Parkinsonova bolest

Depresija i Parkinsonova bolest

Objavljeno 05.01.2017.
Spomenka Kiđemet Piskač, dr. med., specijalist neurolog
Parkinsonova bolest jedan je od najčešćih kroničnih neurodegenerativnih bolesti mozga. Jedan od najčešćih neuropsihijatrijskih i ponašajnih simptoma koji se javljaju kod oboljelih od Parkinsonove bolesti je depresija, koja kako bolest napreduje zahvaća i do 50 posto oboljelih.
Depresija i Parkinsonova bolest

Motorički simptomi Parkinsonove bolesti

Ključna četiri motorička simptoma Parkinsonove bolesti su bradikineza, rigor, tremor i posturalna nestabilnost.

Do unatrag desetak godina, opisi kliničke slike Parkinsonove bolesti temeljili su se na tzv. motoričkim simptomima. Ključna četiri motorička simptoma Parkinsonove bolesti na osnovu kojih se postavlja klinička dijagnoza bolesti su bradikineza odnosno siromaštvo pokreta, rigor odnosno ukočenost, tremor te posturalna nestabilnost. S obzirom da je manjak neuroprijenosnika dopamina u pojedinim dijelovima mozga (bazalnim ganglijima) odgovaran za veći dio tih motoričkih simptoma, uvođenjem nadomjesne terapije levodopom kvaliteta života bolesnika s Parkinsonovom bolesti je dijelom stavljena pod kontrolu. S druge strane, praćenjem bolesnika se uvidjelo da navedena četiri motorička simptoma bolesti nisu jedina koja značajno remete kvalitetu života bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

Nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti

Danas znamo da, uz motoričke simptome, postoje i tzv. nemotorički simptomi Parkinsonove bolesti kao sastavni i neodvojivi dio bolesti. Vrlo često manifestiraju se puno ranije nego motorički simptomi. Danas je poznata i neuroanatomska podloga pojave nemotoričkih simptoma.

U spektar nemotoričkih simptoma se ubrajaju:

  • gastrointestinalni simptomi: mučnina, opstipacija, inkontinencija stolice, pojačano slinjenje, refluks, otežano gutanje
  • osjetni simptomi: smetnje njuha, bol, osjetne senzacije u udovima
  • poremećaj sna i usnivanja: sindrom nemirnih nogu
  • simptomi zahvaćanja autonomnog živčanog sustava: učestalo dnevno mokrenje, hitni nagon na mokrenje, noćno mokrenje, smetnje znojenja, niske vrijednosti krvnog tlaka, suhoća usta, smetnje potencije
  • neuropsihijatrijski i ponašajni simptomi: depresija, apatija, strah, nezainteresiranost, poremećaj pažnje i koncentracije, halucinacije, iluzije, deluzije, demencija, panične atake
  • ostali simptomi: umor, dvoslike, seboreja, porast tjelesne težine, edemi nogu

Depresija kod oboljelih od Parkinsonove bolesti

Do depresije kod oboljelih od Parkinsonove bolesti dolazi zbog oštećenja tri neuroprijenosnička sustava: dopaminergičkog, serotoninergičkog i noradrenergičkog.

U vrijeme postavljanja dijagnoze Parkinsonove bolesti depresija se može naći kod 10 posto bolesnika. Danas znamo da do depresije dolazi zbog oštećenja tri neuroprijenosnička sustava: dopaminergičkog, serotoninergičkog i noradrenergičkog. Od simptoma depresije, kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti uočavamo gubitak interesa, nezainteresiranost, apatiju, gubitak raspoloženja, probleme u donošenju odluka, a aktivnosti koje su ranije činile zadovoljstvo bolesniku više to ne pričinjavaju. Bolesnici imaju osjećaj praznine i beznadnosti, a njihove su emotivne reakcije smanjene. Simptomi poput osjećaja krivice, sramote, nesposobnosti i kažnjenosti, osjećaja neuspjeha, autodestruktivnih misli i suicidalnih ideja tipičnije su za bolesnike s uni i bipolarnom depresijom, pa ih obično ne nalazimo kod bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

Važnost postavljanja dijagnoze

Izuzetno je važno prepoznati simptome depresije što ranije i razdvojiti ih od simptoma Parkinsonove bolesti.

Postavljanje dijagnoze depresije u bolesnika s Parkinsonovom bolesti može biti vrlo otežano zbog preklapanja simptoma depresije i Parkinsonove bolesti. U obje skupine bolesnika može se naći psihomotorna usporenost, reducirana mimika, siromaštvo pokreta, oštećena koncentracija, umor, neodlučnost te socijalna izolacija. Zbog toga je važno uzeti detaljnu povijest bolesti za svakog bolesnika, a nju je neophodno upotpuniti podacima koje možemo dobiti od najbližih, jer neprepoznavanje depresije negativno utječe na težinu motoričkih simptoma, a isto tako, neprepoznavanje simptoma Parkinsonove bolesti i liječenje samo simptoma depresije pridonosi bržoj progresiji bolesti i lošijoj kvaliteti života, povećanoj stopi smrtnosti te većem stupnju opterećenja skrbnika. Nadalje, izuzetno je važno prepoznati simptome depresije što ranije i razdvojiti ih od simptoma Parkinsonove bolesti; značajno mjesto u tome ima i educiranje stanovništva.

Liječenje depresije kod oboljelih od Parkinsonove bolesti

Danas dostupnom terapijom značajno se može utjecati na tijek bolesti. Potentna terapija u kupiranju motoričkih simptoma Parkinsonove bolesti koja ujedno ostvaruje antidepresivni i anhedonički učinak može se davati kao monoterapija ili u kombinaciji s drugim antiparkinsonicima. Najčešće propisivani antidepresivni lijekovi u bolesnika oboljelih od Parkinsonove bolesti su inhibitori ponovne pohrane serotonina. Ti lijekovi su se pokazali korisnima u bolesnika s istovremenim simptomima depresije i anksioznosti, a također pokazuju i bolji profil nuspojava u odnosu na ostale antidepresive. U slučajevima kombinirane terapije antiparkinsonicima i antidepresivima potreban je oprez kod istovremenog uzimanja MAO-B inhibitora i antidepresiva bilo koje skupine zbog razvoja serotonergičkog efekta.

Sve članke vezane uz ovu temu pronađite ovdje
(58)
4.3 od 5

Priručnik bolesti

Odaberite grupu bolesti ili pretražite po ključnoj riječi
Priručnik bolesti sastavljen je kako biste se brzo informirali o bolesti koja vas zanima. Određene bolesti posebno su obrađene u okviru skupine na Mapi tijela kojoj pripadaju te ih svakako potražite.

vezani članci

Prehrana po bolestima


Saznajte više o prikladnoj prehrani, namirnicama i njihovom utjecaju na: Pravilnim izborom namirnica možete znatno unaprijediti svoje zdravlje.

KALENDAR ovulacije

Izračunaj plodne dane
Datum početka posljednjeg ciklusa:
Trajanje menstruacijskog ciklusa:

BMI za djecu

Izračunajte BMI za djevojčicu ili dječaka. BMI za djecu Djevojčice i dječaci imaju različite vrijednosti BMI-a tijekom odrastanja. Važno je koristi kalkulator primjeren za dob.