Prevencija moždanog udara

Ubod

Većina moždanih udara uzrokovana je aterosklerotskim promjenama na stijenkama arterija te bolestima srca. Stoga se brojni kardiovaskularni rizični čimbenici ubrajaju u rizične čimbenike za nastanak moždanog udara. Mada su zadnjih godina razvijeni terapijski postupci kojima se može smanjiti oštećenje mozga nastalo ishemijskim moždanim udarom (tromboliza), prevencija je i nadalje najučinkovitija strategija za smanjivanje učestalosti moždanog udara.

U većini zapadnih zemalja zabilježen je značajan pad smrtnosti od moždanog udara u zadnjim desetljećima. U Sjedinjenim Američkim Državama smrtnost od moždanog udara smanjena je za 60% od početka sedamdesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća. Smatra se da je taj trend postignut gotovo isključivo modificiranjem faktora rizika za nastanak moždanog udara. Pokazalo se da se moždani udar može spriječiti kao i da se može smanjiti rizik recidiva moždanog udara.

Primarna i sekundarna prevencija

Prevencija označava postupke koji se poduzimaju kod bolesnika kako bi se spriječio nastanak moždanog udara. Tradicionalno se prevencija dijeli na primarnu i sekundarnu. Primarna prevencija obuhvaća prevenciju u zdravih osoba koje još nisu oboljele, odnosno koje još nisu zadobile moždani udar. Sekundarna prevencija predstavlja identificiranje i liječenje osoba s vrlo visokim rizikom za nastanak moždanog udara, kako bi se spriječio nastanak moždanog udara, te liječenje i rehabilitaciju bolesnika koji su preboljeli moždani udar kako bi se spriječio nastanak novog moždanog udara. Primarnom i sekundarnom prevencijom moždanog udara može se produžiti ukupno preživljavanje, poboljšati kvaliteta života, smanjiti potreba za kirurškim zahvatima, te smanjiti učestalost budućih moždanih udara. Postupci i strategije primarne i sekundarne prevencije moždanog udara uvelike se preklapaju.

Postupci prevencije

U sklopu prevencije moždanog udara primjenjuju se sljedeći postupci:

1. Potrebno je djelovati na faktore rizika povezane sa stilom života u cilju otklanjanja nezdravog stila život i promoviranja zdravog načina života.
2. Liječiti bolesti koje predstavljaju faktore rizika i na taj način smanjivati utjecaj tih faktora rizika na povećanje učestalosti moždanog udara.
3. U slučaju ishemijskog moždanog udara uz djelovanje na faktore rizika propisuju se i određeni lijekovi: protiv zgrušavanja krvi i oralni antikoagulansi i antiagregacijska terapija.
4. U slučaju značajne stenoze karotidnih arterija pristupa se operativnom liječenju karotidne stenoze.

Liječenje hipertenzije

Povišeni krvni tlak je najznačajniji faktor rizika za nastanak moždanog udara. Učestalost moždanog udara povećava se kod povišenog dijastoličkog i sistoličkog tlaka. Objavljeni su rezultati studija koje dokazuju učinkovitosti i novijih ahtihipertenziva u smanjivanju rizika nastanka moždanog udara. Liječenje hipertenzije značajno smanjuje rizik moždanog udara. Podaci iz novijih studija pokazali su da smanjenje dijastoličkog arterijskog tlaka od 5-6 mmHg uzrokuje značajno smanjenje učestalosti moždanog udara od 42%. Značajno je napomenuti da treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a ne samo sniziti arterijski tlak.

Uzimanje statina i antihipertenziva

Podaci iz novijih studija pokazuju da postoji povezanost između povišenih vrijednosti kolesterola i učestalosti moždanog udara. Zadnjih godina objavljeni su rezultati studija koji su pokazali značajno smanjenje učestalosti moždanog udara u bolesnika koji su uzimali statine. Studije o utjecaju statina na učestalost moždanog udara i opći mortalitet pokazale su da primjenom statina dolazi do smanjivanja relativnog rizika moždanog udara za otprilike 30% čime je ukazano na dobrotvorni učinak snižavanja vrijednosti kolesterola na učestalost moždanog udara.

U zadnje vrijeme pokazalo se da primjena novijih skupina antihipertenziva uz djelovanje na snižavanje krvnog tlaka, ima i dodatni povoljni učinak u prevenciji vaskularnih bolesti koji se objašnjava učinkom na stijenku krvnih žila, odnosno na endotelne stanice.Takvo djelovanje novijih skupina antihipertenziva moguće je i u bolesnika s normalnim krvnim tlakom. Primjena statina može dovesti do regresije aterosklerotskih plakova u karotidnim arterijama i da može smanjiti debljinu intime i medije čime se otvora mogućnost primjene statina u bolesnika s aterosklerotskim plakovima, a s normalnim vrijednostima kolesterola.

Zaključak

U zaključku može se reći da praktički svaki liječnik u svojoj svakodnevnoj praksi može doprinijeti prevenciji moždanog udara. Svakako treba poticati nepušenje, odnosno prestanak pušenja, treba poticati povećanu tjelesnu aktivnost, smanjivanje prekomjerne tjelesne težine i primjenu zdravih načina prehrane (veće količine voća i povrća u prehrani, mediteranska dijeta!), savjetovati pijenje jednog do dva alkoholnog pića dnevno (crno vino!), a sprječavati prekomjerno pijenje alkoholnih pića. U sklopu prevencije moždanog udara treba djelovati na sve otklonjive čimbenike rizika, a naročitu pažnju treba posvetiti povišenom krvnom tlaku i povišenom kolesterolu. U hipertoničara treba liječiti hipertenziju i održavati vrijednosti arterijskog tlaka u normalnim granicama, tj. ispod 130/80 mmHg, a u bolesnika s povišenim vrijednostima kolesterola savjetovati dijetu i započeti terapiju statinima.