ili hiposmija jedan je od ranih premotoričkih znakova Parkinsonove bolesti, koji se može javiti i godinama prije postavljanja dijagnoze. Također, često je prisutno i pojačano lučenje sline (hipersalivacija), što zahtjeva modifikaciju terapije lijekovima uz uvođenje općih higijenskih mjera. Kod nekih bolesnika može se javiti pojačano znojenje (hiperhidroza). Znojenje je jedan od načina na koji tijelo regulira temperaturu – tijelo se hladi dok voda isparava iz znoja na površini kože. Znojenje kontrolira živčani sustav, a Parkinsonova bolest ili lijekovi koji se koriste u liječenju ponekad mogu ometati ovaj proces, zbog čega tijelo proizvodi previše ili premalo znoja.

U liječenju prekomjernog znojenja savjetuje se slojevito oblačenje i održavanje odgovarajuće temperature prostora u kojem se boravi. Ponekad se u liječenju prekomjernog slinjenja i znojenja može lokalno primijeniti botulinum-toksin u zahvaćene žlijezde slinovnice, odnosno znojne žlijezde.

Poremećaji regulacije krvnog tlaka

Ortostatska hipotenzija predstavlja sniženje krvnog tlaka nakon ustajanja u uspravni položaj. Najčešće se manifestira vrtoglavicom, nestabilnošću u hodu, glavoboljom, a ponekad se javlja i gubitak svijesti. Izbjegavanje naglog ustajanja, povišeno uzglavlje, povećan unos tekućine, češći i manji obroci neke su od metoda koje mogu pomoći oboljelima. Ponekad je u dogovoru s liječnikom potrebna i korekcija antihipertenzivne terapije ako je bolesnik uzima.

Bol u jednom ramenu često je prvi znak Parkinsonove bolesti, no tijekom bolesti bol mijenja svoju lokalizaciju i intenzitet. Uz bol mogu se javiti grčevi i žarenje posebno u donjim udovima što dodatno otežava život bolesnika.

Mentalni simptomi

Tjeskoba može dodatno otežavati san, te pogoršavati tremor.

Depresija je poremećaj raspoloženja koja se u bolesnika s Parkinsonovom bolešću javlja često kao prirodna reakcija na saznanje o postojanju bolesti, no ponekad i znatno prije pojave prvih motoričkih simptoma zbog biokemijskih promjena u mozgu oboljelih. Depresiju je bitno na vrijeme prepoznati i adekvatno liječiti, što povoljno utječe i na motoričke simptome bolesti, te opće stanje bolesnika. Uz depresiju, bolesnici često javljaju tjeskobu (anksioznost) i strah.

Tjeskoba može dodatno otežavati san, te pogoršavati tremor. Ponekad je stalno prisutna, a ponekad može biti izazvana određenim okolnostima kao što su izlazak iz kuće ili boravak na javnim mjestima gdje se očekuje aktivnije sudjelovanje oboljelih. Razne metode relaksacije, vježbe disanja, opuštanje mišića, masaža, aromoterapija ili joga mogu pomoći u prevladavanju tjeskobe.

S progresijom bolesti, dio bolesnika s Parkinsonovom bolešću razvit će i kognitivne smetnje kao što su smetnje koncentracije, demencija, te halucinacije. Razvoj demencije ovisi o životnoj dobi bolesnika i trajanju bolesti, dok se halucinacije javljaju s napredovanjem bolesti, ali i kao nuspojava nekih lijekova koji se koriste u liječenju. U liječenju se tada mogu uključiti niske doze antipsihotika, uz korekciju terapije.

Gubitak energije

Svakodnevna šetnja je koristan oblik vježbe, jer pokreće srce, pluća i mišiće, poboljšava fleksibilnost i ublažava ukočenost.

Pojačan zamor i gubitak energije učestali su nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti, a najčešće su posljedica smetnji spavanja odnosno lošeg sna, depresije ali i kemijskih procesa koji se javljaju u bolesti. Uz odgovarajuću terapiju za navedena stanja, važno je prilagoditi dnevni ritam i svakodnevne obveze fazama bolesti.

Također, bolesnicima se savjetuje lagana tjelovježba i šetnja. Vježbanje može imati vrlo pozitivan učinak na oboljele prebacujući fokus na zdravo funkcioniranje tijela. Također pruža osjećaj postignuća i zabave, uz poboljšanje snage mišića, fleksibilnosti zglobova, ravnoteže hodanja, razine energije, pomaže u sprječavanju zatvora i poteškoća sa spavanjem, te smanjuje rizik od osteoporoze. Vježba ne bi trebala biti naporna, već ugodna i korisna za oboljele. Svakodnevna šetnja je koristan oblik vježbe, jer pokreće srce, pluća i mišiće, poboljšava fleksibilnost i ublažava ukočenost.

Balansirana prehrana koja će osigurati adekvatan unos energije također može umanjiti osjećaj pojačanog zamora i gubitka energije. Naime, prehrana je vrlo važan aspekt života u Parkinsonovoj bolesti. Održavanje zdrave i uravnotežene prehrane, vrsta hrane i vrijeme u koje se hrana konzumira mogu promijeniti način na koji neki lijekovi protiv Parkinsonove bolesti djeluju. Primjerice, proteini iz hrane mogu usporiti djelovanje nekih lijekova. Osim toga, vrlo je važno piti dovoljno tekućine. Korištenje pomoćnih uređaja, pomagala za odijevanje, daljinskih upravljača dnevne aktivnosti čine manje zamornim uz istovremeno omogućavanje dovoljno vremena za izvršavanje istih.

Problemi sa snom

Ponekad i lijekovi koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti mogu uzrokovati nesanicu.

Poremećaj spavanja čest je nemotorički simptom Parkinsonove bolesti. Bolesnici najčešće navode teškoće usnivanja, često buđenje (fragmentirani san) i otežano okretanje u krevetu. Spavanje je bitan dio održavanja zdravog tijela i duha, a obzirom da je Parkinsonova bolest iscrpljujući poremećaj dovoljno sna je vrlo važno. Neki bolesnici navode da im se simptomi (privremeno) pogoršavaju nakon nedovoljno sna i neprospavane noći. Nažalost, ponekad i lijekovi koji se koriste za liječenje Parkinsonove bolesti mogu uzrokovati nesanicu, živahne snove, kao i bol i ukočenost, koji sprječavaju miran i ugodan san.

Bolesnicima se savjetuje uspostaviti rutinu za poticanje spavanja. To može uključivati odlazak u krevet i ustajanje u redovno vrijeme, izbjegavanje prekomjernog spavanja ili dnevnog drijemanja (ili ograničavanje na određeno vremensko razdoblje) i pretvaranje spavaće sobe u mračno i opuštajuće mjesto. Također može pomoći izbjegavanje kofeinskih pića prije spavanja, kao i čitanje, jedenje ili gledanje televizije u krevetu. Metode opuštanja kao što su tehnike disanja, masaža, akupunktura ili aromaterapija mogu smanjiti stres i pripremiti tijelo za san. Međutim, ako se navedene metode pokažu neuspješnim, moguće je u dogovoru s liječnikom uvesti tablete za spavanje ili korekcija doze lijekova koji bi mogli uzrokovati probleme sa spavanjem.

Parkinsonova bolest zbog svojih karakteristika zahtijeva multidisciplinarni pristup oboljelima. U uspješnom liječenju bitna je svakodnevna komunikacija liječnika, bolesnika i obitelji, kako bi se na temelju širokog spektra simptoma i teškoća koje se javljaju tijekom bolesti za svakog bolesnika pronašao najbolji način liječenja.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(4)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.

Besplatni newsletter

Svakodnevno biramo najzanimljivije za vas i šaljemo.